|
Svet nakon 11. septembra 2001.
|
|
|
Podsećamo Vas da rado očekujemo vaše komentare! |
|
|
|
|
|
Norman Bejli, Kriton M. Zoakos: Posle kraja istorije |
|
|
Izgleda da je svet u stanju haosa. Završeno je 350 godina dugo razdoblje vladavine nacionalnih država. Vestfalski mir, kojim je 1648. okončan Tridesetogodišnji rat, doneo je istovremeno i kraj milenijumskoj dominaciji ideala univerzalnog carstva i vere, personificiranih u svešeniku-kralju, bogu-kralju ili caru božanskog providjenja. Na Zapadu je taj ideal petnaest vekova bio otelotvoren u Rimskom carstvu sa svim njegovim transformacijama, a posle četvrtog veka nove ere u hršćanskoj veri, odnosno papinskoj vlasti.
Pošto je u šesnaestom veku grupa verskih reformatora osporila versku dominaciju papinske vlasti, te dve strane vodile su ratove i potpisivale primirja da bi 1618. čitava zapadna Evropa buknula u ratu, koncentrisanom na teritoriji Svetog rimskog carstva – današnje Nemačke i okolnih područja. Pregovarači koji su učestvovali u postizanju Vestfalskog mira prihvatili su 1648. načelo cuius regio eius religio , «Vera vladara je vera države». Time je ideal carstva zamenjen onim što je postalo poznato kao nacionalna država. >>ceo tekst |
|
|
|
|
|
Economist: Anti-amerikanizam |
|
|
Na „strani svet“, kako je Džordž Vašington voleo da ga zove, u Americi se još od vremena očeva osnivača gleda sa nevericom na koju „svet“ itekako uzvraća istom merom. Danas, čini se, više nego ikad. Po podacima Pew centra za istraživanje, Vašingtonskog barometra za svetsko javno mnjenje, antiamerikanizam je pod Džordžom Bušom širom sveta poprimio nove razmere, kako u opsegu tako i u intenzitetu. Njihova poslednja ispitavanja govore da je antiamerikanizam danas mnogo dublji nego što je ikad bio u modernoj istoriji. Ipak, iako zahvata celu planetu, ovaj fenomen nije svuda isti. On se menja u odnosu na lokalne prilike i retko kad je predvidiv. >>ceo tekst |
|
|
|
|
|
Timoti Garton Eš: Pitanje od 65 milion dolara |
|
|
Šta biste više voleli da imate u susedstvu, demokratiju ili diktaturu? Demokratiju, zar ne? Ukoliko se zaista radi o izvornoj liberal-demokratiji, onda je ona bolja i za ljude koji žive u njoj i za susede. Pa onda, što ne promovisati ideju demokratije u susednim zemljama? Ili mislite da imamo obavezu jedino prema sunarodnicima i interese samo u okviru državnih granica? Ukoliko smatrate da je apsolutno nevažno da li vođe drugih zemalja ugnjetavaju, muče, truju i ubijaju političke protivnike ili etničke i religijske grupe u okviru granica svoje države, onda nije potrebno da čitate dalje. Uštedećete koji minut dragocenog vremena. Prijatan Vam dan. >>ceo tekst |
|
|
|
|
|
Izabrani raniji tekstovi iz rubrike |
|
|
|
|
|
Avisaj Margalit: Ne verujem u sukob civilizacija |
|
|
Ja ne verujem u sukob civilizacija. Protivim se toj ideji. To je bio jedan od aspekata mog teksta o okcidentalizmu. Vidite, mnoge predstave koje u arapskom svetu postoje o Zapadu – citav taj kompleks misli koji sam pokušao da obuhvatim pojmom “okcidentalizam” – izvorno je proizvod zapadne kulture, narocito nemacke kulture kontraprosvetiteljstva. To su projekcije, kao što su projekcije i predstave Zapada o stranim, egzoticnim kulturama. >>ceo tekst |
|
|
|
|
|
Slavoj Zizek: Revolucija koja peče |
|
|
Kad politicari pocnu izravno opravdavati svoje odluke etickim izrazima, možemo biti sigurni da se etika koristi samo radi prikrivanja mracne, prijetece perspektive. U sadašnjim izjavama Georgea Busha nalazimo totalnu inflaciju apstraktne eticke retorike (“Ima li svijet hrabrosti djelovati protiv Zla ili nema”?), koja otkriva krajnju ETICKU bijedu americkog položaja; uloga etike ovdje je samo mistificirajuca, i služi iskljucivo za kamuflažu pravih politickih interesa (koje nije teško razaznati).>> ceo tekst prenesen iz Feral Tribune-a |
|
|
|
|
|
Noam Comski: Glavno pitanje je koliki ce biti javni otpor ratu |
|
|
Ovoga puta protest se javio i pre nego je rat uopste poceo. Ja ne mogu da se setim nijednog primera u istoriji Evrope ili SAD da se protest nekih vecih razmera dogodio pre nekog rata. Ovde imamo masovne proteste pre nego sto je rat poceo. To dugujemo zadivljujucoj promeni u popularnoj kulturi Zapada koja se dogodila u zadnjih 30-40 godina. To je zaista fenomenalno.>>ceo tekst |
|
|
|
|
|
Robert Kagan: Moc i slabost |
|
|
Vreme je da se prestane sa pretvaranjem da Evropljani i Amerikanci dele zajednicki pogled na svet, pa cak i da nastanjuju isti svet. O presudno važnom pitanju moci - efikasnosti moci, moralnosti moci, poželjnosti moci - americka i evropska gledišta se razilaze. Evropa se okrece od moci, ili - na drugi nacin receno - prevazilazi moc i stupa u samodovoljni svet zakona, pravila, medunarodnih pregovora i saradnje. Ona je na pragu postistorijskog raja mira i relativnog prosperiteta, na pragu realizacije Kantovog "vecnog mira" >>ceo tekst |
|
|
|
|
|
Svi tekstovi |
|
|
|
|
|
Povezane rubrike |
|
|
Srbija i NATO |
|
|
|
|
|
|
|
|
Raniji tekstovi u rubrici Svet nakon 11. septembra 2001. |
|
|
Multikulturalizam
Miloš Knežević: Nadnacionalna iskušenja Evrope nacija (jul 2004.)
Branko Radun: Multisrbi u globalnoj selendri (26.12.03)
Globalizacija
Dejvid Held: Globalni zaokret nalevo (12.03.05)
Henri Kisindžer: Šta čeka Ameriku? (18.11.04)
Sevko Kadric: Visak toplote opasniji od terorizma (29.2.04.)
Sevko Kadric: Globalizacija - izmedju iluzije i stvarnosti (4.2.2004.)
|
|
|
|
|
|
Svi tekstovi u rubrici Svet nakon 11. septembra 2001. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| | |