Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Novi broj NSPM

UVODNIK
SADRZAJ

ABSTRACTS

GLOBALIZACIJA

rezimei -


Dušan I. Bijelic, Globalizacija i otpori
Globalizacija je proces koji u svom širenju obuhvata dinamiku tenzije izmedu imperijalnog centra i
periferije moci. Ovaj tekst nastoji da objasni tu spoljnu polarizaciju diskurzivnom istorijom "unutrašnje kolonizacije" Evrope. Hrišcanska negacija tela i galilejsko podredivanje Lebenswelt-a matematici, rascepali su jedinstvo antickog identiteta na telo i instrumentalni razum pretvarajuci tako razum u novi vladajuci centar a telo u njegovu periferiju i koloniju. Tek nakon tog cepanja starog i formiranja modernog identiteta, centar se stvorio kao centar moderne koji je sad šire geografski i tretira planetu kao svoji telesnu periferiju. U tom smislu globalizacija nije cisto sistemski proces vec takode proces stvaranja kroz dominaciju i rastvaranja kroz otpor modernog identiteta.
Kljucne reci: globalizacija, post-kolonijalizam, Fuko, racionalitet, telesni užitak


Miroslav Pecujlic, Planetarni kentaur: dva lika globalizacije
Polaznu tacku rasprave predstavlja pokušaj promišljanja i definisanja globalizacije na kompleksniji nacin. U jednoj svojoj dimenziji globalizacija je objektivan planetarni proces - tehnološko-informaticke revolucije, stvaranja globalne ekonomije, radanja geokulture - koji vodi sve tešnjem povezivanjz drušatava, njihovoj meduzavisnosti i stvaranju svetskog sistema. Drugu dimenziju predstavlja forma koju globalizacija zadobija, odnosno, njen demokratski ili autoritarni karakter. Krajnje protivrecna neoliberalna formula ekonomske globalizacije vodi ubrzanom ritmu globalizacije, stvaranju cudesnog ekonomskog bogatstva, ali i sve dubljoj provaliji izmedu svetova i malignoj globalizaciji siromaštva. Radanje kosmopolitske kulture prate eksplozivni konflikti etnickih grupa i civilizacija. No, alternativu autoritarnoj globalizaciji ne predstavlja antiglobalizacijski fundamentalizam, kulturni ili politicki, niti izolacija koja je put u geto-društvo. Adaptacija lokalnih društava globalnom poretku je imperativ epohe, medutim, demokratizacija globalnog poretka je ono što je od presudnog znacaja.
Kljucne reci: globalizacija, neoliberalizam, suverenitet, demokratija, ekonomija, siromaštvo


Zoran Vidojevic, Demokratizacija globalizacije i globalizacija demokratije
Demokratija u svom proceduralnom smislu jeste u usponu na mnogim podrucjima sveta, gde su postojali "tvrdi" i "meki" autoritarni režimi, ali iz te cinjenice ne bi se smelo zakljucivati o nužnosti prevlasti demokratije na svetskom planu. Demokratizacija politickih režima samo je jedna do tendencija globalnih politickih kretanja. Demokratizacija se ne odvija po onoj logici po kojoj se vrši globalizacija tehnologije. Tehnološki rast pruža osnove za demokratske, za autoritarne, i za totalitarne režime. Razume se, bez tehnološko-ekonomske modernizacije, dugorocno gledano, nije moguca ni politicka modernizacija. Ali, to ne znaci da iz postojanja prve nužno proizilazi i ova druga.
Kljucne reci: demokratija, globalizacija, tranzicija, modernizacija


Vladimir Vuletic, Globalizacija - proces i/ili projekt
U ovom tekstu iznosimo kljucne argumente dve suprotstavljene teze o pitanju znacenja globalizacije. U prvom delu teksta predstavljamo stanovište autora koji globalizaciju vide kao nepovratan istorijski proces, a u drugom iznosimo stavove autora koji smatraju da je globalizacija projekt zastupnika neoliberalne ideologije.
U trecem delu teksta citaoce upoznajemo sa vlastitim stanovištem po kojem je globalizacija multidimenzionalan i kontradiktoran proces koji postoji na istom mestu, i istovremeno, sa propadanjem režima nacionalnih država.
Kljucne reci: globalizacija, proces, projekt


Predrag Krstic, Misli globalno - deluj antiglobalisticki?
Ovaj tekst pokušava da ukaže na moguca odredenja statusa, znacaja i perspektive antiglobalistickog pokreta. Problematican u svom samoodredenju, on se na prepoznatljiv nacin profiliše tek negativno, teorijski se usmeravajuci protiv ideologije politicko-ekonomskog neoliberalizma a prakticki protiv manifestacija korporativnog kapitalizma. Kao "pokret pokreta", on unutar sebe tako uspeva da okupi dosad nepomirljive pokrete, sjedinjene tim zajednickim neprijateljima. I kao u svim slicnim slucajevima, pozitivna odredenja i ukazivanja na realnu društvenu alternativu (još uvek) ostaju na nivou proklamacija. Izvesno je tek da ce se antiglobalisticka projekcija društvenih ideala artikulisati na tragu nekih od njegovih najfrekfentnijih pro-slogana: globalna pravda, solidarnost, lokalna kontrola, federalna interakcija, slobodna razmena, itd. No- ili Nenj-global pokret je na ubedljiv nacin doveo u pitanje vladajucu i, cinilo se, neupitnu socijalnu paradigmu društva saobraznog neogranicenom slobodnom tržištu, pokazujuci da svakako nije ni neizbežna ni jedina "realna" ni lišena protivrecnosti i manjkavosti.
Kljucne reci: društveni pokreti, globalizacija, neoliberalizam, korporativizam, antiglobalizam, solidarnost, društvena pravda


Danilo Vukovic, Da li je Bosna moguca? (Država, identitet i demokratizacija u savremenoj BiH)
U ovom tekstu autor analizira politicku situaciju u BiH nakon završetka poslednjih ratova. Po njegovom mišljenju, tamošnje dominantno politicko pitanje jeste nacionalno pitanje, a najveci problemi proisticu iz toga što tri nacionalne zajednice - Bošnjaci, Srbi i Hrvati - imaju razlicite poglede na kljucne elemente državnosti: koncepciju države, njene najvažnije funkcije i institucije. Smatrajuci da BiH muce isti oni problemi koji su razdirali i SFRJ, autor - posredstvom tema politickog predstavljanja, nacionalnog pitanja, multietnicnosti, transnacionalnih saveza i protektorata - povlaci tu istorijsku paralelu i dolazi do zakljucka da rešenja koja su se pokazala kao neuspešna u bivšoj Jugoslaviji nemaju izgleda na uspeh ni u BiH. Po njegovom mišenju, neophodna, ali i nedostajuca pretpostavka svakog pozitivnog rešenja je izgradnja efikasne i legitimne demokratske države koju ce njeni gradani doživljavati kao sopstveni interes i u kojoj ce se osecati bezbedno upravo kao pripadnici vlastite nacije.
Kljucne reci: nacija, država, podele, Dejtonski sporazum, institucije, multietnicnost, protektorat

Krstan MaleševicIzbori u bih 2000. - Bolan put ka demokratiji
Sažetak: U ovom radu analizirane su osnovne sociološke i politicke karakteristike izbora u BiH 2000. godine. Ovi izbori, održani 11. novembra uz koordinaciju OEBS-a, bili su treci posle rata i cetvrti demokratski višepartijski izbori posle pada komunizma. Autor analizira predizborni kontekst ("izbornu geografiju"), izlaže rezultate izbora i tumaci njihovo znacenje i znacaj za proces stabilizacije države Bosne i Hercegovine kao i demokratizaciju njenog društva. Pritom, istovremeno poredi rezultate ovih i prethodnih opštih izbora održanih u BiH u protekloj deceniji. Kljucne reci: izbori, predizborni kontekst, nacionalizam, demokratija, politicke stranke, Bosna i Hercegovina.

 

 

 

Copyright by NSPM