Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - mart 2007.

   

Maja Draker Vašington VOA 29.03.2007.

Dimitri Sajms: Koliko je Kosovo sporedna priča u odnosima SAD i Rusije

Na marginama seminara Niksonovog centra naslovljenog ”SAD i  Rusija“ bilo je reči i o pitanju koje u žižu medjunarodne pažnje ponovo gura do nedavno zaboravljeni Balkan, a koje glasi: da li rešenje statusa Kosova može da postane ozbiljniji kamen spoticanja u odnosima SAD i Rusije? Maja Draker pripremila je sledeći izveštaj.

Sadašnje stanje američko-ruskih odnosa ne nagoveštava ništa nalik obnovi hladnog rata ali niko u ruskom establišmentu ne smatra da bilateralni odnosi izmedju SAD i Rusije mogu da se definišu kao osmišljeno partnerstvo. Pre bi se moglo reći da dve zemlje saradjuju isključivo u domenima gde se njihovi interesi striktno preklapaju, a takvih nema previše, zaključeno je na skupu u Niksonovom centru.

Demokratija zapadnog stila, kakvu promoviše Vašington, nije prihvatljiv model za Rusiju koja insistira na takozvanoj ”suverenoj“ demokratiji lišenoj spoljnih uticaja. SAD i EU nisu Rusiji uzor, a energično promovisanje američkih interesa u post-sovjetskom prostoru - konkretno u Ukrajini i Gruziji - kao i najavljeno stacioniranje sistema raketne odbrane u Poljskoj i Češkoj republici postaju sve veći trn u oku Moskve, smatra predsednik Niksonovog centra, Dimitri Sajms

Stoga relativno nevažno pitanje statusa Kosova postaje potencijalno eksplozivni problem Činjenica da Rusija koristi kosovsku kartu je simptom, a ne uzrok problema , ukazuje Sajms, napominjući da bi spor oko kosovskog rešenja mogao da dospe ulje na ono što već tinja u nestabilnim odnosima izmedju SAD i Rusije . Ako SAD ne budu oprezno prišle tom pitanju, Rusija će primer Kosova proglasiti presedanom za Abhaziju u Južnu Osetiju.

Rusija ne može da spreči nezavisnost Kosova, a mi ne možemo da sprečimo odvajanje Abhazije i Južne Osetije od Gruzije.  Mislim da je ovo prvi put u mnogo godina da je pred nama potencijalna opasnost od vojne konfrontacije.”

Rusija bi bila posebno kivna ukoliko Kosovo stekne nezavisnost bez odgovoravajuće rezolucije UN jer bi se time, kao i tokom vazdušne kampanje NATO protiv Srbije 1999, potvrdila njena irelevatnost u medjunarodnoj areni

Dimitri Sajms naglašava da je nezavisnost Kosova verovatno neminovni i logični ishod procesa koji je započet pre osam godina, ali ponavlja da postoji još jedna opcija koju bi Srbija - kako je u više navrata nezvanično nagovešteno iz Beograda - bila voljna da prihvati u zamenu za eventualno prihvatanje nezavisnosti, koliko god ono bilo nevoljno. Nova rezolucija Saveta bezbednosti je moguća, uz otvoreni blagoslov Rusije ili pak njenu uzdržanost od glasanja, smatra Sajms:

“Podela, ali ne u smislu malih enklava i kantona. Srbi bi zadržali male oblasti na severu Kosova u kojima su već većina i koje ne kontroliše vlada u Prištini. Srbi bi s takvim rešenjem mogli da se pomire, a i Rusija bi ga prihvatila. Na taj način Kosovo ne bi postalo presedan za Abhaziju i Južnu Osetiju jer bi status bio rešen glasanjem u UN.”

Ruski ambasador u SAD Juri Ušakov, jedna od brojnih uglednih zvanica na seminaru u Niksonovom centru, odbio je da komentariše mogući razvoj kosovskog pitanja u Savetu bezbednosti.

 

 
 
Copyright by NSPM