Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATE

Kosovo i Metohija

   

 

Slobodan Samardžić: Dosledan stav Moskve o Kosovu i Metohiji (Tanjug)

Beograd, 16. januar 2007. godine - Savetnik predsednika Vlade Republike Srbije Slobodan Samardžić ocenio je danas da stav predsednika Rusije Vladimira Putina, da rešenje za Kosovo i Metohiju mora biti prihvatljivo za Beograd, predstavlja poslednji, najjači akt koji je razvejao sve nejasnoće.

Samaradžić je u intervjuu za agenciju Tanjug ukazao na to da je reč o doslednom stavu Moskve u vezi s pitanjem Kosmeta, stavu koji je jasan već nekoliko godina.

Reč je o tome da rešenje statusa Kosova mora biti u okvirima međunarodnog prava, da ga mora doneti Savet bezbednosti UN, i to po uobičajenom postupku, kao i o tome da je jasno da postoje zemlje koje će štititi ustavni poredak i principe međunarodnog prava u slučaju da neke druge zemlje pokažu volju da to pravo prekrše nekom vrstom prihvatanja nezavisnosti Kosmeta, objasnio je Samardžić.

On je napomenuo da je takav stav zvanične Moskve već poznat, ali da je izuzetno važno što je izrečen u razgovoru sa predsednikom Vlade Srbije Vojislavom Koštunicom upravo u ovom trenutku.

U tom kontekstu Samardžić je naveo da se stiče utisak kako u zapadnim krugovima dolazi do "usijanja" kada je reč o najavljenom predlogu specijalnog izaslanika UN za Kosovo Martija Ahtisarija, pri čemu se, naravno, špekuliše o njegovom sadržaju.

Ahtisari će izneti svoj predlog, ali njemu je sasvim jasno, kao i ljudima u međunarodnoj zajednici koji ga podržavaju, da taj predlog ne sme da ide van okvira državnog prava, precizirao je savetnik predsednika Vlade i koordinator pregovaračkog tima Beograda.

Prema njegovim rečima, i u Srbiji se, u okviru predizborne kampanje, ispituje teren i vrši pritisak za prihvatanje navodne realnosti da Kosovo mora biti nezavisno.

Najnovija Putinova izjava je i konačan dokaz da nema ništa od tih kalkulacija i da će i Ahtisarijev papir i postupak, kao i odlučivanje u Savetu bezbednosti, biti u skladu sa uobičajenim standardima i normama međunarodnog prava, istakao je Samardžić.

Takođe, on je ocenio da sve zavisi od konsenzusa u Srbiji i od političke volje da se Kosmet zadrži, uz napomenu da je srpsko javno mnenje vrlo podložno propagandi iz inostranstva.

Cela strategija te propagande sastoji se u tome da građani Srbije prihvate nezavisnost Kosova kao neminovnost ili kao realnost, naglasio je Samardžić i dodao da se u stvaranju takve atmosfera koriste određena obećanja, pritisci i implicitne pretnje da će biti konsekvenci.

Samardžić je naveo da su svi ovi propagandni pritisci usmereni na to da Srbija bude naterana da sama reši taj posao, to jest da prihvati nezavisnost svoje južne pokrajine i tako sama sebi stavi omču oko vrata.

Špekulacije zapadnih medija o budućem statusu Kosova su, prema njegovim rečima, izraz panike u određenim krugovima na Zapadu.

On je rekao da je to propaganda ili propagandni rat između različitih faktora koji će u okviru Saveta bezbednosti odlučivati o statusu Kosmeta.

Ipak, može se reći da su to samo poslednji trzaji one struje u međunarodnoj zajednici koja je mislila da je bombardovanjem Srbije 1999. godine završila posao sa Kosovom, tačnije da mu je obezbedila nezavisnost, rekao je Samardžić.

Istovremeno, on je podsetio na to da, na drugoj strani, u međunarodnoj zajednici postoji i shvatanje da je situacija na Kosovu i Metohiji i oko Kosova i Metohije potpuno drugačija nego pre pet ili šest godina, ili, čak, pre godinu ili dve.

Primećuje se da Srbija postaje sve značajniji faktor u regionu, da je veoma skupo remetiti takvu stabilnost koja je, kako je rekao, uspostavljena, i da je veoma rizično jednoj zemlji otkinuti deo teritorije na krajnje nelegalan i nelegitiman način.

Samardžić je napomenuo da je takvih pristupa sve više i da zato naši politički akteri, pa i javno mnenje, moraju pre svega da gledaju na tu stranu, a ne na stranu pritiska i propagande.

On je objasnio da u tu propagandu spadaju i teze kako je Rusija često pretila vetom, ali ga nije koristila, iako je reč o dve različite Rusije i o tome da ova Rusija koja sad pominje veto ima instrumente koji toj pretnji vetom daju težinu.

Pre svega, sada su prilike drugačije. Rusija je postala ekonomski značajna i relevantna u međunarodnim odnosima, gde postoje veliki problemi i gde je pomoć Rusije neophodna i apsolutno potrebna, pa i kad je reč o problemima Irana, Severne Koreje, Iraka, Avganistana i Bliskog istoka, ocenio je savetnik predsednika Vlade Srbije.

U takvoj situaciji Rusija ima jake razloge da štiti principe međunarodnog prava, gde je svako pitanje podložno dogovorima i sporazumima. Primenivši to na Kosovo, jasno je da Rusija drži stranu Srbiji, ali ne iz razloga nekih istorijskih veza, već zbog ravnoteže i potrebe da se brani međunarodni poredak i da se čuva stabilnost ne samo u svetskim već i u regionalnim okvirima, zaključio je Samardžić.

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM