Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

KOMENTARI

Savremeni svet - Intervjui - prenosimo Večernje Novosti

   

 

Roj Medvedev :

Putin je čovek od reči!

P.SIMIĆ - B. VLAHOVIĆ, Večernje Novosti, 27. maj 2007

MOSKVA - Sadašnji ruski predsednik ima tri vrlo važne osobine po kojima se razlikuje od prethodnih vladalaca iz Kremlja. U odnosu na Jeljcina, Gorbačova, ali i mnoge druge, Putin je intelektualno superioran. Druga njegova odlika je da kao oficir zna šta je pitanje časti, čovek je od reči, pa sve što obeća ispuni. I, treće, Putin nije despot, on nijednog svog saradnika nije nikada kaznio ili ponizio. Istinski je patriota, kojem je stalo do Rusije i njenog procvata. To građani Rusije osećaju, pa zbog toga Vladimir Putin sve vreme ima vrlo visok rejting u svom narodu.

To je, u najkraćem, politički i ljudski portret Vladimira Putina koji je napravio poznati ruski istoričar i biograf Roj Aleksandrovič Medvedev u razgovoru sa našim novinarima Perom Simićem i Brankom Vlahovićem.
Uoči izlaska knjige "Putin - Povratak Rusije", koju objavljuje Kompanija "Novosti", autor Roj Medvedev je primio naše novinare u svojoj dači u selu Novoj, Ivanovsko, u Podmoskovlju, gde stalno živi i radi. On retko dolazi u Moskvu, jer se kao 82-godišnjak bolje oseća kad je udaljen od velegradske vreve. Iako je njegova dača udaljena samo dvesta metara od rubova Moskve, odmah iza velike zaobilaznice, u Ambulatornoj ulici na broju 129, jedan od najpoznatijih istoričara-biografa u svetu, živi i radi u tišini. Povremeno ga posete domaći i strani novinari, kao i poneki diplomata. U dvorištu Rojeve dače, sin jedinac Aleksandar, poslovni čovek, a nekada naučni saradnik naftno-hemijskog instituta, gradi kuću. Želi da mu dve devojčice, Rojeve unuke, rastu u tišini, na čistom vazduhu, pored dede.

Iako je već napunio 82 godine, Roj i dalje radi veoma mnogo - najmanje deset časova dnevno. Zimi je sam u kući, porodica se preseli u moskovski stan. Gotovo uvek, paralelno piše dve knjige, pa zato ima na stolu čak tri pisaće mašine.
- U starosti sam počeo bolje da razumem stvari, pa lakše i brže pišem. Ranije sam po tri, četiri puta prepisivao i dorađivao tekst. Sada knjigu napišem iz prve. Kad ne pišem knjige, dajem mnoštvo intervjua, pišem članke za novine koje izlaze u bivšim sovjetskim republikama. Iskreno me raduje što se moje knjige objavljuju i u Beogradu - kaže nam Roj Medvedev.

SASVIM DRUGAČIJI

NAPISALI ste dve biografske knjige o Putinu. Zašto ste bili "nestrpljivi" i niste kao istoričar čekali tzv. vremensku distancu?
- Prvu knjigu o Putinu, malu knjigu pod naslovom "Zagonetka Putina", rešio sam da napišem posle susreta sa njim. On tada još nije bio ni premijer ni predsednik Rusije, nego direktor Federalne službe bezbednosti (bivši KGB). Bila je tada izašla moja knjiga "Nepoznati Andropov". Tek je bilo štampano prvih pet primeraka. Zvoni telefon ovde, na dači. Predstavio se general FSB i pita: "Da li biste mogli, gospodine Medvedev, da tu knjigu poklonite našem direktoru Putinu. On bi je rado pročitao". Odgovorio sam da hoću.

Posle nedelju dana, isti general ponovo me je nazvao i pitao mogu li da na kolegijumu FSB održim predavanje o tome ko je bio Andropov. Želeli su da obeleže 85. rođendan bivšeg šefa KGB. Nije mi bilo jasno zašto to od mene traže kad sam ja bio disident i pisao sam objektivno i kritički. Došao je po mene automobil. Doveli su me kod Putina. Upoznao sam se s njim i porazgovarao. On me je zamolio da prisustvujem i godišnjici smrti Andropova, kad su polagali cveće na njegov spomenik. Shvatio sam da je Putinu bilo važno da obeleži jubilej Andropova u prisustvu disidenta, čoveka koji je stradao u bivšim vremenima.

Izgleda da je mnogima u Rusiji bilo stalo, inače da kažu da su radili za KGB?
- Posle sovjetske vladavine kod nas je ostala ogromna struktura ljudi koja je radila u KGB. Kad bi se u Rusiji počelo da radi to što čine u Poljskoj (lustracija), raspala bi se cela struktura vlasti. Naši ljudi koji su radili u KGB žele da se istakne da su oni štitili državu. Oni često objašnjavaju da ranije nije bilo sve loše. S njima se mnogi slažu, da je bilo dosta toga dobroga.

Kako ste "upoznali" Putina?
- Kad je Putin posle dva meseca bio postavljen za premijera, a zatim v. d. predsednika, pažljivo sam počeo da pratim njegove aktivnosti. Video sam da je on neobičan čovek. Zato sam odlučio da napišem knjigu o njemu.

Jeste li se kasnije bilo kada sreli sa Putinom, kad je on postao predsednik?
- Ne. Kad izađe neka moja nova knjiga, ja mu je pošaljem. Poslednji put je to bila velika knjiga o Staljinu. Od njega dobijam čestitke. Poslednji put mi je poslao čestitku nedavno, za Dan pobede.

U čemu se Putin razlikuje od svojih prethodnika?
- Putin skoro u ni u čemu nije sličan prethodnicima. Ali, kod nas dolaze na vlast političari koji inače nisu slični jedan drugome. I Jeljcin je bio čovek koji nije ličio ni na koga. Putin je, po intelektu, na višem nivou od svojih prethodnika. Pošto nije imao svoj tim, on je doveo sa sobom desetak ljudi iz obaveštajne službe. Ti ljudi rade i sada sa njime. Prošao je profesionalnu školu obaveštajca i on je zato zatvoren čovek. On nije političar u zapadnom poimanju, koji su više otvoreni. Putin priprema svoja rešanja, a da niko ne zna odluku. Za razliku od Putina, Nikita Hruščov nije mogao da se suzdrži i donosio je rešenja, brzo i otvoreno, i nije ih pripremao onako kako treba. Putin se razlikuje od Gorbačova. Ili od Jeljcina, koji je stalno menjao rešenja i improvizovao.

Znači, ništa nije nasledio od galerije prethodnika?
- U nekim stvarima Putin je sličan Staljinu, koji je takođe radio usamljen. Ali, Putin je kao čovek, ipak, drugačiji jer je po prirodi dobar čovek, nije zao. On nikoga ne kažnjava. Staljin je bio žestok i prema ljudima iz okruženja. Putin je, kao obaveštajac, radio 15 godina. Formirale su se kod njega određene crte, navike, kojih se ne može osloboditi. Narodu se to dopada. Oficir - čovek koji ispunjava obećanja! Častan, odgovoran, nikoga ne ganja za sitnice. On se, zaista, jako razlikuje od prethodnika. Zanimljivo je, ne samo za Rusiju, nego i za zapad, da se i posle osam godina boravka na vlasti ne smanjuje rejting njegove popularnosti.

SLOŽENO KOSOVO

RUSIJA i SAD imaju različite stavove o Kosovu. Kako vi vidite rasplet tih događaja? Može li Rusija postati lider onih država koje se bore za to da na svetskoj areni vlada međunarodno pravo, a ne samovolja najjače države?
- Moram priznati da mi mehanizam donošenja rešenja tj. odluka u SAD, nije do kraja jasan. Kod mene je već tri puta ovde dolazio zamenik rukovodioca američkog državnog sekretara Kondoliza Rajs. Njega je zanimalo moje mišljenje kako se razvijaju stvari u Rusiji. Govorio mi je: "Ja sam činovnik, a ne političar". On ide kod mnogih, sakuplja informacije, ali ne učestvuje u donošenju rešenja. Iz njegove priče sam shvatio da u SAD zaista ima složen mehanizam donošenja spoljnopolitičkih odluka. Zato oni stalno dolaze u ćorsokak. Oni su odlučili da bombarduju Jugoslaviju, 1999, da bi smenili Miloševića. Naterali su Jeljcina da ustukne. Međutim, problem nije rešen, već je postao još složeniji.
Ako ode vojska NATO sa Kosova i Metohije, tamo će nastati haos. Sada oni ne mogu da reše problem, a takođe ne mogu ni da napuste Kosovo .
U svetu se obrazuju zone konflikata koje je jako teško rešiti. Situacija se može pozitivno promeniti ako Amerikanci dožive poraz u Iraku i odu iz Persijskog zaliva.

A kosovski problem?
- Kosovski problem bi se mogao rešiti kad bi američki rukovodioci napravili pritisak na albansko rukovodstvo. Mislim da bi na to Evropa bila spremna. Ali, SAD to ne želi. Kad bi Vašington napravio politički i finansijski pritisak na Albance i kad bi im rekli: "Morate popustiti", došlo bi se do kompromisa. Uveren sam da bi Amerika, kada bi htela, mogla pozitivno da utiče na rešenje kosovskog problema.

U nedavnom intervjuu "Novostima" Jevgenij Primakov je rekao da Putin zna da je rusko javno mnjenje na strani Srba i on to mora da ima u vidu.
- Putinovo mišljenje se podudara sa onim što misli narod Rusije. Zbog toga se može od Putina očekivati doslednost.

JELjCINOV IZBOR

KAKO objašnjavate činjenjicu da je rukovodstvo Amerike 31. decembra 1999. bilo iznenađeno kad je objavljeno da je Jeljcin za naslednika izabrao Putina? Kako Amerikanci tu tajnu nisu saznali ranije?
- Informaciju su sačuvali jer nikome nisu govorili o svojim razgovorima. Putin nije govorio ništa, čak ni ženi. Saznalo se tek poslednjih dana. Jeljcin tvrdi kako je plan pravio od proleća. Ali je sve rešeno poslednjih dana 1999. Ni sada, praktički, iz Kremlja ne cure informacije. Putin je stvorio takav sistem da ništa ne može da procuri u javnost. Naravno da su Amerikanci bili razočarani što nisu saznali ranije ko će biti Jeljcinov naslednik.

Mnogi se slažu da je kod Jeljcinovog izbora bilo presudno to što je našao čoveka koji zna da drži reč i koji će njemu i porodici garantovati miran život...
- Jeljcin je osećao svoju nepopularnost. On se bojao da će ga zbaciti s vlasti, kao što je on to učinio sa Gorbačovom. Jeljcin nije imao izbora. Koga je on uopšte mogao da izabere iz svog okruženja? Tamo je imao Jumaševa, Čubajsa - sve ljudi koje narod nije voleo. Jeljcin je imao sreće što se našao barem jedan čovek na kojeg se mogao osloniti, a to je Putin. Jeljcin je razumeo da on više ne može da upravlja zemljom, pa mu je bio potreban čovek koji može da rešava državne probleme, primera radi, Čečeniju. Jasno je i to da mu je bilo veoma važno da izabere čoveka koji bi mu garantovao bezbednost kad ode iz Kremlja.
On je video da je Putin tvrd čovek i čovek koji ispunjava obećanja.

SAVEZNICI

MOŽETE li da prokomentarišete Putinovu rečenicu da Rusija nikada neće podržati rešenje kosovskog problema koje neće uvažavati interese Srba?
- Putin provodi politiku nacionalnih interesa Rusije za razliku od Jeljcina koji je provodio prozapadnu. Putin vodi politiku u skladu sa istorijskim tradicijama, a Srbija je naš stari saveznik . Ne radi se o formalnom savezništvo jer nema potpisanog dogovora, već o drevnim vezama. Srbi su nam oduvek bili saveznici na Balkanu i Evropi. Putin, kao lider Rusije, to odlično razume . U Rusiji dobro znaju da su nam Srbi uvek bili prijatelji. Zbog toga će Putin uvek demonstrirati prijateljske i savezničke odnose prema Srbiji. Imajte u vidu da je Putin pravoslavni vernik. On zna da je Srbija deo pravoslavnog sveta gde Rusiju cene i vole. Moralno je da Rusija brani svoje prijatelje u svetu .

ČEČENIJA

PUTIN je u Čečeniji nadmudrio ne samo separatiste već i one zapadne zemlje koje su ih podržavale...
- Amerikanci nisu skrivali svoje planove što se tiče SSSR-a i Rusije. Oni su govorili: bila je i Britanska imperija, ali je ostala samo Velika Britanija, koja više nije tako velika. Raspala se Austrougarska carevina, ostale su Austrija i Mađarska. Raspalo se Otomansko carstvo, pa je ostala mala Turska. Raspala se Ruska imperija i treba ostaviti malu Rusiju. Kad se raspao SSSR, oni su hteli da se razvali Ruska Federacija. U Čečeniji su pored separatista u prvom planu bile radikalne muslimanske organizacije, ali su u pozadini bili Amerikanci. Hteli su da se od Rusije otrgne severni Kavkaz, a zatim i Sibir.

BIOGRAFIJE

KOJI su vaši novi projekti? Na čemu radite?
- Izdavačka kuća "Moloda gvardija" je pokrenula novu seriju "Biografija se nastavlja". Radi se o knjigama o važniom ljudima. Oni su sa mnom napravili dogovor da napravim biografije značajnih ljudi. Pisaću knjigu o Belorusiji, Ukrajini. Već sam objavio knjigu o Kazahstanu.

Pisaćete o Belorusiji? Kakav je vaš stav o Lukašenku?
- Vrlo pozitivan. Ja sam već pisao o Lukašenku. On jeste težak čovek, sumnjičav i agresivan. Ali, kao politički lider mi se dopada. On se ponaša kao nezavisni politički lider. Za Belorusiju je on dobar lider.

PUTIN - IZ SENKE

OVIH dana je vodeća partija u Rusiji "Jedinstvena Rusija" imala svoj važan skup gde je rečeno da će Putin ostati ruski lider i posle odlaska iz Kremlja. Koja je vaša prognoza? Čime će se on baviti posle isteka drugog predsedničkog mandatata?
- Pre godinu dana su svi mislili da će Putin posle drugog predsedničkog mandata preuzeti vođstvo partije "Jedinstvena Rusija". Putin je pomogao da se stvori druga partija, "Pravdena Rusija" i na čijem je čelu Sergej Mironov, predsednik Saveta federacije (senata), koja će biti više leva. Putin neće biti član nijedne od tih partija . Kad su imali svoje kongrese, on je i jednima i drugima poslao pozdravne poruke. Partija "Jedinstvena Rusija" nije imala program, pa su ga njeni lideri sada "napravili" tako što su uzeli Putinove govore na godišnjim obraćanjima naciji.

Slažete li se sa prognozom da su dva najozbiljnija kandidata za budućeg predsednika Rusije dva potpredsednika vlade - Sergej Ivanov i Dmitrij Medvedev? Čime će se baviti Putin?
- Sada su zaista potpuno ravnopravna dva kandidata - Sergej Ivanov i Dmitrij Medvedev. Po mom mišljenju, jedan će biti predsednik a drugi premijer . Najverovatnije da će Ivanov biti predsednik. Moja je prognoza da će Putin biti sekretar Saveta bezbednosti Rusije. On je tamo već bio pre osam godina. To je jedino mesto koje mu daje nezavisnost . On neće imati svakodnevne poslove. U svakom slučaju, Vladimir Putin neće otići s vlasti, ali će se osloboditi svakodnevnih protokolarnih obaveza.

KO JE ROJ MEDVEDEV

POZNATI istoričar Roj Aleksandrovič Medvedev je rođen 14. novembra 1925. u Tbilisiju, u Gruziji, u porodici političkog radnika Crvene armije. Kao vrlo mlad je učestvovao u ratu. Posle završetka fakulteta bio je direktor seoske škole, a zatim je radio u izdavačkim kućama, kao i Akademiji pedagoških nauka. Član KPSS je postao 1956. godine. U martu 1970. sa grupom intelektualaca poslao je otvoreno pismo sovjetskom rukovodstvu o neophodnosti demokratizacije društva, čime je sebi zatvorio mnoga vrata u SSSR. Od 1971. je "slobodni naučnik".


Pored knjiga o Staljinu pisao je o Buharinu, Andropovu, Hruščovu, Brežnjevu, i drugima. Njegov brat blizanac Žores Medvedev, koji je 1973. prešao da živi u Englesku, najzaslužniji je što su Rojeve knjige, koje su mu donele slavu, objavljivane na zapadu.
Roj Medvedev je 1990. učestvovao u osnivačkom Kongresu KP Ruske Federacije. Tada je bio izabran za člana CK KPSS. Osudio je puč u avgustu 1991. Sada se bavi isključivo pisanjem knjiga i tekstova.

 

 

 
 
Copyright by NSPM