Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATE

Savremeni svet

   

 

Piter Gambel

Kad reforma ne plaća račune

Šta tišti Slovačku? Njena ekonomija doživljava bum – imala je rast od 50% u protekle četiri godine, a niz radikalnih otvoreno-tržišnih mera, uključujući porez sa jedinstvenom stopom (1), privukao je milijarde evra stranih investicija. Neke plate su duplirane, krediti za kupovinu kuća su u ekspanziji, a zemlja od 5.4 miliona stanovnika uskoro će postati vodeći svetski proizvođač automobila “per capita”.

Ali na letošnjim izborima Slovaci su zbacili vladu i zamenili je novom na čelu sa Robertom Ficom, pravnikom koji obećava da će oporezovati bogate, povećati penzije i druga socijalna davanja. Učiteljica Jana Huljakova (25) je Slovakinja koja je izgubila iluzije tokom reformi prethodne vlade koje su se zasnivale na “stezanju kaiša”. Ekonomska reforma je "bila dobra za zemlju, ali ne i za narod," kaže ona. "Nije važno to koliki su državni dug ili GDP. Time nećemo sebi ni kupiti hranu niti platiti račune."

Nazovite to “bluzom pristupanja”: tek što su počeli da ubiraju plodove teških post-komunističkih ekonomskih reformi, većina od osam istočno i centralnoevropskih zemalja koje su pristupile Evropskoj Uniji 2004. prolaze kroz veliku promenu raspoloženja. Širom regiona u usponu su populistički lideri koji obećavaju da će okončati “bolnu eru” restriktivnih budžeta i povećati prosperitet stanovništva. Njihova poruka nailazi na dobar prijem među radnicima u javnom sektoru, u starijoj populaciji, kao i me đ u onima koji se osećaju gubitnicima tranzicije. A to transformiše politički pejzaž.

Kod slovačkog suseda, Češke Republike, krhkoj manjinskoj vladi formiranoj nakon junskih izbora propali su planovi o skorom ulasku u evrozonu, da bi prošle nedelje i ona sama doživela kolaps. To je četvrta Vlada koja je pala od 2003, što je navelo predsednika Vaclava Klausa da se naglas zapita - "Šta to govori o našoj zemlji?" U Poljskoj, trošadžijska ali krhka koalicija na čelu sa premijerom Jaroslavov Kaćinskim, ratuje sa Centralnom bankom, čiji je guverner Lešek Balcerović izjavio da je vladin budžet "neodgovoran."

Najveća drama desila se u Mađarskoj, gde je ogroman rast državne potrošnje proizveo budžetski deficit koji se neprestano uvećava i koji je sada dostigao preteći nivo. Ulično nasilje eksplodiralo je u Budimpešti prošlog meseca, nakon što je premijer Ferenc Đurčanji priznao da je Mađare lagao "izjutra, u podne i noću" o teškim rezovima koji su neophodni da bi se javna potrošnja dovela u red.

Da li je ova politička promena samo privremena ili je indikator fundamentalne promene ekonomskih tokova u istočnoj Evropi, promene koja bi otvorila pitanja problematična za Evropsku uniju kao celinu, a posebno za strane investitore u regionu?

Ovih osam zemalja čine svega oko 6% ukupne ekonomije EU, ali je njihova dinamičnost predstavljala injekciju u vreme kada su privrede Nemačke, Francuske i Italije bile u zastoju.

Za sada, mnogi ostavljaju novim članicama EU mogućnost dvoumljenja. Katinka Bariš, glavni ekonomista Centra za evropsku reformu iz Londonu, smatra da hlađenje reformističkog žara predstavlja prirodnu reakciju na gomilu mera koje su ove zemlje morale da sprovedu radi ulaska u EU - "Većina centralno i istočnoevropskih zemalja su male i otvorene i nema opasnosti da će ponovo izvršiti nacionalizaciju svoje industrije. Najgore što se može desiti je da ne budu primljene u euro zonu u skorije vreme". Njeno mišljenje deli i Kristijan Sabadoš, direktor budimpeštanskog “think-tank”-a “Politički Kapital”: "U celom regionu je borba između snažnih reformista i snažnih populista. U ovom trenutku vode populisti. Ali ne verujem da će to potrajati."

Zabrinutost ipak raste. Svetska Banka je nedavno upozorila da sada nije vreme za popuštanje u reformama. Skorašnji izbori u regionu "otkrili su visok stepen fragmentacije, i prinudili su partije da ulaze u krhke saveze, što je populističkim snagama omogućilo da zadobiju uticaj," navodi SB. "Ovo koči reforme, komplikuje traženu fiskalnu i makroekonomsku stabilizaciju i odlaže uvođenje evra."

Za sada populizam ne šteti kratkoročnim ekonomskim perspektivama. Privredni rast je i dalje robustan u celom regionu, od estonskih 12% koji bodu oči, do mađarskih 4.6%. Istina je da je inflacija u porastu, ali još uvek ne alarmantnom, dok se nastavlja priliv stranih investicija. Ipak, svih osam novih članica EU i dalje veoma zaostaje za svojim zapadnim susedima u pogledu dohotka “per-capita” i u pogledu produktivnosti. One moraju da ostanu na reformskom putu, ako žele da ih ikada sustignu. Primer za to su strane investicije koje će, samo u Poljskoj, ove godine doseći 10 milijardi dolara, prema procenama državne agencije za investicije. Ali Roman Rivold, predsedavajući Američke trgovinske komore u Poljskoj, kaže da, imajući u vidu potencijal i veličinu Poljske obim tih investicija "trebalo bi da bude 10 puta veći."

Mađarska je najveći razlog za brigu. Dozvolila je da njen ovogodišnji budžetski deficit naraste do neodrživih 10% GDP-a, pa je Vlada sada pod velikim pritiskom da ga smanji – najavila je planove da se povećaju porezi i smanji potrošnja, uključujući otpuštanje 12,500 radnika u javnim službama. Svetska Banka i drugi ekonomisti predviđaju da će, kao rezultat ovih mera štednje, privredni rast sledeće godine dramatično pasti na 2-3 % ili polovinu trenutne stope.

Strani investitori čekaju da vide da li će Vlada učiniti ono što je najavila, kao i kako će javnost na to reagovati. "Očigledno je da je program štednje glavni odgovor kada su u pitanju poverenje investitora i ekonomska stabilnost," kaže Ištvan Varga, izvršni direktor mađarskog “Shell”-a. On smatra da je "političko i kulturno okruženje dovoljno zrelo da se suoči sa ovim problemima." Može biti da je on preveliki optimista. Erki Rasuke, izvršni direktor najveće estonske banke “Hansabanke”, na nedavnom sastanku sa glavnim investitorima je bio zatečen njihovim teškim pitanjima o ekonomskom okruženju.

Očito je da, uprkos žustrom rastu, mnogi u istočnoj Evropi osećaju se izostavljenim iz “novog prosperiteta” i takođe je očito da im se to nimalo ne dopada. Mihal Kajan, kondukter u tramvaju u Slovačkoj, kaže da radi više od 60 časova nedeljno, iako je počeo sa 40, kako bi održao svoj životni standard - "Ljudi nisu bili protiv reformi, ali je vremenom postalo nepodnošljivo".

Članstvo u Evropskoj uniji donosi značajne političke obaveze i samo one mogu sprečiti da Istočna Evropa ne skrene predaleko sa reformske staze. Dobar primer za to je Slovačka. Novi premijer Fico već je ukinuo naplatu doktorskih vizita, a predlaže i tzv. "milionerski porez" na zarade veće od 1,600 dolara mesečno. Ipak, brzo je dobio lekciju kada je pala vrednost slovačke krune nakon što je objavio da njegova zemlja možda neće žuriti da uvede euro 2009, kako je bilo planirano; iako budžet koji je prošle nedelje predstavio predviđa rast javne potrošnje, deficit je ipak u granicama EU-limita od 3%.

Politički populizam kombinovan sa kontinuiranom fiskalnom pravičnošću predstavlja čudnu mešavinu. Međutim, ukoliko omogućava nezadovoljnoj Istočnoj Evropi da “ispusti paru” a da pritom ne “raznese” svoje ekonomije, u ovom momentu on može predstavljati najbolju alternativu.

Izveštaji: Leo Cendrowicz (Brisel), John Nadler (Budimpešta), Beata Pasek (Varšava) i Katerina Zachovalova (Bratislava).

Fusnote:

1. “Flat tax“ – porez, najčešće na dobit, koji ima jedinstvenu stopu za sve poreske obveznike bez obzira na vrstu i visinu dobiti, tj. podjednako opterećuje i one sa višim i one sa nižim primanjima, prim.prev.

When Reform Doesn't Pay the Bills” By Peter Gumbel © TIME. o ctober 16, 2006.

Prevod: NSPM

 

 

 
 
Copyright by NSPM