Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATA

Kosovo i Metohija

 

 

Slobodan Samardžić

Zadatak EULEXA - nezavisno Kosovo

Beograd, 06.06.2008. – Ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić razgovarao je sa novinarima agencije Rojters o trenutnoj situaciji na Kosmetu, odnosu prema misiji Evropske unije (EULEKS), rekonfigurisanju misije UNMIK, konstituisanju lokalnih vlasti u srpskim sredinama i stavu Beograda prema pregovorima o statusu KiM.

Govoreći o stupanju na snagu tzv. u stava Kosova, Ministar Samardžić je izjavio da proglašenje kosovskog Ustava ne znači ništa za Srbiju, ona to smatra nezakonitim u istoj meri kao i prvi pokušaj Albanaca da proglase Ustav u septembru 1990. godine i jednostranu nezavisnost u februaru 2008. godine.

„Ovaj datum je u skladu sa 120 dana prelaznog period koje predviđa Ahtisarijev plan, koji nikada nije prošao SB UN i koji stoga nije obavezujući za nas. Ne kažem da nam i ovo neće biti nametnuto kao što je bilo nametnuto jednotrano proglašavanje nezavisnosti. Ali posle nedelje dolazi ponedeljak i Srbi će nastaviti da žive svojim životom na Kosovu i Srbija će nastaviti da vodi svoju politiku na Kosovu tamo gde je to moguće.“, rekao je.

Samardžić je na pitanje o formiranju lokalnih vlasti u srpskim sredinama na KiM nakon održanih lokalnih izbora, rekao da će Beograd sprovoditi svoju politiku „u oblastima gde žive Srbi i ne-Srbi odani Beogradu“.

„Baš kao što je UNMIK postepeno prebacivao nadležnosti na privremene institucije lokalne samouprave, tako je i Beograd postepeno preuzimao nadležnosti u nekim oblastima. Taj paralelizam će nastaviti da postoji. Te paralelne institucije, ta funkcionalna podela, samo predstavljaju činjenično stanje“, budući da kosovski Srbi veoma jasno odbijaju da žive pod a lbanskom vlašću, rekao je.

Lokalne vlasti koje su kosovski Srbi izabrali su legitimne i odane Srbiji, rekao je Samardžić, i Beograd će ih finansirati do daljnjeg, kao što je to radio od juna 1999. sa obrazovnim, zdravstvenim i sistemom socijalne zaštite.

''Ova Vlada je takođe uložila značajna sredstva u ekonomski razvoj opština sa srpskom većinom, u privredu i infrastrukturu', rekao je Samardžić, i dodao da će tokom sledećih nedelja Srbi na Kosovu sa svojim izabranim predstavnicima formirati svoje lokalne institucije. „To formiranje je već u toku i te institucije će sprovoditi politiku Beograda“.

Samardžić je rekao da se Srbija kategorički protivi implementaciji misije Evropske unije ( EULEX ) , pošto je cilj te misije da učvrsti nezavisnost Kosova. Umesto toga, Beograd predlaže partnerski sporazum sa misijom Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) koji bi mu zapravo dao pravo da upravlja u srpskim oblastima.

„Ova teritorija je privremeno pod mandatom UN, kao štićenik UN, i da bi se išta tu promenilo Srbija mora da se pita. A politika nekih zapadnih zemalja je upravo suprotna, da se Srbija mnogo ne pita. U tom pogledu, Rusija je dosledan saveznik, isto kao i Kina, koja je manje glasna ali podjednako uporna.''

Mi smo utvrdili šest ključnih oblasti za život Srba i njihov opstanak na Kosovu: policija, carina, pravosuđe, kontrola administrativne linije (između Srbije i Kosova), prevoz i telekomunikacije i zaštita srpskog kulturnog i verskog nasleđa“ rekao je.

„Taj naš predlog je prihvaćen, ali je izmenjen i sada je postao deo plana Generalnog sekretara UN za rekonfiguraciju UNMIK-a“, rekao je Samardžić. ''Nemamo zvaničan stav jer pismo još uvek nismo dobili - svakog dana očekujemo njegovo pismo – ali na osnovu informacija koje smo dobili naš stav je sledeći:

''Srbija se protivi bilo kakvoj rekonfiguraciji UNMIK-a, koja ne bi sačinio Savet bezbednosti UN, i za tako nešto mora biti doneta posebna odluka, to jest nova rezolucija ili anex postojeće Rezolucije 1244. Generalni sekretar ne sme da podlegne pritisku i da sam izvrši tako ozbiljne promene misije na terenu. Ovo može samo SB UN, i to stoji i u Članu 5 važeće Rezolucije 1244. Srbija ne bi prihvatila bilo koje promene u mandatu UNMIK-a koje bi u suštini legalizovale misiju EU (EULEKS).

„Kada bi EU formirale novu misiju koja bi predstavljala stub UNMIK na Kosovu, kao što je to do sada bilo u oblasti ekonomskog razvoja, ne bismo imali ništa protiv toga. Ali EULE KS zapravo ima samo jedan mandat - da sprovede Ahtisarijev plan u delo, a to je nezavisnost Kosova. Ne možemo prihvatiti takvu misiju čak ni pod okriljem UN.“

„Nismo spremni da diskutujemo o bilo kakvoj rekonfiguraciji UNMIK-a. Malo je vremena za diskusiju o naših šest tačaka, ako je rok 15. jun,“ rekao je on i dodao da je politika Srbije da se do rešenja dođe pregovorima ali ne pod iskreiranim pritiskom.

„Ban Ki-Mun je pod pritiskom kvinte , koja mu nameće taj datum , 15. jun , on ne bi smeo da oko toga popusti. Politika UN oko tako važnih stvari formuliše se u SB UN, u kome dolazi do balansa odnosa izmeću velikih sila, i Ban ne bi smeo da ga zaobiđe, niti da podleže ovakvim pritiscima,” dodao je Samardžić.  

Samardžić je naglasio da je Rusija za sada bila dosledan i principijelan saveznik, i nadalje će podrža ti svako rešenje koje bi podržao Beograd. Srbija takođe računa na oko 150 država koje nisu priznale Kosovo.

''Neke zemlje su računale da će Srbija popustiti u svom principijelnom stavu, a kada se to nije desilo, mi sada imamo manje - više zamrznuti konflikt koji će dugo trajati i koji može biti rešen samo pregovorima,“ rekao je on.

Na pitanje o budućim pregovorima, Samardžić je rekao, „Ne možemo preko noći promeniti Albance, niti to želimo. Oni misle da treba da imaju nezavisnu državu Kosovo, ali mi imamo naše zakone, kao i međunarodno i domaće pravo na Kosovu.”

Samardžić je rekao da su tokom prvobitnih pregovora o budućnosti Kosova Albanci bili toliko usredsređeni na nezavisnost da su odbili bilo šta manje od toga, kao i srpski predlog suštinske autonomije. Srbija je tražila srednje rešenje koje bi obezbedilo mir i stabilnost, a sada računa na to da će se u jednom trenutku Albancima rasprši ti iluzije i da će shvati ti da su malo postigli, Srbija je očekivala da će dve strane sesti i pregovarati o trajnom rešenju .

„Međunarodne finansijske institucije ne dozvoljavaju Kosovu da postane njihov član,” rekao je Samardžić, „dok bi rešenje koje smo mi ponudili garantovalo i mir i autonomiju, što bi bilo bolje od kvazi nezavisnosti koju oni sada imaju.”

Samardžić je odbio da spekuliše o tome da li će politika Srbije prema Kosovu ostati nepromenjena pod čvrstom pro-EU Vladom, ali je rekao da iako je „EU veoma važna, kao i integracija Srbije u EU, Srbija ne može zarad članstva u EU žrtvovati Kosovo.”

“Mi moramo imati poverenje u partnera. Ako se Srbiji oduzima Kosovo, onda ne krši Srbija dogovor nego EU krši dogovor i svoja pravila i evropske principe. Ulazak u blizak odnos sa u nijom u situaciji kada je 20 članica u nije priznalo Kosovo tu mačim kao indirektno priznavanje Kosova,” rekao je srpski ministar za Kosovo.

 
 
Copyright by NSPM