Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATA

Kosovo i Metohija

 

 

Mihail Voznesenskij

Zapad hoće da obezvredi ruski veto

Rambler_s_Top100_ServiceRuski veto bio je razlog povlačenja kosovske rezolucije sa razmatranja. Koji je razlog užurbanosti zapadnih zemalja da ovu rezoluciju izglasaju u SB OUN? Po svemu sudeći, Vašington hita da pre isteka Bušovog mandata pokaže blistavu pobedu spoljne politike. Ali obzirom na to da će podela Srbije prema zapadnom scenariju dati primer i ostalim separatistima u Evropi, ona će predstavljti poraz za sve.

Rusija je upozorila da će iskoristiti svoje pravo na veto pre nego što je zapadni projekat rezolucije o Kosovu stavljen na glasanje. Međutim, NATO zemlje su spremne da svoj plan podele Srbije realizuju i bez učešća Moskve.

Nadležnosti OUN na Kosovu prelaze u nadležnosti EU, na čija rešenja Rusija nema uticaj. Međunarodne mirovnjake zameniće evropski. EU će civilno lice naimenovati na mesto šefa države. Stanovnici Kosova steći će pravo na dvojno državljanstvo. Jedini ustupak na koji su Albanci spremni da pruže Srbima koje nastoje da istisnu sa Kosova biće stavljanje pod zaštitu njihovih hramova. U tome jeste suština takozvanog „Ahtisarijevog plana“.

Stav Rusije je suprotan. To da li će nove države na evropskom kontinentu biti ili je neće biti, moraju da reše samo strane koje su u konfliktu.

Sjedinjene Države misle sasvim drugačije. Kosovo će dobiti nezavisnost od Srbije „na ovaj ili onaj način“, značajno je izjavila državna sekretarka SAD Kondoliza Rajs uoči samog glasanja u SB. Ona je podvukla kako je suverenizacija teritorije koja je pod kontrolom albanskih separatista neminovna, bez obzira na negodovanja Beograda i Moskve. Zašto je ovakvo oštro pitanje postavljeno baš u ovom trenutku?

Prema mišljenju predsednika Spoljnopolitičkog komiteta ruske državne Dume Konstantina Kosačova, požurivanje kosovskog problema može biti vezano isključivo za unutrašnju političku situaciju u SAD, zakomplikovanu nizom spoljnopolitičkih neuspeha kao što su Irak, Avganistan, Iran i Narodna Demokratska republika Koreja. Potkraj svog mandata Džordžu Bušu veoma je stalo da prikaže nekakvu blistavu spoljnopolitičku pobedu.

Ali ruski parlamentarac ne bi svaki ishod kosovske situacije okarakterisao kao pobedu. „To je poraz za sve. Poraz izazvan nepromišljenom politikom NATO-a sa kraja devedesetih godina, kada su kosovski problem iskoristili kao povod za stvaranje dodatnih problema i rušenje Miloševićeve vlade “ – izjavio je Kosačov u emisiji „Vesti“. Sa tačke gledišta ruskog deputata, nema nikakvih objektivnih pretpostavki za užurbanost u rešavanju etničkih problema, koji su, po njemu, svojevremeno izmakli kontroli tvoraca antijugoslovenske političke kombinacije. Problem Severnog Kipra u savremenoj Evropi postoji više od 30 godina, i nikome na pamet nije palo da njegovo rešavanje ograniči nekakvim fiksnim vremenskim okvirima.

Naša zemlja se kategorično protivi „automatici“ rešavanja ovako komplikovanog pitanja koje sa sobom nosi široke posledice po svetski poredak. „Ako novi projekat rezolucije OUN ne bude prihvatljiv za obe strane koje su u konfliktu, Rusija će prilikom izglasavanja u SB bezuslovno iskoristiti pravo na veto“, - podvukao je Konstantin Kosačov.

Prema mišljenju direktora Instituta za strateške procene, Sergeja Oznobiščeva koje prenosi RIA Novosti, situacija na Kosovu postala je još jedan od povoda za pogoršavanje odnosa Ruske Federacije sa zapadnim zemljama. „Naša protivljenja i nedoumice nisu uzeti u obzir, naši odnosi sa Zapadom naglo se pogoršavaju, a Kosovo danas predstavlja jedan od razloga tog pogoršanja“, - napominje Oznobiščev. On smatra da Rusija može da se suprotstavi američkom pritisku, pa i SB OUN „samo na osnovu iskrenih razgovora na visokom nivou“ i to sa učešćem lično šefa ruske diplomatije, pa čak i samog predsednika Putina.

Niko nema moć da oduzme Rusiji njeno pravo na veto. No, istovremeno postoje sile koje su spremne da omalovaže ruski autoritet i uticaj u svetu, a samim tim i njen „kosovski veto“. Teško je osloboditi se utiska da je diplomatski skandal izazvan ponašanjem zvaničnog Londona, možda i razrešen u korist jedne takve difamacije. Treba primetiti da rezultati ne izostaju.

„OUN je odbacila prebačenu na nju odgovornost za rešavanje ovog pitanja preko SB “ - izjavio je kosovski premijer Agim Čeku predviđajući događaje. On je požurio da istakne datum jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova - to će se desiti 28. novembra, na Dan nezavisnosti Albanije (90% stanovništva Kosova čine Albanci).

Suverenizacija Kosova jednoznačno će postati presedan za ostale polu-priznate autonomije, koje teže ka sticanju pune državnosti. Mnogi posmatrači smatraju da Evropa zapravo leži na tempiranoj bombi. Kosovo može postati zarazan primer za otcepljenje nacionalnih manjina, grupa i teriotorija. Izbor sredstava za borbu pouzdano neće odgovarati humanističkim normama. Tolerantni evropski komesari će, hteli-ne-hteli, sadašnje teroriste sutra nazivati „pobunjenicima“ i „borcima za slobodu“.

Osim toga, prema mišljenju Sergeja Markova, direktora Instituta za politička istraživanja, kosovski presedan direktno je vezan za pitanje nezavisnosti niza regiona na postsovjetskim prostorima. „Za Rusiju nije toliko važna nezavisnost Kosova, koliko je važno to da eventualne nezavisnosti Kosova ne bi bilo bez nezavisnosti Abhazije, Južne Osetije i Pridnjestrovja“, - dodao je Markov za RIA Novosti. Ali to je već neka druga tema.

Tekst je preuzet sa adrese:

http://pravda.ru/world/europe/balkans/20-07-2007/232529-kosovo-0

 

 

 
 
Copyright by NSPM