Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATA

Kosovo i Metohija

 

 

Stratfor (Stratfor)

SAD - RUSIJA: KOSOVO KAO ADUT

Sadržaj

Dok Rusija i Sjedinjene Države nastavljaju da plešu tango po pitanjima protivraketne odbrane i Irana, treba rešiti još jedno pitanje: Kosovo. Dok kolaju glasine o ustupcima Sjedinjenih Država Rusiji, kosovsko pitanje moglo bi da postane još jedan u nizu kompromisa.

Analiza

Dok Sjedinjene Države i Rusija plešu svoj vatreni tango, kolaju glasine da SAD čine ustupke Rusiji, uporedo sa pregovorima o postizanju kompromisa po pitanju protivraketne odbrane i konvencionalnih vojnih snaga u Evropskom sporazumu. Zauzvrat, SAD očekuj u da Rusija smanji svoju podršku Iranu i da, po mogućstvu, pomogne pri uvođenju sankcija koje za cilj imaju iranski nuklearni program. Ali, u senci se nalazi još jedan nestabilan adut u igri između Rusije i Sjedinjenih Država: Kosovo.

Pregovori između SAD i Rusije promenili su fokus u poslednjih pola godine. Rusija je parirala potezima SAD u istočnoj i centralnoj Evropi izražavanjem javne podrške Iranu, komplikujući na taj način američko-iranske pregovore o Iraku. Na sastanku u julu između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika SAD Džordža Buša u Kenebankportu, došlo je do velikog zaokreta, jer jedna od najvažnijih tačaka u agendi bilo je pitanje nezavisnosti Kosova.

To pitanje je na stolu od 1999. godine, kad je ponašanje Srba na Kosovu razljutilo SAD i njihove NATO saveznike pa su, zanemarivši protivljenje Rusa, vodili rat protiv Jugoslavije u trajanju od 60 dana. Sada je Moskva protiv mogućnosti stvaranja nezavisnog Kosova – ne zato što smatra Srbiju svojim saveznikom, već zbog eventualne uspešnosti napora Zapada da nametne svoju volju Srbiji, a protiv volje Rusije, što bi moglo da označi kraj ruskog uticaja u Evropi. To bi, takođe, moglo da znači da Zapad ceni da protivljenja Rusije mogu lako da se gurnu pod tepih.

Pošto se tokom dugotrajnih pregovora oko malog balkanskog secesionističkog regiona ništa nije promenilo, Kosovo sada preti da će 10. decembra proglasiti nezavisnost. Premda bi moglo da izgleda kao da se pitanje Kosovo negde zaturilo prilikom mešanja karata u igri svetskih sila, isto tako bi Kosovo moglo da bude i pitanje koje je ubačeno u lonac sa koncesijama.

Mada ni Rusija ni Sjedinjene Države ne spominju mnogo Kosovo u poslednje vreme, male stvari u sredini u kojoj žive Srbi i Kosovari ukazuju na to da je pitanje i te kako živo unutar pregovora. Pregovori između Prištine i Beograda održani su ove nedelje u Beču, i Priština je iznela pretpostavku da je do odluke koja će biti doneta tog 10. decembra, ostalo još samo šest nedelja. Međutim, ovi pregovori su samo dokazali da je trojka, sastavljena od SAD, EU i Rusije - čvrsto podeljena. Štaviše, moglo se videti da su stavovi SAD i EU oboreni.

Do ove nedelje, Sjedinjene Države i Evropska unija bile su jedinstvene u stavu da je nezavisnost Kosova ne samo neminovna, već da će biti i ostvarena ove godine. To je oduvek bilo adut protiv ruskog i srpskog protivljenja nezavisnosti. U svakom slučaju, 29. oktobra Sjedinjene Države su neočekivano predložile novu opciju zamrzavanja nezavisnosti Kosova za narednih 12 godina – na užas Prištine. Povrh svega, sledeći predlog koji će biti razmatran na sastanku trojke sa Srbijom i Kosovom, nije dizajnirao, naravno, niko drugi do Rusija, i mogao bi da onemogući bilo kakav potez za ostvarivanje nezavisnosti Kosova.

Osim toga, ministaru odbrane SAD, Robertu Gejtsu, omaklo se 27. oktobra na konferenciji o Avganistanu da Sjedinjene Države razmatraju mogućnost da povuku svoje trupe iz koalicije NATO-a na Kosovu (KFOR).

Ova najava može značiti jednu od dve stvari: ili da SAD imaju već previše toga na svom tanjiru pa moraju od nekuda da se povuku, ili je Kosovo postalo samo još jedan ustupak koji Vašington želi da učini Moskvi.

Što se tiče prve mogućnosti, Sjedinjene Države su umešale svoje prste u mnogo kolača uporedo sa svojim obavezama u Iraku i Avganistanu, a da ne spominjemo rastuću zabrinutost u vezi sa Iranom i Rusijom. Tokom devedesetih, SAD su se umešale u kosovsku krizu pošto Evropljani nisu mogli s tim da izađu na kraj. Ali to je bilo u vreme kad Sjedinjene Države nisu bile toliko zauzete. Povlačenje sa Kosova u diplomatskom kao i/ili vojnom smislu ostaviće problem u krilu Evrope, koja, geografski gledano, ima najveći interes za pronalaženje rešenja na Balkanu.

S obzirom na vreme u kome se Gejtsova izjava pojavila, sve ukazuje na drugu mogućnost. Novi predlog se pojavljuje u trenutku ključnih poteza između Sjedinjenih Država, Irana i Rusije, i u vreme dok kolaju glasine o ustupcima SAD. Ukoliko dozvole Evropi da se pozabavi pitanjem Kosova, Sjedinjene Države će se povući sa ruske borbene linije. Što se, takođe, može dodati na spisak uloga koji je Vašington ostavio po strani kako bi održao balans sa Moskvom dok se igra nastavlja.

0 1. novembar 2007 .

https :// www . stratfor . com / products / premium / barrier . php ? err =3& prodid =& subid =& url =/ products / premium / read _ article . php ? id =297675& id =297675& camp =



 

 

 

 
 
Copyright by NSPM