Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATA

Crkva i politika

   

 

Vaskršnja poslanica patrijarha Pavla

O VASKRSU 2007. GODINE

P A V L E

PO MILOSTI BOŽJOJ

PRAVOSLAVNI ARHIEPISKOP PEĆKI, MITROPOLIT BEOGRADSKO-KARLOVAČKI I PATRIJARH SRPSKI, SA SVIMA ARHIJEREJIMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE, SVEŠTENSTVU, MONAŠTVU I SVIMA SINOVIMA I KĆERIMA NAŠE SVETE CRKVE: BLAGODAT, MILOST I MIR OD BOGA OCA, I GOSPODA NAŠEG ISUSA HRISTA, I DUHA SVETOGA, UZ RADOSNI VASKRŠNjI POZDRAV:

HRISTOS VASKRSE!

DAN JE VASKRSENjA, PROSVETIMO SE, LjUDI!
PASHA GOSPODNjA PASHA,
OD SMRTI U ŽIVOT I SA ZEMLjE NA NEBESA
HRISTOS NAS PREVEDE!

Ovim stihovima pashalne pesme, draga deco duhovna, mi, verujući narod Božji, počinjemo Slavlje nad slavljima, pevanje nad pevanjima o Događaju nad događajima – Vaskrcenju Hristovom. Vaskrsenje, koje, kao i Raspeće, za Jevreje beše sablazan, a za Grke bezumlje, mi doživljavamo i slavimo kao najdublje iskustvo naše vere i življenja. To je iskustvo koje doživeše najpre svete žene mironosice i sveti apostoli, a potom mi koji verom primismo što nam oni blagosloveno predadoše – verom koja postaje sila života.

Ushićen ovom činjenicom novog života, sveti apostol i evanđelist Jovan Bogoslov objavljuje hrišćanima svih vremena svoje iskustvo ovim rečima: „...Što smo čuli, što smo videli očima svojima, što sagledasmo i ruke naše opipaše,” jeste to da se „... Život javi... i objavljujemo vam Život večni”. Dan Vaskrsenja jeste dan Života. Zato, radujmo se i veselimo u njemu! Slavimo Životodavca, Hrista Bogočoveka!

Danom Vaskrsenja, draga deco duhovna, počinje novo vreme. Ako je Veliki Petak bio svojevrsni „strašni sud” palog čoveka nad Samim Bogom, onda dan Vaskrsenja jeste Dan pobede ljubavi i dobrote Božje. Događaj Vaskrsenja bi u prvi dan sedmice. Ovim on dobi svoj početak u vremenu i prostoru, kao što i stvaranje sveta prvim danom dobi dimenziju postojanja svega vidljivog i nevidljivog. Dan Vaskrsenja nije, kako bi poneki hteli i želeli, samo duhovni ili pesnički doživljaj već, pre svega i iznad svega, istorijsko-eshatološki Događaj koji je izmenio istoriju sveta. „Stoga, ako je ko u Hristu, nova je tvar: staro prođe, gle, sve novo postade”, kaže sveti apostol Pavle.

Dan Vaskrsenja ispunjen je božanskom svetlošću – svetlošću kojom nas Sam Vaskrsli Gospod prosvećuje. „Dođite, uzmite svetlost od nezalazne Svetlosti!” – prve su reči kojima nas Crkva poziva na početak slavljenja Vaskrsenja Hristova. Da bi neko mogao istinski slaviti Vaskrsenje Hristovo kao svoj iskustveni doživljaj, mora prethodno da se prosveti svetlošću Hristovom. Tiha svetlost nezalazne Svetlosti jeste Sam Gospod Isus Hristos. On vaskrse iz groba kao što sunce na istoku izlazi iz mraka noćne tame da obasja svu zemlju, da je zagreva i obnavlja život u njoj. Prosvetimo se svetlošću Vaskrsenja, svetlošću koja je iz groba zablistala. To je svetlost Bogočoveka Hrista, Koji kaže za Sebe: „Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom, neće hoditi u tami nego će imati svetlost života.” Danas i uvek, preko Crkve Svoje svete, On nas poziva na prosvećenje uma, srca i vascelog našeg bića.

Pasha Gospodnja, Pasha! Jevrejski narod doživeo je prolazak kroz Crveno more da bi se spasao od grehom zatrovanog faraona. Kako? Uz pomoć Božju. Jer, „Gospod iđaše pred njima danju u stubu od oblaka vodeći ih putem, a noću u stubu od ognja, svetleći im, da bi putovali danju i noću”. Ovaj stub od oblaka i svetlećeg ognja beše upravo Svetlost tiha nezalazne Svetlosti, beše Logos Božji. Prešavši Crveno more, dotadašnji robovi uđoše u slobodu kličući Gospodu: „... Slavno se proslavi; konja i konjanika vrže u more!” To je bio Prolazak (Pasha) bogoizabranog naroda, tog semena avraamovske vere. A Prolazak (Pasha) koju mi danas slavimo jeste Prolazak Gospodnji – Prolazak upravo Onoga koji je jevrejski narod predvodio iz ropstva u slobodu. Zato je ovo Njegova Pasha, koja ima univerzalni karakter. Stoga crkveni pesnik i poziva sve ljude svih naroda i svih vremena, a ne samo jedan narod, da, slaveći Pashu Gospodnju , tojest Hristov Prolazak iz smrti i groba u Vaskrsenje, svi sa Njime pređemo iz grehovnog ropstva i smrti u slobodu života.

Imajući pred očima ovu dimenziju praznika Vaskrsenja Hristova, draga deco duhovna, ostavimo danas sve brige ovoga sveta i, zajedno sa nebeskim anđelima i horovima svetih, doživimo novu stvarnost božanskog života u Hristu Isusu , pevajmo i veličajmo Uzročnika našega spasenja! Naša pesma je pobednička jer je smrt smrću pobeđena! Ubitačni otrov žaoke greha izgubi snagu i smrtonosno dejstvo. Kako? Ljubavlju i dobrotom Bogočoveka Hrista, jer On kao bezazleno Jagnje uze grehe sveta na sebe i predade se na Raspeće. Greh i smrt više nisu alfa i omega života. Vaskrsli Hristos je Alfa i Omega, početak i kraj našeg osvećenja. Božanskim vrlinama i ličnim podvigom hitajmo u novi, vrlinski život u Vaskrslome Isusu Hristu!

Živeći u vremenu i prostoru, mi hrišćani sve i sva merimo Hristovim vrednostima. Ne odbacujemo i ne preziremo ovaj svet i ovaj život. Naprotiv, mi ga osvećujemo sveosvećujućom blagodaću Božjom. Ovaj svet se može preobraziti blagodatnom energijom Vaskrsloga Bogočoveka Hrista. 3ato je Gospod tako jasno i nedvosmisleno poručio hrišćanima: „Vi ste svetlost svetu.” To znači: jedino s vama i preko vas ovaj svet se može prosvetiti, a time i spasti. Dodao je Spasitelj i ovo: u svetu ćete mnoge nevolje imati! Bićete proganjani kao što sam i ja bio prognan i razapet, čašu koju ja pijem i vi ćete ispiti! Ali ne bojte se zbog toga, jer ja sam pobedio svet . I pored svih stradanja, dakle, kroz koja je tokom vekova Crkva Hristova prošla, a i danas prolazi, hrišćani ostaju „svetlost svetu”, jednako kao što je i On Sam bio jedina Svetlost sveta u tami koja pokri Jerusalim na Veliki Petak.

Kao što se u ono vreme protiv Hrista Spasitelja bio zaverio čitav Sinedrion judejski (prvosveštenici i narodne starešine) i zaveo mnoge u narodu protiv Hrista, tako se i u naše vreme „novi Sinedrion” bori protiv Hrista i Crkve Njegove, bori se protiv Dobra u ovom svetu. Sve čini da ovaj svet učini svojim grehovnim feudom i da sve pokori pod svoju vlast, ne birajući pritom sredstva ni metode. Sa tog razloga imperativ svih hrišćana sveta jeste duhovna borba za ovaj svet i prevlast Dobra u njemu. Dobro koje je Bogočovek doneo i darovao svetu Vaskrsenjem neće biti nadvladano. „Ne bojte se!” – rekao je Spasitelj. Zato se radujmo i veselimo poput bogoizabranog naroda posle prelaska preko Crvenog mora, pojući: Hristos vaskrse - slavno se proslavi Gospod!

Nažalost, svedoci smo velikog greha koji se svakodnevno vrši u svetu. Već od samog začeća nevino dete u utrobi majke strepi za svoj život. Milioni običnih ljudi žrtve su nemaštine i gladi, dok manji broj živi u neograničenoj raskoši i telesnim zadovoljstvima. Mnogi narodi mukom i krvlju stečenu slobodu brane od nasilja globalističkog sistema. U ime lažne slobode i demokratije nameću se gotova rešenja, unapred spakovana. Svedoci smo najnovije drame – opet drame nas pravoslavnih Srba – na Kosovu i Metohiji. Ne malo nevolja ima naš narod i u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj i, nažalost, u Crnoj Gori.

Ne možemo, a da se i ovog Vaskrsa ne osvrnemo na Golgotu i Veliki Petak našega Kosova i Metohije, na pomračenu savest svih onih koji sebi daju pravo, gazeći pravni poredak u svetu, da hladnokrvno presuđuju ne samo o nametnutom menjanju statusa Kosova i Metohije već i o čitavoj našoj istoriji i kulturi, kao i o državnosti Srbije! Na Kosovu i Metohiji vekovima traje Golgota srpskog naroda. To vide i znaju svi osim onih koji su izabrali da budu slepi za gledanje istine i gluvi za slušanje pravde. Čujemo „kovače” kako užurbano kuju nove klinove i nova koplja sa namerom da se ponovi i produži Golgota srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Sve to čine uz „blagoslove“ onih koji se kunu u pravdu, slobodu i demokratiju, ali samo za sebe! Mi ipak još verujemo u savest objektivnog čovečanstva koje se skoro i potvrdilo na međunarodnom Sudu pravde u Hagu. I pored toga što je najviši Sud pravde u svetu presudio onako kako je utvrdio na osnovu dokumenata za i protiv, i dalje odzvanjaju povici: raspnite, raspnite srpski narod!

Ali mi, draga deco duhovna, ne smemo zbog nepravde klonuti, ne smemo se uplašiti, već sav život svoj Hristu Bogu predajmo! Hristos greha ne učini, niti se nađe prevara na ustima Njegovim , pa ipak bi osuđen i razapet. Ali zato i slavno vaskrse! Ako, ne daj Bože, srpski narod na Kosovu i Metohiji doživi još jedno svoje raspeće, strašnije od svih prethodnih, ostanimo sa Hristom: ne kunimo, zlo ne mislimo, već se molimo i sa Krsta svedočimo ljubav Božju prema svima i svakome. Svedočimo Hrista, Pobednika smrti, greha i svake nepravde, a oni koji zlo čine drugima čine ga još više sebi. Kad-tad, ne pokaju li se, oni će gorko zaridati.

Slaveći Vaskrsenje Hristovo sa svim hrišćanima sveta, na današnji dan se radujmo i veselimo sa njima i sa svom tvorevinom Božjom i radosno kliknimo svima i svemu:

HRISTOS VASKRSE!

Dano u Patrijaršiji srpskoj, u Beogradu,
o  Vaskrsu  2007. godine.
Vaši molitvenici pred Bogomladencem Hristom:

Arhiepiskop pećki,
Mitropolit beogradsko-karlovački i
Patrijarh srpski PAVLE

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski JOVAN
Mitropolit crnogorsko-primorski AMFILOHIJE
Mitropolit srednjezapadnoamerički HRISTOFOR
Mitropolit dabrobosanski NIKOLAJ

Episkop šabački LAVRENTIJE
Episkop niški IRINEJ
Episkop zvorničko-tuzlanski VASILIJE
Episkop sremski VASILIJE
Episkop banjalučki JEFREM
Episkop budimski LUKIJAN
Episkop kanadski GEORGIJE
Episkop banatski NIKANOR
Episkop za Ameriku i Kanadu
Mitropolije novogračaničke LONGIN
Episkop istočnoamerički MITROFAN
Episkop žički HRIZOSTOM
Episkop bački IRINEJ
Episkop britansko-skandinavski DOSITEJ
Episkop raško-prizrenski ARTEMIJE
Episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački ATANASIJE
Episkop bihaćko-petrovački HRIZOSTOM
Episkop osečko-poljski i baranjski LUKIJAN
Episkop srednjoevropski KONSTANTIN
Episkop zapadnoevropski LUKA
Episkop timočki JUSTIN
Episkop vranjski PAHOMIJE
Episkop šumadijski JOVAN
Episkop slavonski SAVA
Episkop braničevski IGNjATIJE
Episkop mileševski FILARET
Episkop dalmatinski FOTIJE
Episkop budimljansko-nikšićki JOANIKIJE
Episkop zahumsko-hercegovački GRIGORIJE
Epi­skop valjevski MILUTIN
Episkop zapadnoamerčki MAKSIM
Episkop gornjokarlovački GERASIM
Episkop australijsko-novozelandski IRINEJ

Vikarni Episkop hvostanski ATANASIJE
Vikarni Episkop jegarski PORFIRIJE
Vikarni Episkop lipljanski TEODOSIJE
Vikarni Episkop dioklijski JOVAN
Vikarni Episkop moravički ANTONIJE

OHRIDSKA ARHIEPISKOPIJA:
Arhiepiskop ohridski i Mitropolit skopski JOVAN
Episkop pološko-kumanovski JOAKIM
Episkop bregalnički MARKO  

 

 
 
Copyright by NSPM