Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATA

Kosovo i Metohija

   

Intervju sa Špirom Kocijem, albanskim ambasadorom u Beogradu

Ambasador Republike Albanije:

Albanija podrzava „Kosovo Republiku“

Špiro Koci, ambasador Republike Albanije u Srbiji kaže da njegova Vlada u Tirani i posle proglašenja nezavisnosti Kosova želi da zadrži dobre odnose sa Srbijom jer je to u interesu svih zemalja u regionu. Albanski ambasador koji je i jedan od najmlađih karijernih diplomata ove zemlje poručio je srpskim vlastima u Beogradu i predstavnicima Srba na Kosmetu da je zvanični stav njegove Vlade, ali i mišljenje većine albanskog naroda da je najbolje rešenje za sve u regionu, uključujući i Srbe na Kosmetu, da prihvate Ahtisarjevu „ponudu“ koja glasi nadgledana nezavisnost ili „Kosovo Republika“.

1. Kakvo je Vaše mišljenje o Ahtisarijevom planu?

Albanija u potpunosti podržava Ahtisarijev plan zato što mi mislimo da je ono što on nudi najbolje rešenje za ljude na Kosovu, kako za Albance tako i za srpsku populaciju. Albanija nije jedina koja podržava Ahtisarijev plan. Tu su SAD, EU, NATO

2. I vlast i opozicija u Beogradu jedinstveni su u odlučnom odbijanju Ahtisarijevog plana i „nadgledane nezavisnosti“ kao rešenja za status Kosmeta. Kakav je Vaš stav o tome i koliko će to poremetiti bilateralne odnose između Srbije i Albanije?

Albanija ne želi da odluka o statusu Kosova ima negativan uticaj na odnose između Albanije i Srbije. Mi imamo mnogo zajedničkog. Pre svega imamo ekonomski interes u budućoj bilateralnoj saradnji, i zbog toga moja poruka najvišim zvaničnicima u Srbiji bi bila da ne bi trebalo da naši različiti stavovi i neslaganje po pitanju Ahtisarijevog plana utiču na bilateralne odnose Albanije i Srbije.

3. Kako će Albanija reagovati na mogući ruski veto?

Pozicija i stav Republike Albanije uvek će biti u skladu sa odlukom međunarodne zajednice i mi ćemo se ponašati konstruktivno i podržavaćemo stavove međunarodne zajednice u budućnosti kao što smo to radili i u prošlosti.

4. Da li ste možda o tome pričali sa ruskim ambasadorem Aleksejevim ili nekim drugim zvaničnikom ove zemlje?

Ja sam se sreo sa ambasadorem Aleksejevim, kao i sa mnogim drugim kolegama ambasadorima iz različitih zemalja mnogo puta i pričali smo o mnogim stvarima pa između ostalog i o Kosovu. Ja sam Aleksejevu rekao šta moja Vlada u Albaniji misli o pitanju Kosova, on je izrazio stav ruskih vlasti, koji je manje – više dobro poznat ovdašnjoj široj javnosti i složili smo se da se ne slažemo po ovom pitanju, a onda smo nastavili da razgovaramo o drugim stvarima, normalno i prijateljski.

5. Kako obični ljudi u Tirani reaguju na ideju kosovskih lidera da Kosovo bude nezavisno ili da se pripoji „Velikoj Albaniji“?

Sve političke opcije u Albaniji, kako vladajuće, tako i opozicione pokazale su političku volju da Kosovo bude nezavisno jer kao što sam rekao zvanični stav i mišljenje Albanskih političara je da je najbolje rešenje za Kosovo, nezavisnost. Ja mislim da takav stav podžava velika većina ljudi u Albaniji, jer smo svi mi tamo veoma propatili zbog nestabilnosti i krize na Kosovu. Imali smo u našim kućama i izbegličkim centrima na stotine hiljada ljudi, izbeglica sa Kosova 1999. godine. Albanija je relativno mala i siromašna zemlja i bilo je jako teško „pokriti“ sve to. Ukoliko odete i pitate ljude u Albaniji videćete da govorim istinu. Nezavisnost je jedini način da se uspostavi stabilnost na ovom području. Mi svi vidimo Kosovo kao buduću susednu zemlju. Trudićemo se da sarađujemo i održavamo dobre odnose i sa Kosovom kao i sa svim drugim našim susednim zemljama u regionu.

6. Znači li to da čak i da Kosovo dobije nezavisnost, vi njih ne vidite ni u jednoj varijanti kao deo „Velike Albanije“, već samo kao susednu državu?

Apsolutno ne kao deo Albanije! Samo kao susednu državu!

7. A kad bi se Srbi, recimo dobrovoljno odrekli Kosova i pristali da ovom delu svoje države daju nezavisnost, da li čak i u tom slučaju Albanija ne bi pripojila Kosovo sebi?

Mi nemamo ništa sa onim što Srbi kažu i što će reći. Rekao sam vam već mi podržavamo Ahtisarijev plan zato što se on bazira na principima Kontakt grupe i podržaćemo svaku odluku međunarodne zajednice, a nju, ponavljam, u ovom slučaju predstavlja Kontakt grupa.

8. Koliko sam ja, a i šira javnost u Srbiji obaveštena, i unutar same Kontakt grupe postoje podeljena mišljenja o statusu Kosova. Nisu baš sve zemlje članice podržale Ahtisarijev plan.

Da, ali i Ahtisarijev plan i principi Kontakt grupe izričiti su u stavovima da Kosovo ne može da bude podeljeno niti pripojeno bilo kojoj drugoj zemlji u regionu i zato sam ja rekao da mi, podržavajući te stavove, isključujemo bilo kakvu mogućnost pripajanja Kosova Albaniji.

Čvrsto sam ubeđen da je nezavisnost najbolje rešenje za Kosovo. Mi i Albanci sa Kosova jesmo isti narod, ali nam je istorija i pravac u kome smo se razvijali u poslednjem stoleću različit i zato je najbolje da svako ostane u svojoj zemlji.

9. Kakvo je Vaše mišljenje o konceptu „više od autonomije manje od nezavisnosti“?

Ne razumem formulaciju „više od autonomije manje od nezavisnosti“. Niko je ne razume. To je „bacanje prašine u oči“. Beograd daje Albancima na Kosovu ingerencije nad svim institucijama, ali nema mesta u Ujedinjenim nacijama, nema vojske i mistarstva spoljnih poslova. To je stavljanje u rezervat. Možeš u Prištini da radiš šta hoćeš, ali ne možeš u Beč, u Brisel, u Njujork. Niko ne može da te vidi niti čuje. To je licemerno.

10. Šta mislite o podeli Kosmeta kao rešenju?

Isključujem to kao mogućnost i mislim da bi granice Kosova trebalo da budu one koje je predvidela Kontakt grupa u svojim principima.

11. Da li su sadašnje albanske vlasti spremne da jednostrano priznaju nezavisnost Kosova ukoliko odluka Saveta Bezbednosti bude drugačija?

Kao što sam Vam već rekao, Republika Albanija poslednjih godina ima veoma konstruktivnu i umerenu ulogu, što pokazuju gotovo svi izveštaji evropskih institucija. Svake godine dobijamo najbolje ocene od nadležnih evroatlanskih institucija za napore koje činimo kako bi se uključili u evroatlanske tokove. O tome najbolje govori nedavna poseta predsednika SAD-a Džordža Buša Albaniji.

Kakva god da bude odluka SB UN o statusu Kosova mi ćemo je poštovati i nastavićemo da radimo kao i do sada u skladu sa odlukama međunarodne zajednice.

12. Da li to što je Albanija otvorila Konzulat na Kosovu znači da ste vi sve vreme podržavali secesionistički pokret za nezavisnost Kosova i njihove terorističke akcije protiv države Srbije u kojoj ste najviši zvanični diplomatski predstavnik vaše zemlje?

Činjenica je da Srbija ne upravlja Kosovom od 1999.godine. Kosovo je pod ingirencijom UNMIK-a i u tome što Albanija ima svoje malo diplomatsko predstavništvo tamo ne vidim ništa strašno, niti bilo šta što se može tumačiti kao akt protiv Republike Srbije. Mnoge druge zemlje takođe imaju svoje kancelarije koje su autonomne od njihovih ambasada u Srbiji, a otvorene su kako bi se uspostavila bolja saradnja i komunikacija sa UNMIK – om. To nikako ne znači da mi podržavamo terorističke grupe, jer na Kosovu ih, koliko ja znam, nema. Pokret za nezavisnost i borbu njihovih lidera za nezavisnost podržavamo jer se oni bore za ideju koju podržava većina Albanaca na Kosovu .

13. Zašto Albanija nikada nije osudila nijedan napad na Srbe i druge manjine na Kosovu?

Nije tačno. Rekao sam Vam da smo mišljenja da svako ko počini bilo kakav kriminalni akt mora da odgovara. Kriminal ne sme da se toleriše nikome, pa ni političarima i to važi za obe strane.

Uzmimo na primer Harajdinaja. Albanska vlada veoma ceni njegovu odluku da podnese ostavku na mesto premijera i sam se prijavi u Hag. Mi verujemo da će biti oslobođen optužbi, ali ukoliko sud dokaže da je kriv onda mora da odgovara. Čak i u tom slučaju podržaćemo odluku Tribunala. Albanske vlasti ubeđene su da je Haški tribunal nepristrasan i duboko verujemo u ispravnost svih odluka koje su do sada tamo donešene.

14. Da li ste bili na Kosovu otkada ste stupili na duznost?

Ne. Rekao sam Vam da sam ja diplomatski predstavnik moje zemlje u Srbiji, a ne na Kosovu. Obišao sam pred izbore u januaru, kada sam preuzeo dužnost Jug Srbije i apelovao na tamošnje albanske lidere da izađu na izbore i uključe se u rad državnih institucija Republike Srbije, bio sam i u Vojvodini, ali na Kosovu nisam bio, jer ja sam, ponavljam, amasador Albanije u Srbiji i daću sve od sebe da dok traje moj mandat ovde radim na kreiranju što boljih odnosa Albanije i Srbije.

15. Kako ocenjujete trenutnu političku situaciju u Srbiji?

Mi cenimo to što su demokratske snage u Srbiji formirale demokratsku vladu i hteo bih da iskoristim priliku da poručim, da Albanska vlada ima jaku volju da nastavi saradnju sa srpskom vladom i uspostavi još bolje bilateralne odnose između naših država. Dobri odnosi naših zemalja nisu samo pitanje međusobnog interesa Albanije i Srbije, već čitavog regiona.

Razgovor vodila: Tanja Janković

 

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM