Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - januar 2008.

 

 

Džon Zavales: Međunarodna zajednica prenaglašava važnost izbora u Srbiji

Branko Mikašinović, Vašington, VOA 08/01/2008

Da li će Kosovo uskoro proglasiti nezavisnost u svetlu podrške Zapada i protivljenja Rusije i Srbije - bilo je prvo pitanje koje je Branko Mikašinović postavio nezavisnom političkom  analitičaru, Džonu Zavalesu.

ZAVALES: Do odlaganja proglašenja nezavisnosti Kosova došlo je iz nekoliko razloga: zbog otpora Beograda, snažne podrške Rusije stavu Srbije u UN, ali i zbog nedostatka jedinstvenog stava Evropske unije. U medjuvremenu, albanska strana je pokazala impresivnu uzdržanost i prihvatila da se isplati čekati da bi se sačuvala jaka medjunarodna podrška nezavisnosti Kosova, odbacila jednostrana i ishitrena reagovanja i na taj način izbegla izolaciju Prištine i gubitak medjunarodne podrške.

Što se tiče izbora u Srbiji, mislim da medjunarodna zajednica možda previše naglašava njihovu važnost i nada se da bi oni mogli da znače i kraj srpskog otpora Ahtisarijevom planu. Mislim da pretpostavaka da će reizbor predsednika Tadića ublažiti stav Srbije prema Kosovu nije realna. 

Drugo pitanje povezano sa vremenskim rokom je i pitanje jedinstva Evropske unije, koje još nije u potpunosti postignuto pošto su neke zemlje još uvek skeptične u vezi sa nezavisnošću Kosova. Umesto da se vremenom smanjuje, bojim se da će se broj takvih zemalja povećati, ako se nastavi sa nastojanjima da se pitanje statusa reši van UN. U EU se već poteže pitanje legaliteta i mogućnosti zamene UNMIK-a na Kosovu, kako je predvidjeno Ahtisarijevim planom. Čak je i u Nemačkoj, koja  snažno podržava  nezavisnost  Kosova, došlo do protivljenja daljem vojnom prisustvu te zemlje na Kosovu ako se to pitanje ne reši u UN. Stoga mislim da nedostatak jedinstvenog stava EU možda ukazuje na potrebu da treba izneti neki novi plan, kao alternativu Ahtisarijevom planu, kojim bi se zatražili značajni kompromisi i saglasnost obe strane.

GLAS AMERIKE: Kakva bi mogla da bude uloga  Rusije u procesu  postizanja budućeg statusa Kosova?

ZAVALES: Rusija se zalaže za kompromisno rešenje, koje bi prihvatile obe strane. Kako sada izgleda, Putin neće odustati od tog stava, mada neki analitičari smatraju da bi suviše jaka podrška Rusije Srbiji mogla da bude kontaproduktivna, pošto bi neke zemlje, koje još nemaju konačno formulisan stav, mogle da podrže nezavisnost Kosova, odbijene oštrim stavom Rusije, koji podseća na ponašanje iz perioda hladnog rata.

Medjutim, stav Rusije u pogledu Kosova se kristališe kao kritično važan u dva aspekta: prvo, Rusija se predstavila kao veliki pobornik medjunarodnog prava i poštovanja sistema Ujedinjenih nacija. To je veoma važno, pošto su Zapadu potrebni jak sistem UN, jaka multilateralna diplomatija i poštovanje medjunarodnih institucija da bi se suočio sa drugim spoljnopolitičkim izazovima, kao što su širenje nuklearnog oružja, dugoročno rešenje iračke situacije, itd. Sve će to zahtevati snažne UN. U kontekstu takvih stremljenja, sada imate protivrečnu sitaciju s obzirom na nastojanja Zapada da zaobidje UN u pogledu budućeg statusa Kosova. Drugo, Rusija tvrdi i promoviše tezu da bi nezavisnost Kosova uspostavila globalni i opasan presedan i da nije reč o jedinstvenom slučaju. Podrška Rusije daje poseban značaj takvom stavu, imajući u vidu da se Rusija nalazi u blizini ili je akter nekih od zamrznutih konflikata, na koje bi se odrazila nezavisnost Kosova. Takodje, od nedavno smo svedoci većih vojnih akcija Turske protiv Kurda u Iraku, što ukazuje da će pitanje statusa neke teritorije, odnosno njene nezavisnosti, postati još aktuelnije. To se ogleda i u saopštenju lidera ETE u Španije, da prate kosovsku situaciju, i da će očekivati ista nacionalna prava koja budu ostvarena u toj pokrajini. To sve ukazuje da je snažna podrška Rusije Beogradu dovela do dublje podele stavova o kosovskom pitanju ne samo u Evropskoj uniji, nego i šire.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM