Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - mart 2008.

 

 

Danijel Server: Broj zemalja koje su priznale Kosovo daleko manji od očekivanog

Branko Mikašinović, Vašington, VOA 14. 03. 2008

Mada Srbija sada uživa veliki taktički uspeh sprečavajući priznavanje Kosova... ona se nalazi u ćorsokaku, kaže u razgovoru za naš program potpredsednik Američkog instituta za mir, Daniel Server. Branko Mikašinović je prvo zamolio Servera da prokomentariše predstojeće parlamentarne izbore u Srbiji:

Server: Izbori predstavljaju referendum o tome da li je prioritet Srbije da se uključi u Evopsku uniju ili da zadrži Kosovo. Ako Radikali i DSS pobede, očekujem da će prioritet biti dat Kosovu, kao što je i obećano. Ako Tadić i G17 pobede očekujem da će prioritet biti dat što skorijem ulasku u Evropsku uniju.

Glas Amerike: Da li će ishod izbora odrediti budućnost Srbije za dogledno vreme?

Server: Najmanje za dužinu mandata parlamenta. Ništa nije večno. Ideja da će Srbija morati da zauvek odluči o svom budućem kursu na predstojećim izborima nije realna. Medjutim, ako Srbija ne izabere Evropu ovog puta, taj proces će biti još više odložen. Mi smo već u situaciji da su Hrvatska, Makedonija i Albanija ispred Srbije u trci za ulazak u EU. Nema razloga da Srbija zaostaje, pošto je ona u mnogo čemu razvijenija i više kosmopolitska od drugih zemalja u regionu i voleo bih da ona sustigne, recimo, Hrvatsku umesto da je iza nje.

Glas Amerike: Kakve bi mogle da budu posledice na odnose Srbije i SAD u slučaju pobede proevropske, odnosno nacionalističke struje?

Server: Ako Radikali pobede to bi uzrokovalo izvesnu napetost u odnosima sa Briselom i Vašingtonom. Naravno, pobeda Radikala se ne bi dopala ni EU ni SAD, svi to znaju, ali istovremeno, mi moramo da procenimo kako će se oni ponašati kada preuzmu vlast, ako do toga dodje, i kada budu morali da preuzmu odgovornost za vodjenje zemlje, što ranije nisu činili, nisu želeli tu odgovornost, mada su pobedili na nekoliko izbora. Nisam  siguran  da li će oni delovati pozitivno ili proevropski, ali ukoliko se to desi, onda će i Vašington i Brisel povoljno reagovati. Istovremeno, ako na vlasti ostanu takozvane demokratske snage u Sribji, kao što je bio slučaj do sada, one ipak nisu izručile sve optužene za ratne zločine Hagu, a i dalje zauzimaju nepopustljiv stav prema Kosovu, onda bi izbor takvih takozvanih demokratskih snaga u Beogradu takodje imao odredjene posledice u odnosima sa Vašingtonom i Briselom.

Glas Amerike: Šta bi SAD i EU mogli da učine da pomognu Srbiji da izbegne, kako se ovde tvrdi, izolacionistički trend?

Server: Postoji put napred, koji nije nemoguć. Jasan put uključuje rešenje statusa Kosova koje bi moglo da bude prihvaćeno u Savetu bezbednosti  UN. Srbija bi mogla sutra da kaže Rusiji da je u Beogradu postignuta saglasnost o pitanju statusa Kosova, uključujući izručenje Ratka Mladića Hagu, i da će nastojati da tokom vremena uspostavi dobre odnose sa Prištinom i da joj dozvoli da postane članica UN.

Glas Amerike: Da li je priznanje Kosova bio pogrešan potez, pošto veliki broj zemalja nije priznao Kosovo, a to bi pitanje moglo da ostane sporno u Evropi i šire?

Server: Ne znam koliko zemalja će tokom vremena da prizna nezavisnost Kosova, ali svakako je taj proces sporiji i broj zemalja koje su priznale Kosovo je daleko manji od onog što se očekivalo. Stoga bih želeo da američka diplomatija bude aktivnija u tom pogledu u svetlu intenzivne aktivnosti srpske diplomatije. Srbija trenutno uživa veliki taktički uspeh sprečavanjem priznavanja nezavisnosti Kosova, ali pitanje je kuda to vodi Srbiju. Ona se kreće prema Rusiji, umesto EU, i nalazi se u ćorsokaku. Tu je i značajno strateško pitanje: da li Srbija želi da bude deo Evrope? Učlanjenje u Evropsku uniju povlači za sobom i izvesne uslove, a jedan od njih je i rešenje kosovskog pitanja.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM