Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - mart 2008.

 

 

VOJISLAV KOŠTUNICA TRAŽI VANREDNE PARLAMENTARNE IZBORE 11. MAJA

POLITIKA - UNUTRAŠNJA - Subota, Mart 08, 2008 17:39 

Vojislav-KostunicaPredsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica zatražio je raspisivanje prevremenih parlamentarnih izbora za 11. maj, zbog toga što, kako je rekao, Vlada Srbije više nema jedistvenu politiku po pitanju Kosova i Metohije.

'Vlada koja nema jedinstvenu politiku više ne može da funkcioniše - to je kraj vlade. To znači da moramo da vratimo mandat narodu', rekao je premijer Koštunica na vanrednoj konferenciji za novinare u Vladi Srbije.

Koštunica je dodao da je najcelishodnije da parlamentarni izbori budu održani u maju, istovremeno sa već zakazanim pokrajinskim i lokalnim izborima.

Koštunica je rekao da je zakazao sednicu Vlade za 10. mart, na kojoj bi trebalo da bude utvrđen obrazložen predlog odluke o raspuštanju parlamenta i raspisivanju parlamentarnih izbora za 11. maj.

Prema njegovim rečima, jedinstvo Vlade u politici prema Kosovu i Metohiji narušeno je različitim stavom koalicionih partnera prema rezoluciji kojom je trabalo da se precizira odnos Srbije sa EU.

'Sve stranke u Srbiji, bez izuzetka, izrazile su volju da Srbija ide u EU, ali sa razlikom koja proizlazi iz pitanja kako - da li sa Kosovom ili bez njega. Ovo je suštinsko pitanje oko koga smo se razišli u Vladi. U Vladi nije postojala jedinstvena volja da jasno i glasno kažemo da Srbija može nastaviti put u EU samo sa Kosovom', kazao je Koštunica.

Sporna rezolucija, koju je parlamentu predložila Srpska radikalna stranka, prema njegovim rečima, suštinski se ne razlikuje od niza rezolucija koje je Skupština Srbije ranije usvojila, osim što precizira stav Srbije prema EU imajući u vidu da i za Srbiju treba da važe isti principi i pravila koji važe i za druge države.

Koštunica je naglasio da je dalji rad vlade onemogućen zbog nespremnosti svih njenih članova da se EU postavi pitanje koje su granice Srbije za EU, što je pitanje na koje, prema njegovim rečima, do sada nije odgovorio ni evropski komesar za proširenje Oli Ren.

Premijer je istakao da je godinama unazad potvrdjena evropska opredeljenost Srbije, ali da se sve promenilo posle 17. februara i nakon što je EU dala 'zeleno svetlo' da se pogazi osnivački akt EU, Povelja UN i Rezolucija 1244.

'Demokratska stranka Srbije, Vlada Srbije i stranke koje se zalažu za očuvanje celovitosti Srbije nisu ni u jednom trenutku promenile svoju politiku, već su samo zahevali da ono načelo koje važi za svaku zemlju važi i za Srbiju', ukazao je Koštunica.

EU je, prema njegovim rečima, taj stav promenila posle 17. februara, omogućivši svojim članicama da individualno priznaju jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova i Metohije, što je vise zemalja EU i učinilo.

Uz to, EU je donela odluku o slanju civilne misije na Kosovo po neprihvaćenom Ahtisarijevom planu, 'kojim se direktno dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Srbije', dodao je Koštunica.

'Vlada u kojoj se ispolje ovakve suštinske razlike normalno ne može da traje', rekao je Koštunica, i dodao da ostavku nije podneo zbog toga što bi, s obzirom na zakonske rokove, u takvom scenariju postojala mogućnost da izbori budu održani posle 11. maja.

Koštunica je, međutim, dodao da će ostavku podneti ukoliko koalicioni partneri na predstojećoj sednici Vlade Srbije ne prihvate raspuštanje parlamenta.

'Mogao bih ostavku da podnesem odmah, jedino što bih zbog ovih rokova i cele procedure ostavka značila i da se 30 dana traži neko rešenje odnosno novi predsednik vlade. Ona bi značila praktično da bi parlamentarni izbori mogli da budu održani 15-20 dana posle 11. maja. Meni se čini da je to necelishodno i neracionalno i zato smo išli na ovo rešenje', objasnio je Koštunica.

Predsednik Republike može da raspusti skupštinu

Ustavom Srbije predviđeno je da predsednik Republike Srbije može, na obrazloženi predlog vlade, raspustiti Narodnu skupštinu.

Istovremeno sa raspuštanjem Skupštine, predsednik Republike raspisuje izbore za narodne poslanike, tako da se izbori okončaju najkasnije za 60 dana od dana raspisivanja.

Narodna skupština koja je raspuštena vrši samo tekuće ili neodložne poslove, odredjene zakonom. Narodna skupština ne može biti raspuštena za vreme ratnog ili vanrednog stanja.

Ustav predvidja i da se u slučaju proglašenja ratnog ili vanrednog stanja ponovo uspostavlja njena puna nadležnost, koja traje do okončanja ratnog, odnosno vanrednog stanja.

Predsednik vlade može podneti ostavku Narodnoj skupštini, koja na prvoj narednoj sednici konstatuje ostavku premijera. Predsednik vlade ostavku podnosi predsedniku Narodne skupštine i istovremeno o njoj obaveštava predsednika Republike i javnost.

Danom konstatacije ostavke premijera vladi prestaje mandat, a predsednik Republike je dužan da pokrene postupak za izbor nove vlade.

Ako Narodna skupština ne izabere novu vladu u roku od 30 dana od dana konstatacije ostavke predsednika vlade, predsednik Republike je dužan da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše izbore.

Mandat vlade prestaje pre isteka vremena na koje je izabrana, izglasavanjem nepoverenja, raspuštanjem Narodne skupštine, ostavkom predsednika vlade i u drugim slučajevima utvrdjenim Ustavom.

Vlada kojoj je prestao mandat može da vrši samo poslove odredene zakonom, do izbora nove vlade.

Vlada ne može predložiti raspuštanje Narodne skupštine ako je podnet predlog da joj se izglasa nepoverenje ili ako je postavila pitanje svoga poverenja.

Vlada kojoj je prestao mandat ne može da predloži raspuštanje Narodne skupštine. Ako Narodna skupština izglasa nepoverenje vladi, predsednik Republike je dužan da pokrene postupak za izbor nove vlade.

Ako Narodna skupština ne izabere novu vladu u roku od 30 dana od izglasavanja nepoverenja, predsednik Republike je dužan da raspusti skupštinu i raspiše izbore.

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM