Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - februar 2008.

 

Petak, 15.02.2008.

BBC: Kosovo kao primer Blerove skole intervencionizma

Autor članka u Indipendentu uporedjuje aneksiju Kuvajta od strane Iraka na čelu sa Sadamom Huseinom pre 18 godina i najavljeno odvajanja Kosova.

Kada je Sadam Husein anektirao Kuvajt, zapadne sile insistirale su na zaštiti suvereniteta i granica utvrdjenih i zaštićenih medjunarodnim pravom i UN.

Isti ti samoproklamovani čuvari medjunarodnog prava sada izvrću svoje argumente kako bi osigurali odvajanje Kosova od Srbije, navodi se u autorskom članku u Indipendentu i dodaje da će, ukoliko se nešto neverovatno ne dogodi u naredna 72 sata, Velika Britanija, Amerika i većina članica EU svim snagama stati iza rasparčavanja jedne malene, suverene zemlje.

Indipendent piše da je Kosovo najveći "skok u nepoznato" u Evropi i ekstremni primer Blerove škole intervencionizma.

Delimično odobrena ad hoc secesija Kosova dugoročno gledano, piše autor članka u ovom britanskom listu, imaće nesagledive posledice na druge podeljenje države kakve su Gruzija, Bosna i Kipar.

Fajnenšel tajms piše o tome kako će realnost nezavisnog Kosova, kada se završi slavlje, postati nelagodna čak i za one koji su se to borili.

Najviše će, navodi list, zavisiti od ekonomije u najsiromašnijem delu nekadašnje Jugoslavije u kojem tek 47 odsto muškaraca i 10 odsto žena ima posao.

Fajnenšel tajms piše i da primer Kosova može da posluži Rusiji u nameri da izgradi imidž zemlje koja brani medjunarodno pravo nasuprot zapadnim silama koje su se pozicionirale kao zaštitnici demokratije u raznim delovima sveta.

S obzirom na to da je pitanje budućnosti Kosova svetskim silama manje važno od pitanja Iraka i Irana, one bi u jednom trenutku, zaključuje list, mogle da izgube interesovanje za taj deo Balkana.

Ipak, dodaje Fajnenšel tajms, sukob na liniji Istok-Zapad u bliskoj budućnosti sprečiće najjednstavniji put za rešenje kosovskog problema, a to je, smatra autor članka u FT, povratak pod okrilje UN.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM