Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - oktobar 2007.

 

Vašington VOA 21/09/2007

Robert Pranger: Ne verujem da će američki stav prejudicirati ishod pregovora

Branko Mikašinović zamolio je za komentar o toku pregovora o statusu Kosova stručnjaka za Balkan i bivšeg zamenika sekretara za odbranu Roberta Prengera. Prvo pitanje gospodinu Prengeru odnosilo se na eventualne izmene u stavu Sjedinjenih Država  o status Kosova i njihov mogući uticaj na ishod pregovora.

Pranger: Mada je američki stav o budućem statusu Kosova donekle kontradiktoran, jer zagovara nezavisnost, ali i nastavak pregovora, ne verujem da će on prejudicirati ishod pregovora, pošto još nije poznato  ni u kom pravcu se pregovori kreću, a uticaj Evropske unije izgleda jača. Medjutim, uveren sam da rešenje budućeg statusa Kosova zavisi ponajviše od Rusije, možda više i od samog Beograda ili Prištine. Nakon što je pitanje rešavanja statusa prepušteno “trojci” Kontakt grupe, iz bojazni da bi Rusija mogla da stavi veto na rezoluciju u Savetu bezbednosti, Vašington će nastojati da prevazidje nesuglasice sa Moskvom, dok su pregovori Beograda i Prištine u toku. U stvari, Ujedinjene nacije bi želele da prenesu rešavanje kosovskog pitanja na Evropu i verujem da bi posle 10. decembra pregovori mogli da budu nastavljeni pod okriljem Evropske unije.

Glas Amerike: Da li se stav Evropske unije o budućem statusu Kosova distancira od Vašingtona i kakve bi bile posledice toga?

Pranger: Evropska unija, koju sačinjavaju brojne zemlje, prirodno ima različita gledišta, posebno što se tiče Grčke, Španije, Slovačke, Madjarske i Rumunije, koje se protive nezavisnosti, a naročito jednostranom  proglašenju nezavisnosti Kosova. Podeljeni stavovi unutar Evropske unije o tom pitnaju mogli bi da dovedu do produžetka pregovora,  što je pozicija Srbije, Rusije i nekih članice unije. S druge strane, SAD i dalje smatraju da je njihova uloga u rešavanju ključnih i kriznih pitanja u Evropi važna, posebno kada je reč o odnosima sa zemljama poput Rusije, i da bi trebalo da igraju važnu ulogu u vezi sa  budućim statusom Kosova.

Glas Amerike: U poslednje vreme se sve više pominje mogućnost jednostranog  proglašenja nezavisnosti Kosova.

Pranger: Ako Vašington do 10. decembra udustane od iznošenja jasne podrške jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova, da bi, izmedju ostalog, izbegao zaoštravanje odnosa sa Rusijom, Priština će u svojim daljim akcijama biti obazrivija i kooperativnija. Ipak, mislim da bi najbolje rešenje bilo da, ukoliko se ne postigne sporazum do 10 decembra, pregovori budu nastavljeni imajući u vidu njihovu složenost i izuzetnu važnost. Mislim da će naredna tri meseca biti kritičan period, ne samo u istoriji Balkana, već i današnje Evrope. Odluka o budućem statusu Kosova imaće globalne reperkusije i mora joj se prići sa strpljenjem i velikom pregovoračkom veštinom. Reč je ne samo o nezavisnosti jedne pokrajine, već i o cepanju jedne demokratske i suverne države. Treba se takodje podsetiti da lokalni sukobi često mogu da prerastu u regionalne i šire konflikte.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM