Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
   
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - novembar 2007. - Kosovo i Metohija

 

 

Vojislav Koštunica: Uporediti predlog Srbije sa modelom Hong Konga


BEČ
, 5. novembra - Predesednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica predložio je danas u Beču da se za buduće uređenje Kosova razmotri rešenje poput modela Hong Konga.

"Predlažemo da, sledeći nešto ranije uspostavljenu analogiju, paralelno razmotrimo i uporedimo papir Srbije o suštinskoj autonomiji Kosova i Metohije i sporazumno rešenje o položaju Hong Konga kao specijalne administrativne oblasti unutar Kine", naveo je Koštunica na zajedničkom sastanku Beograda, Prištine i međunarodnih posrednika.

"Naš argument, o kojem bismo želeli da razgovaramo, glasi da model Hong Konga, za koji niko ne može osporiti da se pokazao kao uspešan, održiv, stabilan i funkcionalan, dokazuje da je naš predlog o suštinskoj autonomiji u istoj meri životan i da obezbeđuje stabilno i održivo rešenje statusa Pokrajine", naglasio je Koštunica.

On je preneo da je Državni tim čvrsto uveren da "ne postoji ozbiljan razlog zašto u daljem pregovaračkom procesu ne bismo paralelno uporedili predlog Srbije o suštinskoj autonomiji sa sporazumnim rešenjem ostvarenim u analognom slučaju Hong Konga".

Premijer Srbije i koopredsednik Državnog tima je kazao da bi na taj način bilo moguće zajednički oceniti da li je ideja suštinske autonomije "zaista samo papirnat, sa stvarnim životom nepovezan predlog, ili je reč o jednom realnom rešenju budućeg uređenja Pokrajine".

"Mi smatramo da je ovo nepobitan dokaz konstruktivnog i veoma odgovornog pristupa Srbije pregovaračkom procesu. Želimo da na ovaj način zajednički preispitamo ključne elemente mogućeg sporazuma, a to su van svake sumnje održivost, stabilnost, funkcionalnost, životnost i perspektiva prosperiteta", rekao je Koštunica.

Što je posebno važno, ukazao je premijer, "ovakav pristup nas vodi sporazumu a ne jednostranim potezima, i iznad svega vodi nas sporazumu koji bi bio saglasan međunarodnom pravu, Povelji UN, Rezoluciji 1244, Završnom helsinškom aktu i Ustavu Srbije".

"S obzirom da je albanska strana do sada odbijala da razgovara o predlogu Srbije, ukoliko bi se Priština oglušila o ponudu da se razgovara i o navedenim stavovima, koji upravo od nje same potiču, verujem da se ne bi mogao izbeći zaključak da kosovskim Albancima nije stalo do sporazumnog rešenja i da oni zato u načelu odbijaju zapravo svaki dijalog", podvukao je Koštunica.

On je za činjenicu da je na ovoj rundi pregovora Srbija zastupljena na najvišem državnom nivou, rekao da to nedvosmisleno svedoči o spremnosti i rešenosti Beograda da kroz današnji razgovor "zajedničkim naporom učinimo ozbiljan korak napred prema postizanju demokratskog i kompromisnog rešenja za buduće uređenje pokrajine Kosovo i Metohija".

"Kao potvrdu svog konstruktivnog pristupa, i danas smo spremni da kosovskim Albancima ponudimo da zajednički razmotrimo nekoliko veoma važnih pitanja, što bi nas moglo približiti kompromisu i dogovoru", rekao je Koštunica, dodajući da je Beograd, ako predstavnici albanske strane i dalje ne žele da razgovaraju o predlozima Srbije, spreman i da u razgovoru pođe od nekoliko stavova koje zastupaju oni sami.

Koštunica je podsetio da su kosovski Albanci do sada zastupali tri stava - prvi je da Srbija već osam godina ne upravlja pokrajinom Kosovo i Metohija, drugi da je neophodno pronaći stabilno, održivo i funkcionalno rešenje, a treći da je predlog Srbije o suštinskoj autonomiji stvar prošlosti.

Oko prvog stava kosovskih Albanaca Koštunica kaže da se nameće suštinsko pitanje koje glasi: "Da li činjenica da misija UN osam godina upravlja Kosovom i Metohijom jeste argument u prilog definisanju suštinske autonomije za albansku nacionalnu manjinu u Pokrajini, ili se ta činjenica može i sme upotrebiti kao opredeljujući argument za rasparčavanje Srbije, koja je demokratska država i članica UN".

Najzad, nastavio je premijer, nisu UN došle na Kosovo i Metohiju da bi se uspostavila nova država na teritoriji međunarodno priznate države i članice samih UN, već misija UN ima mandat da omogući putem komromisa utvrđivanje budućeg uređenja Pokrajine uz puno poštovanje međunarodnog prava, Povelje UN i Rezolucije 1244.

U tom kontekstu, Koštunica je pomenuo Hong Kong kao primer pokrajine u Kini koja je više od 100 godina bila pod kolonijalnom upravom, da bi na kraju došlo do sporazumnog rešenja statusa, koji je zadobio položaj specijalne administrativne oblasti, ali pod jasnim suverenitetom Kine i u okviru njenog teritorijalnog integriteta.

"Smatramo da se svi možemo složiti kako ovaj argument zaslužuje da bude svestrano razmotren i uključen u dalji proces pronalaženja zajedničkog rešenja", istakao je premijer Srbije.

On je kazao da tvrditi da rasparčavanje Srbije i menjanje njenih međunarodno priznatih granica protivno njenoj volji vodi miru, stabilnosti, održivosti i funkcionalnosti u postizanju rešenja za budući status Kosova i Metohije ne deluje ni uverljivo, ni opravdano, ni racionalno.

Koštunica je ocenio da stabilnost, održivost i funkcionalnost modela primenjenog u slučaju Hong Konga počivaju na činjenici da se do njega došlo sporazumnim putem, uz uvažavanje temeljnog principa na kojem počiva savremeni međunarodni poredak, a to je poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država.

Premijer Srbije je naveo da bi posebnu pažnju trebalo da posvetimo trećoj vrsti stavova koji su, kao što je naznačeno, u određenoj meri zajednički albanskoj strani i jednom delu međunarodne zajednice.

"Dakle, da li predlog Beograda o suštinskoj autonomiji postoji samo na papiru, da li je zaista reč o jednom potpuno apstraktnom modelu za koji se ne zna tačno šta znači, da li bi mogao uopšte da opstane u stvarnosti, pa samim tim i da li je funkcionalan? Na ovako formulisan stav mi reagujemo punom spremnošću da razgovaramo i da zajednički pogledamo kako stvari izgledaju upravo u realnosti, u životu, na terenu a ne na papiru", poručio je Koštunica.

On je rekao da je sa svoje strane Srbija spremna na ozbiljan razgovor i želi da se podrobno razmotre suštinske teme koje su otvorene, u iskrenom uverenju da bi na taj način mogao biti napravljen značajan korak ka postizanju sporazumnog rešenja.

"U svojoj konstruktivnosti, Beograd je danas spreman da kosovskim Albancima ustupi najširu autonomiju i najviši stepen samouprave koji uživa bilo koja nacionalna manjina bilo gde na svetu. Kao što se do sada videlo, za Srbiju (i tu, uostalom, počiva prava razlika između pregovaračkih stavova Beograda i kosovskih Albanaca) postoji čitav niz varijanti za rešenje, uz jedinu ogradu da bude poštovan univerzalni princip nemenjanja granica i nezadiranja u suverenitet međunarodno priznatih država", naveo je Koštunica.

Ovakav pristup, dodao je, ne može ni po jednom merilu biti stavljen u istu ravan sa odbijanjem da se razgovara o bilo čemu osim nezavisnosti za Kosovo i Metohiju, što je sadržano u albanskom predlogu za sporazum o budućim dobrim odnosima dveju susednih država.

"I zato, sa punim pokrićem državnih ustanova i celokupne javnosti Srbije, ponavljam da Srbija u ovom trenutku kosovskim Albancima nudi više nego što je ikada ponuđeno bilo kojoj nacionalnoj manjini na teritoriji bilo koje zemlje. Ali, to zaista jeste donja linija ispod koje ne samo Srbija nego ni bilo koja druga država na svetu ne bi mogla da ide", podvukao je Koštunica.

Sve drugo je, zaključio je premijer Srbije, kršenje međunarodnog prava i zakona na kojima počiva poredak savremenog sveta.

"Protivpravno i brutalno narušavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedne međunarodno priznate demokratske države predstavlja politiku sile i sigurno ne može ostati bez posledica, i to - budimo dobro svesni - ne samo u neposrednom regionalnom okruženju. Zato iskoristimo priliku da krenemo putem kompromisa i uzajamnih ustupaka, putem mira, zdravog razuma i pravde za sve", poručio je premijer Koštunica.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM