Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - decembar 2007.

 

 

 

Vojislav Koštunica: Ne misiji EU bez odluke SB UN


Utorak, 18. decembar 2007. 21:51

Srpska delegacija, koja je doputovala u Njujork gde će u sredu učestvovati na sednici SB UN o Kosovu, ponovila je svoj stav o neophodnosti nastavka pregovora i usprotivila se slanju misije Evropske unije na Kosovo, mimo Saveta bezbednosti UN.

Premijer Srbije Vojislav Koštunica kritikovao je najave zvaničnika Evropske unije da bi misije te organizacije mogle biti rasporedjene na Kosovu i bez prethodne odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, naglašavajući da bi takav potez predstavljao "ozbiljno kršenje medjunarodnog prava".

"Rasporedjivanje misija Evropske unije na Kosovu nije moguće bez prethodne odluke Saveta bezbednosti UN. Medjunarodno pravo postoji da bi bilo poštovano, a ne kršeno. U suprotnom, nastupa nova epoha posle koje se postavlja pitanje šta sa medjunarodnim pravnim poretkom", rekao je premijer Koštunica posle sastanka s ruskim ambasadorom pri svetskoj organizaciji Vitalijem Čurkinom.

Premijer Srbije, koji se ranije u utorak sastao sa šefom slovačke diplomatije Janom Kubišom, rekao je i da rasporedjivanja misija EU nije moguće i zbog činjenica da su one "deo propalog plana" bivšeg finskog predsednika Martija Ahtisarija, i da bi njihov dolazak na Kosovo predstavljao kršenje Rezolucije 1244 iz juna 1999. godine.

Koštunica je, takodje, rekao da je u razgovoru sa Čurkinom potvrdjen zajednički stav dve države da epilog pregovaračkog procesa mora biti nova rezolucija Saveta bezbednosti UN, mada, kako je rekao, ima nagoveštaja da će zapadne države, predvodjene SAD, pokušati da izbegnu najmoćnije telo svetske organizacije i "koordinisano priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost" pokrajine.

Najavljujući sednicu Saveta bezbednosti, za koju diplomati na Ist riveru smatraju da bi mogla biti ključna u procesu rešavanja statusa Kosova, Koštunica je rekao da će se Srbija zalagati za nastavak pregovora, koji u dosadašnjem toku nisu uspeli zbog negativnog odnosa kosovskih Albanaca.

Osim premijera Koštunice u srpskoj delegaciji, koja će u sredu učestvovati u radu Saveta bezbednosti UN, nalaze se i ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić i šef diplomatije Vuk Jeremić.

Istovremeno američki zvaničnici ponavljaju zalaganje SAD da se na Kosovu primeni plan specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija o nadgledanoj nezavisnosti pokrajine.

Portparol američkog Stejt departmenta Tom Kejsi izjavio je, povodom predloga Rusije o izradi novog plana za Kosovo, da "nije siguran šta to znači" i da misli da takav plan postoji i da predstavlja nadziranu nezavisnost u skladu sa predlogom Martija Ahtisarija.

Na komentar novinara da se predlog ruskog ministarstva spoljnih poslova odnosi na dodatne pregovore o budućem statusu Kosova, Kejsi je ponovio da veruje da sada, budući da su pregovori "trojke" Kontakt grupe okončani, treba da se krene dalje, u skladu sa planom Martija Ahtisarija.

"Stav SAD ostaje jasan. Verujemo da je važno... da možemo da krenemo sa nadziranom nezavisnošću Kosova prema principima koje je izneo Ahtisari" , rekao je Kejsi, dodajući da se SAD "raduju diskusiji u Savetu bezbednosti UN" u Njujorku.

Da je ovo stav SAD potvrdio je i pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Denijel Frid izjavio je da Srbija neće ponovo steći kontrolu nad Kosovom i da je nezavisnost te pokrajine jedini put napred, prenosi Glas Amerike.

Na panel diskusiji "Srbija i Kosovo: okončanje procesa trojke" u Vašingtonu, Frid je rekao da je rad "trojke" bio važan i potreban, jer je definitivno pokazao da dogovor Beograda i Prištine nije moguć i dodao da se razlike u gledištima članica Evropske unije o budućem statusu Kosova smanjuju i da je status kvo neodrživ.

Frid je rekao da bi nezavisnost Kosova, u skladu sa Ahtisarijevim planom, nadzirala medjunarodna zajednica, uz dalje prisustvo UN i medjunarodnih snaga i apsolutne garancije bezbednosti i prava Srba i drugih manjina, kao i zaštitu njihove kulturne baštine.

Mada bi SAD želele da reše to pitanje u Ujedinjenim nacijama, očigledno je, naveo je Frid, da Rusija neće prihvatiti novu rezoluciju u Savetu bezbednosti, što predstavlja problem.

On je pri tom izrazio nadu da su Rusi angažovani, kako je rekao, u "politici ograničenog neslaganja".

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov kritikovao je pozicije Evrope i SAD o statusu Kosova, navodeći da je reč o pokušajima nelegitimnog rešavanja problema.

"Postoje pokušaji da se Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti protumači kao da ona ne zabranjuje proglašenje nezavisnosti pokrajine", rekao je Lavarov novinarima tokom posete Rigi.

Lavrov je rekao da ta rezolucija ne predvidja ishod koji se ne bi oslanjao na dogovore postignute u pregovorima izmedju strana.

U Njujork je doputovala i delegacija kosovskih Albanaca, odnosno predsednik Fatmir Sejdiu i budući premijer Hašim Tači, kao i šef UNMIK-a Joahim Riker, koji će, poput delegacije Beograda, održati čitavu seriju sastanaka sa ambasadorima država članica Saveta bezbednosti.

Posle višednevnih pregovora, velike sile su se krajem prošle nedelje dogovorile da Sejdiu učestvuje u radu sednice Saveta bezbednosti, ali u "privatnom svojstvu", u skladu sa članom 39. poslovnika o radu najmoćnijeg tela svetske organizacije.

Učešće u radu te sednice najavile su i neke od država bivše Jugoslavije, odnosno Makedonija i Crna Gora.


Nikolić: Srbija i silom da zaštiti nealbance

Predsednik Srpske radikalne stranke Srbije Tomislav Nikolić izjavio je u intervjuu agenciji AP da Srbija, ako Kosovo proglasi nezavisnost, treba da upotrebi silu da zaštiti nealbansko stanovništvo, u slučaju da NATO to ne učini.

Lider SRS predložio je ograničavanje diplomatskih i ekonomskih veza Srbije sa SAD i drugim zapadnim zemljama, ako priznaju nezavisnost Kosova, i da Srbija, u slučaju otcepljenja Kosova, uvede pokrajini "potpunu blokadu".

On je upozorio da Srbija ne može mirno da posmatra kako Kosovo dobija priznanje SAD i većine zemalja EU. "Očigledno je da će uslediti jednoglasno proglašenje nezavisnosti i da će SAD odmah priznati Kosovo. Zatražiću od parlamenta da budemo spremni za takav akt" , rekao je lider SRS.

"Moramo reagovati merama koje su nam trenutno na raspolaganju, a one uključuju potpunu izolaciju Kosova, uključujući zaustavljanje trgovine i kretanje stanovništva i usvajanje mera za zaštitu nealbanaca", kazao je.

Ako NATO snage na Kosovu ne budu zaštitile Srbe na Kosovu, "onda će Srbija morati da pomogne u očuvanju mira i bezbednosti", rekao je predsednik radikala, ali i dodao da će srpska vojska intervenisati samo uz odobrenje NATO-a.

"Srbija ne može da se bori protiv NATO-a. Način da se uspostavi vojna ravnoteža na Balkanu jeste da se utvrdi rusko vojno prisustvo u Srbiji", ukazao je Nikolić.

"Ako već imamo američku bazu na (Kosovu), zašto ne možemo imati i rusku bazu u Srbiji?"
, upitao je lider SRS i ocenio da bi "Srbija tada bila potpuno bezbedna".

Kako je rekao, Srbija mora da svede diplomatske veze na protokolarni nivo" sa svim državama koje priznaju nezavisnost Kosova, a da pojača odnose s Rusijom, Kinom i drugim zemljama koje odbiju da priznaju državnost pokrajine.

"Naš put ka EU mora da bude obazriv, dok je naš put ka Rusiji otvoren. Naš narod bi nas kaznio kada bismo saradjivali sa onima koji nas ne poštuju kao drzavu i naciju, odnosno sa onima koji okupiraju Kosovo", rekao je Nikolić.

(agencije/MONDO)

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM