Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - februar 2007.

   

 

 

GARDIJAN: PRESUDA MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE IMA ŠIRI ZNAČAJ

Februar 28. 2007.

Presuda Međunarodnog suda pravde da Srbija nije direktno odgovorna za ratne zločine u Bosni i Hercegovini ima daleko širi značaj jer razotkriva čitav sistem laži kojima se opravdavaju nelegalne vojne intervencije po svetu, ocenio je u 'Gardijanu' britanski analitičar Džon Lohland.

Zapadne optužbe da je Srbija odgovorna za ratne zločine u Bosni su godinama 'hranile' pre svega američki koncept 'vojnih intervencija u ime humanosti', a sada je Međunarodni sud utvrdio da su to bile laži, istakao je Lohland.

Britanski analitičar je istakao da je najveći instrument u tim lažima bio masakr u Srebrenici, a sada je Sud utvrdio da Srbija nije odgovorna za zločine u tom gradu.

Upravo koristeći slučaj Srebrenice, Amerika i Britanija su, ističe Lohland, izvršile pritisak na medjunarodnu zajednicu da i bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija prihvati bombardovanje i vojnu intervenciju na Kosovu 1999. godine.

Tada je, primećuje on, uspostavljen model koji je kasnije otvorio vrata za vojnu intervenciju u Iraku i, generalno, osećaju prava da Zapad može da vojno interveniše u bilo kojoj suverenoj zemlji ako za to ima neki svoj interes.

Lohland se osvrće i na deo presude Medjunarodnog suda u kojem se osudjuje Srbija što nije pokušala da spreči masakr u Srebrenici na osnovu njenog uticaja na vojsku bosanskih Srba.

Podsećajući da su mnogi međunarodni zvaničnici takođe bili bliski sa liderima bosanskih Srba i da su na neki način imali uticaj na njih, britanski analitičar postavlja pitanje da li su i oni sada odgovorni.

On kao primer navodi penzionisanog američkog generala Veslija Klarka i sadašnjeg britanskog ministra unutrašnjih poslova Džona Rida, koji su se 'družili sa liderima bosanskih Srba'.

Britanski analitičar ukazuje i na činjenicu da je presudom Međunarodnog suda posredno posthumno oslobodjen odgovornosti i bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević.

Posledice presude će, ocenjuje Lohland, biti i na Haški tribunal, koji je, prema njegovom mišljenju, jedan od osnovnih instrumenata uspostavljanja sistema vojnih intervencija u drugim zemljama.

 

 

 
 
Copyright by NSPM