Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - mart 2007.

   

 

NOAM ČOMSKI: Ne vidim bolje rešenje od podele Kosova

Nisam siguran da je američki pritisak tako snažan, ali pretpostavljam da je Kosovo važno iz dva razloga. Prvi je mogućnost za veliku vojnu bazu, a druga je mogućnost naftovoda i gasovoda koji bi prolazili preko Kosova ili u njegovoj blizini

Dragan Bisenić
Američko jednostrano priznanje Kosova, čak i ako do njega dođe, verovatno ne može imati tako razorne posledice po međunarodni poredak kao što je to imalo nemačko priznanje Hrvatske i Slovenije, kaže u intervjuu za Danas, slavni svetski lingvista i oštri kritičar američke spoljne politike Noam Čomski. Situacija na Balkanu je sada veoma drugačija i ja ne verujem da bi Evropa želela da se konfrontira sa SAD, čak i ako SAD preduzmu takav korak.

Za Balkan je najvažnije da se stvari rešavaju diplomatskim sredstvima, da prestane histerično zveckanje oružjem. Balkan je deo Evrope gde se najlakše može izvršiti destabilizacija, jer su tu pomešani narodi, lako je dovesti do konfrontacija na nacionalnoj osnovi i, naravno, manipulacija. Zbog toga je Evropa toliko okrenuta ka Balkanu. Postoje mnogo ozbiljnije humanitarne krize u Africi i niko ne obraća pažnju na njih, jer one ne ugrožavaju interese bogatih i moćnih ljudi. S druge strane, poremećaji na Balkanu stvarno ugrožavaju interese bogatih i moćnih ljudi i zbog toga dolazi do krize.

Pre nekoliko godina, čitao sam uvodnik u Njujork tajmsu koji je naglašavao da Kosovo treba da se posmatra u okviru "šireg Bliskog istoka" i da je američka strategija za Kosovo povezana sa rastućom ulogom Amerike na Bliskom istoku. Ideja je da sekularno muslimansko Kosovo može da služi kao primer za muslimanski svet u dvostrukom smislu: da pokaže da muslimanska država može da bude demokratska, napredna i "zapadna" i da SAD mogu da uspostave prijateljske odnose s takvom državom i da joj pomognu u razvoju. Da li vam se ova strategija čini naivna ili realistična? Može li to da promeni percepciju Amerike u arapskom svetu?


- Balkan je uvek posmatran kao periferija Bliskog istoka. Grčka je bila u okviru bliskoistočnog odeljenja Stejt dipartmenta sve dok 1974. nije svrgnuta diktatura koju su podržavale SAD. Ja sumnjam da olupina od Kosova može da bude demokratska, napredna i prozapadna, neka vrsta Libana koji su SAD ponovo uništile prošlog leta. Ako bi to bio slučaj, zašto Amerika ne uzme Albaniju? Ili najstarijeg i najvrednijeg saveznika, Saudijsku Arabiju?

Verujete li da će Amerika napasti Iran kao što se ovih dana pisalo u medijima?


- Iran je isuviše nezavisan i protiv Amerike, a to je oduvek najveći greh u očima američke administracije. Američke vlade ne trpe nezavisnost. Zašto je Vijetnam napadnut? Zašto brojne druge zemlje? Otuda zahtevi da se Iran kazni. Ja i dalje mislim, uprkos svemu, da je gotovo neverovatno da Amerika napadne Iran. To bi bila ogromna katastrofa, niko ne može da predvidi koje bi posledice to izazvalo. Ja mogu da pretpostavim da samo administracija koja je stvarno očajna može da preduzme takav korak. Ukoliko demokratski kandidat pobedi na izborima, mogu da verujem da će administracija biti očajna. Ostaće pitanje Iraka: ne može da se ostane u njemu, a ne može ni da se ode.

Šta su onda motivi da se SAD snažno angažuju za nezavisnost Kosova?


- Nisam siguran da je američki pritisak tako snažan, ali pretpostavljam da je Kosovo važno iz dva razloga. Prvi je mogućnost za veliku vojnu bazu, a druga je mogućnost naftovoda i gasovoda koji bi prolazili preko Kosova ili u njegovoj blizini.

Može se primetiti da SAD imaju i plan "B" za Kosovo, gde bi se prihvatila faktički sadašnja postojeća podela Kosova u kojoj bi svaka strana zadržala ono što kontroliše, dok bi srpske enklave unutar Kosova imale posebnu zaštitu i neku vrstu autonomnog statusa. Podela Kosova je nešto što ste i vi videli kao realno rešenje. Da li je to još uvek tako?


- Mislim da to jeste rešenje. Neka vrsta podele gde će srpske teritorije na kojima je ostalo malo Srba biti deo Srbije, a ostatak da bude, kako Albanci žele da ga zovu, "nezavisan", a u stvari da bude deo Albanije. Nisam uočio nijedno primenljivije rešenje od tog koje je pre deset godina predlagao tadašnji predsednik Dobrica Ćosić.

Danas 3-4.03.2007.

 

 

 
 
Copyright by NSPM