Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - oktobar 2007.

 

BBC 03 10 2007

Moguća rešenja za Kosovo

Drugi srpsko-albanski susret u pregovorima o Kosovu održava se u Briselu 14. oktobra, a sve su jasnije indikacije napora Evropske unije da obezbedi, ako je moguće, kompromisno rešenje za status pokrajine.

Italijanski premijer premijer Romano Prodi je rekao da Srbiji treba da se ponudi status formalnog kandidata za članstvo u Uniji kako bi se, po njegovim rečima - "rešila diplomatska pat pozicija o Kosovu".

Evropski komesar za proširenje Oli Ren je pak rekao da je Unija spremna da "prevrne svaki kamen, pa i više od toga, da se aktivnim delanjem nađe rešenje kroz pregovore za Kosovo".

Sličnu angažovanost pokazao je i spoljnopolitički koordinator Unije, Havijer Solana , u debati pred spoljnopolitičkim odborom Evropskog parlamenta u Briselu u sredu.

Moguća rešenja

Kao jedno od mogućih rešenja kosovskog čvora odnedavno se čuje i stav da, u nedostaku dogovora Beograda i Prištine, jednostavno treba zamrznuti taj sukob - poput onih u na Kipru ili u Kašmiru, a na neki način i na Bliskom istoku, gde je palestinsko pitanje nerešeno već 60-tak godina.

To je stav koji je u nedavnom članku izneo i poslanik britanske Konzervativne stranke u Evropskom parlamentu i njen predstavnik za spoljnopolitička pitanja Čarls Tanok.

U intervjuu u kojem kaže da govori u svoje ime - pošto Konzervativna stranka po tom pitanju još uvek nije formulisala svoj stav - Čarls Tanok tvrdi da nema valjanog razloga da se žuri s rešavanjem kosovskog pitanja:

"Sada je jasno da jednostrano rešenje, nametnuto spolja, prosto ne ide. Unutar Evropske unije raste otpor - nekoliko članica se jasnio izrazilo protiv takvog scenarija: Grčka, Kipar, Rumunija, Bugarska, Češka, Slovačka... Čak i Francuska i Italija nisu presrećne. Ne vidim da će Unija moći da dođe do jedinstvenog stava. Ako Amerikanci jednostrano priznaju nezavisno Kosovo u decembru, to će stvoriti duboke podele unutar Unije i prizvati odgovor Rusije. Moskva bi mogla da isto tako jednostrano prizna nekoliko teritorija koje su ionako manje više pod njenom kontrolom, kao što su Južna Osetija, Abhazija i Pridnjestrovlje...to bi imalo ozbiljne međunarodne posledice", kaže on.

Vašington greši

Čarls Tanok kaže da Vašington greši u podršci nezavisnom Kosovu, koju tumači kao prevaziđeni, ali još uvek važeći antisrpski stav Stejt departmenta iz doba Slobodana Miloševića.

On dodaje bi, u nedostatku sporazumnog rešenja, trebalo da se pristupi teritorijalnoj podeli Kosova:

"To bi bilo uravnoteženo i pošteno rešenje. Zašto da destabilizujemo Srbiju koja je zbacila Miloševićeve socijaliste, i traga za svojom demokratskom i evropskom budućnošću? U njoj postoje mračne nacionalističke snage i ako joj se oduzme Kosovo, a da ništa ne dobije zauzvrat, dobićete jednu veoma ljutu i nezadovoljnu Srbiju. Zato verujem u teritorijalnu podelu prema kojoj bi sever Kosova bio pripojen Srbiji a jug - ili dobio oblik samostalnosti ili, još bolje, ušao u konfederaciju ili federaciju s Albanijom. Moram da dodam, da iako se Beograd zvanično protivi podeli, da su brojni srpski političari, u privatnim razgovorima, rekli da bi mogli da pristanu na poštenu podelu teritorije."

Da li povlađivati Moskvi?

Nije li, ipak, ovakav stav pre svega u funkciji odnosa Zapada s Rusijom, za koju tvrdi da ima sopstvene interese prema kavkaskim republikama i kojoj bi zapravo odgovarao presedan podeljenog a ne celovito nezavisnog Kosova - drugim rečima, da li treba povlađivati takvoj, sa zapadnog stanovišta, na spoljnopolitičkom planu agresivnoj Moskvi?

"Odnosi s Rusijom su veoma važni. Mi ne možemo da ignorišemo Rusiju. Ona je najveća zemlja na svetu, nuklearna sila za privredom koja vredi nekoliko hiljada milijardi dolara. Zavisimo od nje kada su u pitanju nafta i gas, kao i kada je reč o Severnoj Koreji, Iranu i Bliskom istoku. Ne možemo da stalno čačkamo 'ruskog medveda' i da mislimo da neće biti posledica" , kaže poslanik britanske Konzervativne stranke u Evropskom parlamentu i njen predstavnik za spoljnopolitička pitanja Čarls Tanok u intervjuu u kojem je, kako je naglasio, izneo lični a ne stav svoje stranke o Kosovu.

 

 

 

 

 
 
Copyright by NSPM