Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

DEBATE

Srbija i Crna Gora

   

Srbi u Crnoj Gori

Andrija Mandić

Nećemo manjinski status

Prateći izveštavanje medija iz Srbije o poslednjim izborima u CG bio sam iznenađen time koliko predrasuda i nasleđenih pogrešnih percepcija ostaje kad su u pitanju Srbi iz Crne Gore i Srpska lista kao njihov predstavnik. Koristim ovu priliku da bar neke od tih pogrešnih percepcija razjasnim.             Mi, najpre, nismo nacionalni Crnogorci. Dvostruki identitet tradicionalnih Crnogoraca nakon poslednjeg popisa iz 2003, definitivno se raspao. Deo građana Crne Gore izabrao je da napusti svoje tradicionalno srpsko nasleđe i da sledi takozvano dukljansko viđenje identiteta. Međutim, nas 32 odsto je odlučilo da sačuva svoje nasleđe i jasnu svest o pripadništvu srpskom etničkom korpusu. Stoga smo se izjasnili kao Srbi. Mi smo Srbi, pripadnici srpske nacije i ne pripadamo istoj naciji kojoj pripadaju gospodin Brković ili Đukanović.

            Drugo, mi smo, razumljivo, bili protiv nezavisnosti Crne Gore. Međutim, danas je ta nezavisnost realnost, za nas kao i za sve druge aktere. Mi ne tražimo promenu granica, unutrašnje teritorijalno cepanje CG i slično. Naš program nema veze s pričama o „velikoj Srbiji”. Crna Gora je naša država u svoj svojoj celovitosti, jer srpski narod je podjednako raspoređen po svim njenim delovima.

            Naš program nije antievropski. Upravo obrnuto. Mi hoćemo stabilnu, prosperitetnu Crnu Goru, izgrađenu na konsenzusu i razumevanju svih njenih naroda i građana, Crnu Goru u Evropskoj uniji. Štaviše, mi shvatamo da su evropske integracije i za srpsku naciju u celini ne samo mogućnost za ukupni civilizacijski napredak, već i jedina šansa za pripadanje istoj političkoj i ekonomskoj zajednici. Mi se zalažemo za kulturnu, ekonomsku i prosvetnu integraciju srpskih prostora kao deo ukupnog procesa regionalne i evropske integracije. Mi Srbe vidimo kao radne, obrazovane, bogate, mobilne, zdrave ljude za koje teritorijalne granice nemaju suštinski značaj. Upravo zbog toga pokrenuli smo inicijativu za dobijanje dvojnog državljanstva: peticiju je do sada potpisalo čak 70 000 Srba iz Crne Gore.

            Mi ne destabilizujemo CG. To čine upravo oni koji nas za to optužuju, a to je vladajuća crnogorska politička elita. Crnu Goru destabilizuje onaj ko nasilno pokušava da menja etničku strukturu stanovništva, ko Srbima otvoreno poručuje da ih ne priznaje kao naciju i pokušava da ih asimiluje, onaj ko hoće da nas kao trećinu stanovništva proglasi manjinom, ko hoće da iz ustava izbaci srpski jezik, kojim po popisu govori 64 procenta stanovništva, a da zvaničnim proglasi crnogorski kojim tvrdi da govori manje od deset odsto ljudi. Konačno, onaj ko za himnu usvoji tekst ustaškog ratnog zločinca Sekule Drljevića kojim direktno vređa svakog Srbina i kojim gazi univerzalne civilizacijske norme. Zamislite da država Nemačka za tekst himne usvoji neki Gebelsov tekst! Tražimo da država Crna Gora usvoji simbole koje može prihvatiti ogromna većina njenog stanovništva.

            Nama je poznato kako su raznorazni crnogorski funkcioneri krčmili novac građana Srbije. Zato nam je izuzetno značajno da promenimo sliku o „Crnogorcima” koji stalno nešto traže i uzimaju novac. Mi zaista ne tražimo novac od građana Srbije. Predsednik CG, gospodin Vujanović, nedavno je pokušao da Srbe u Crnoj Gori predstavi kao manjinu o čijem će se položaju oni lako dogovoriti sa vlastima u Srbiji. Suprotno glasovima koji u Beogradu i dalje govore o nekakvom mešanju Srbije u zbivanja u Crnoj Gori, kako bi se navodno pomogli „prosrpski elementi”, moram da istaknem sledeće: to ne samo da nije tačno već je istina obrnuta. Upravo smo mi poručili Vujanoviću da o našem položaju nema šta da razgovara sa Beogradom. Mi nismo manjina čija je matica u Srbiji. Mi smo konstitutivni narod u CG koji se bori i kad - tad će se izboriti da se to prizna u ustavu. Mi ne ugrožavamo druge, ali ćemo se odlučno izboriti za naše pravo na identitet i konstitutivnost. Svaki njihov pokušaj da nas svedu na manjinu značiće da su započeli otvorenu diskriminaciju i da im je cilj da nas etnički očiste.

            Ono što nam je pre svega potrebno jeste moralna i tehničko - stručna pomoć. Crna Gora je mala država kojoj inače nedostaju kadrovi i eksperti za razne oblasti. Još gore stanje je kad je u pitanju decenijama diskriminisani i namerno potiskivani srpski narod u CG. Svesni smo da nam najviše nedostaje ekspertiza, stručnost za mnoštvo pitanja koja nas se direktno dotiču. Upravo to je vrsta pomoći koju tražimo od svih pripadnika srpskog naroda, kako iz Srbije, tako i iz drugih zemalja. Na primer, sada kada kreće ozbiljna ustavna prekompozicija države Crne Gore biće nam dragoceno znanje stručnjaka za ustavno pravo, ili pak eksperata iz nevladinih organizacija koje su se godinama bavile međuetničkim odnosima i etničkom diskriminacijom. Crna Gora je područje na kome imaju školski primer klasičnog etničkog ugnjetavanja.

            Konačno, za ukupan srpski narod važno je da se jednom eksplicitno pokaže kako umemo da branimo svoje interese i svoja prava ne samo oružjem, već pre svega pameću, radom i znanjem.

Autor je Predsednik SNS i lider Srpske liste u Crnoj Gori

[objavljeno: 10.10.2006.]

 

 

 
 
Copyright by NSPM