Stejt Department: Kritika Srbiji zbog ograničavanja verskih sloboda
VOA 20/09/2008
Američki Stejt Department objavio je svoj 10. godišnji izveštaj o stanju verskih sloboda u svetu u kome kritikuje Srbiju zbog zakonskog ograničavanja i diskriminacije pojedinih verskih grupa, kojima je uskraćen legalni status.
U izveštaju se navodi da ne postoji zvanična državna religija, ali da zakon priznaje samo sedam «tradicionalnih» verskih zajednica: većinsku Srpsku pravoslavnu crkvu, Rimokatoličku crkvu, Slovačku evanđelističku crkvu, Reformističku hrišćansku crkvu, Evanđelističku hrišćansku crkvu, islamsku i jevrejsku zajednicu, i da one imaju delimično povlašćen položaj.
Stejt Department ističe da je poštovanje verskih sloboda od strane Vlade Srbije i dalje problematično, zbog zakona o verskim slobodama i proizvoljnog tumačenja tog zakona od strane resornog Ministarstva.
U izveštaju se takođe navodi da su policijske istrage govora mržnje i vandalizma uglavnom spore i nezavršene, te da su i neki zvaničnici u javnosti u negativnom kontekstu govorili o manjinskim verskim zajednicama. Bilo je, tvrdi se u izveštaju Stejt Departmenta, zlostavljanja i diskriminacije građana zasnovanog na verskoj pripadnosti i verovanjima, a lideri manjinskih verskih zajednica prijavljivali su činove vandalizama, govora mržnje, fizičke napade i negativne izveštaje u medijima.
U delu izveštaja posvećenog Kosovu, navodi se da je sloboda veroispovesti garantovana Ustavom, koji je stupio na snagu 15. juna 2008. godine, i da drugi zakoni i politika vlade doprinose uglavnom slobodnom upražnjavanju religija.
Vlada Kosova je, ističe se u izveštaju, generalno i u praksi poštovala verske slobode i nije bilo značajnih promena u statusu tih sloboda tokom perioda koji pokriva izveštaj.
Nivo građanskog nasilja je, tvrdi Stejt Department, neznatno opao, ali napetosti među zajednicama ostaju na visokom nivou, posebno posle proglašenja nezavisnosti 17. februara 2008, a iako se čini da su društvena diskriminacija i nasilje uglavnom etnički motivisani, bliska veza etničke pripadnosti i religije otežava utvrđivanje da li su događaji bili motivisani etničkom ili verskom netrpeljivošću.
Kada je reč o poštovanju slobode veroispovesti u Crnoj Gori, izveštaj Stejt Departmenta potvrđuje da Ustav, zakoni i politika Vlade doprinose uglavnom slobodnom upražnjavanju religije, kao i da Vlada u praksi generalno poštuje solobodu verosipovesti. U izveštaju se navodi da je bilo određenih pojedinačnih slučajeva zlostavljanja i diskriminacije građana zbog njihove verske opredeljenosti ili verovanja, ali da nije bilo značajnih promena u statusu tih sloboda tokom perioda koji pokriva izveštaj.
|