Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
Debate:
Kosovo i Metohija
Srbija i Crna Gora
Srbija i NATO
Srbija među ustavima
Crkva i politika
Kuda ide Srbija?
Svet nakon 11. septembra
Istina i pomirenje na ex-YU prostoru
   
  Komentari:
Politički život
Kolumne Đ. Vukadinovića i S. Antonića
Kulturna politika
Ekonomska politika
Polemike
BiH - deset godina posle Dejtona
Savremeni svet
   
  Pregledi:
Prenosimo
Prikazi
Hronika
Ankete
   
 

HRONIKA

Hronika - avgust 2008.

 

 

MARK ALMOND: KRIZA NA KAVKAZU MOŽE IMATI POSLEDICE PO BALKAN


PRAG , 13. avgusta (Tanjug) - Profesor Univerziteta u Oksfordu Mark Almond ocenio je da bi sadašnja kriza na Kavkazu mogla imati ozbiljne posledice na zemlje Zapadnog Balkana, kako po pitanju jednostrane nezavisnosti Kosova, tako i u vezi sa integracijama regiona u Evropsku uniju i NATO.

"Velika većina zemalja u UN nije priznala Kosovo i možda u ovim okolnostima neće ni žuriti sa priznanjem. Moguće je čak da će sada ponovo početi da se razmišlja nekom modalitetu pregovora između Prištine i Beograda, kako bi se pronašlo rešenje prihvatljivo za obe strane, recimo nekakav model podeljene suverenosti, koji je i ranije predlagan", rekao je Almond za radio Slobodna Evropa.

On je dodao da je malo verovatno da će se u bliskoj budućnosti proces priznavanja kosovske nezavisnosti značajnije ubrzavati.

Upitan o tome da li je moguće povezati krizu na Kavkazu sa pitanjem Kosova i Metohije, Almond je rekao da je "takvu logiku teško dovesti u pitanje".

Rusi su "govorili, da će nezavisnost Kosova odmrznuti zamrznute sukobe u Južnoj Osetiji, Abhaziji i drugde. Oni su te sukobe, na stranu da li je to bilo dobro ili loše rešenje, držali zamrznutim poslednjih 15 godina, tako da u tim oblastima nije bilo ozbiljnih konflikata", rekao je on.

"A onda se dogodilo to da su Amerikanci, zajedno sa Velikom Britanijom i drugim zapadnim saveznicima, rešili da podrže ideju da se deo teritorije suverene zemlje otcepi protiv volje te zemlje i time pustili duh iz boce. A takav duh nije baš bilo mudro ispuštati iz boce. To se upravo pokazuje u aktuelnoj krizi na Kavkazu, gde mi sa Zapada nemamo mogućnost da nametnemo svoju volju, za razliku od Balkana", dodao je on.

Ocenivši da su sada na Kavkazu SAD i NATO "doživeli poniženje", Almond je rekao da bi Vašington sada mogao reći da na Balkanu, barem, ima dominantnu ulogu i poželeti da učvrsti svoj uticaj u ovom regionu.

"Mogli bi možda vršiti pritisak na Srbiju da smanji ekonomske i druge veze sa Rusijom, u zamenu za napredak na putu ka Evropskoj uniji. Makedonija bi, u svetlu kavkaske krize, mogla da ubrza nastojanje da uđe u NATO, a verovatno i Albanija, kako bi pokazale da ekspanzija NATO-a neće biti usporena krizom ključnog kandidata za NATO na jugu bivšeg Sovjetskog Saveza", rekao je Almond.

Sa druge strane, ukazao je on, može se dogoditi da neke članice NATO, ne samo Grčka, mogu doći do zaključka da je ekspanzija Alijanse veoma riskantan proces kada još postoje potencijali za sukob. "Nije nezemislivo da se zapitaju da li je mudro proširiti NATO na Makedoniju i Albaniju u situaciji kada postoji mogućnost za izbijanje sukoba između Makedonaca i etničkih Albanaca", dodao je britanski analitičar.
Almond je ocenio da sadašnja situacija ukazuje na ozbiljnu podelu unutar samog NATO.

 

 

 
 
Copyright by NSPM