hronika
vesti (arhiva)
prethodna
nedelja
sledeca nedelja
Djordje
Vukadinovic
u
emisiji
Pescanik
Radija
B92
Demokratska
stranka
Srbije
formirala
vladu
u
senci
Zarko
Jokanovic:
DSS
u
hladovini
Gordana
Comic,
DS:
DSS
se
svrstala
u
opoziciju
Zoran
Djindjic,
premijer:
Vladini
eksperti
bolji
Zoran
Sami:
Oduzimanje
mandata
ravno
državnom
udaru
(intervju
Politici)
Velimir
Ilic,
predsednik
Nove
Srbije:
Vlada
u
senci
je
smesna
Veliki
stepen
etnicke
distance
u
Beogradu
Juce
ispred
hotela
Jugoslavija
ubijen
general-major
Bosko
Buha
DJINDJIC:
Ustavna
povelja
do
jula
DA:
Moguce
pokretanje
Mihajloviceve
odgovornosti
NDS:
Djindjic
je
promasena
investicija
Oduzet
21
mandat
DSS-u
Đindic:
Cilj
je
uvodenje
reda
Vojislav
Kostunica:
Živo
olicenje
bezakonja
Maršicanin:
Skupština
od
sinoc
ne
postoji
Stranka
predsednika
SRJ
izlazi
iz
parlamenta,
ali
nece
vratiti
mandate
Preostali
kandidati
sa
liste
odbijaju
da
prihvate
mandate
JOVANOVIC:
DOS
ne
pregovara
sa
Panicem
Pescanik,
B92,
29
maj
Djordje
Vukadinovic:
-
Mislim
da
je
ovo
trenutak,
neka
vrsta
rubikona,
dosli
smo
do
trenutka
kada
vise
ili
manje
prljava
politicka
borba
izmedju
politickih
rivala
poprima
forme
politickog
obracuna
koji
preti
da
se
izlije
i
van
parlamenta
i
van
institucija
mada
je
svojevrsno
izlivanje
bilo
vec
to
sto
je
ta
borba
bila
preneta
u
ove
bezbednosne
institucije,
sto
se
dogodilo
vec
zimus,
a
sada
se
to
prenelo
i
u
parlament,
ne
u
smislu
parlamentarne
borbe
i
sukoba
argumenata
nego
se
svelo
na
nesto
sto
ja,
svestan
tezine
toga
sto
izgovaram,
nazivam
nekom
vrstom
parlamentarnog
udara,
odnosno
nekom
vrstom
kradje
izborne
volje
gradjana.
U
ovom
slucaju
sasvim
je
jasno
gde
lezi
krivica,
ako
tako
mozemo
da
kazemo.
Ona
lezi
u
ovom
delu
vlade
koncentrisanom
oko
DS-a
i
njenih
satelita
koji
se
iz
meni
ne
sasvim
jasnih
razloga
poceli
poslednjih
meseci
pokazivati
znake
prevelike
nervoze
i
neke
vrste
gubljenja
orijentira,
kao
da
su
sve
kocnice
popustile,
pri
cemu
su
verovatno
tome
doprinele
i
relativno
mlake
reakcije
javnosti
na
prethodne
slucajeve
manje
drasticne,
rekao
bih
dosta
znakovite,
dosta
karakteristicne
manifestacije
ove
tendencije
vladajuceg
dela
DOS-a
da
trazi
i
pisane
i
nepisane
norme
politickog
zivota,
a
tome
smo
doprineli
dosta
i
mi
iz
medija
i
kriticke
javnosti
ne
uvidjajuci
blagovremeno
te
simptome
gubljenja
osecaja
za
realnost
i
rastuce,
ekspanzirajuce
bahatosti
koju
su
predstavnici
vlasti
u
parlamentu
i
van
parlamenta
demonstrirali.
Uvek
se
naslo
neko
opravdanje,
ili
je
ta
ostrica
bila
uperena
protiv
radikala,
a
nije
zgodno
i
stvar
dobrog
ukusa
braniti
ili
podrzati
bilo
sta
sto
kazu
radikali,
i
kada
ta
stranka
pokrene
inicijativu
za
pokretanje
inicijative
za
smenu
republicke
vlade,
onda
je
tu
tacku
trebalo
staviti
na
dnevni
red
a
ne
odbaciti
tu
inicijativu
sto
je
direktno,
elementarno
krsenje
poslovnika
o
radu
skupstine
a
poslovnik
o
radu
skupstinu
je
za
skupstinu
ono
sto
je
ustav
za
drzavu.
Kada
se
kaze
drzavni
udar
prva
asocijacija
je
na
tenkove
na
ulicama,
borna
kola,
barikade
i
krv.
Ovde
je
to
malo
u
simbolickom
i
prenosnom
smislu
ali
ne
manje
ozbiljnom,
odnosno
ako
pogledamo
institucionalno,
onda
se
zbilja
moze
govoriti
i
o
nekoj
vrsti
svakako
parlamentarnog
udara
a
s
obzirom
na
stanje
institucija
u
Srbiji
i
stepen
koncentracije
sa
elementima
uzurpacije
vlasti
u
rukama
republicke
vlade,
onda
se
moze
govoriti
i
cak
o
nekoj
formi
drzavnog
udara.
Dakle,
moramo
podsetiti
da
je
javnost
dosta
inertno
podlegla
samoimenovanju,
bolje
reci
samoidentifikaciji
ovih
vladajucih
politickih
aktera
tako
da
se
polazi
od
toga
da
na
politickoj
sceni
postoje
neki
endmski
i
reformisti
i
demokrate
i
sta
god
oni
ucine
to
je
reformski,
to
je
doprinos
reformama
i
doprinos
demokratiji
kao
sto
postoje
neke
endemske
nedemokrate
ili
autoritarci.
Ne,
konkretni
postupci
nas
cine
demokratama,
reformistima,
ili
autoritarcima
ili
diktatorima.
I
rekao
bih
da
u
konkretnim
postupcima,
kada
analiziramo
ove
vlasti,
ima
nazalost
mnogo
toga.
To
jeste
pomalo
misterija
zasto
se
samo
premijer
Djindjic
povodi
za
time,
odnosno
za
argumentima
i
stavovima
ovih
radikala,
unutar
svoje
stranke,
odnosno
narocito
unutar
ovih
mladjih
koalicionih
partnera,
i
tu
bi
se
vec
mozda
mogli
traziti
neki
psiholoski
razlozi
ili
neki
drugi,
jedna
sklonost
ka
politickom
hazarderstvu.
Zoran
Djindjic
i
Demokratska
stranka
imaju
solidnu
buducnost,
medjutim
i
on
se
povodi
i
priklanja
onima
koji
panicno
i
histericno
agituju
protiv
prevremenih
izbora,
zasto
-
ostaje
tajna,
osim
sto
ja
mislim
da
tu
u
velikoj
meri
ulogu
igra
neka
njegova
sklonost
ka
politickom
hazardu
koju
je
on
vise
puta
manifestovao
u
svojoj
politickoj
karijeri,
sa
polovicnim
uspehom,
ako
mogu
tako
da
kazem.
Petog
oktobra
se
posrecilo,
pre
toga
se
nije
posrecilo.
Mislim
da
je
generalno
neodgovorno
i
opasno
na
takav
nacin
se
kockati
ne
samo
sa
sopstvenim
politickim
ugledom
nego
je
to,
rekao
bih,
neodgovorno
kockanje
sa
politickom
buducnoscu
Srbije
jer
taj
dramatican
rasplet
mogao
bi
dakle
u
prah
i
pepeo
baciti
ne
samo
samoproklamovane
srpske
reformiste
nego
i
zbilja
za
duze
vreme
pokopati
neke
realne
perspektive
za
demokratizaciju
i
modernizaciju
Srbije.
I
ja
nisam
siguran,
verujem
da
nije
tako,
odnosno
da
njihova
pobeda
ne
znaci
automatski
pobedu
reformske
demokratske
i
evropske
Srbije
ali,
nazalost,
njihov
poraz
bi
u
velikoj
meri
mogao
znaciti
poraz
te
evropske
i
demokratske
Srbije
i
zbog
toga
sam
ogorcen
sto
se
ta
garnitura,
rekao
bih,
tako
neodgovorno
kocka
s
velikim
ili
najvecim,
najdragocenijim
ulogom.
Politicka
odgovornost
nesumnjivo
lezi
u
dobroj
meri
na
DSS-u
i
ja
to
uopste
ne
poricem
ali
to
nije
ona
vrsta
krivice
i
odgovornosti
koja
im
se
obicno
spocitava,
postoji
odgovornost
onih
koji
nisu
a
imali
su
nacelno
mogucnost
da
joj
se
suprotstave.
DSS
u
tom
smislu
nece
moci
i
ne
moze
izbeci
odgovornost.
Ali
ja
se
plasim,
i
to
stalno
naglasavam,
opasnosti
od
jedne
vrste
vestacke
simetrije
kada
je
rec
o
ovako
dramaticnim
slucajevima
kao
sto
je
ovo
oduzimanje
mandata.
Ja
samo
ne
zelim
da
stavimo
znak
jednakosti
izmedju
te
dve
vrste
odgovornosti.
Ovi
su
krivi
za
ono
sto
su
ucinili
a
ovi
su
krivi
za
ono
sto
nisu
ucinili,
ali
kao
takav
DSS
moze
da
bude
predmet
razne
vrste
politickih
sankcija
ali
samo
ono
sto
nije
moguce
jeste
ono
sto
je
upravo
ucinjeno,
nije
moguce
uzimati
njihove
mandata
jer
to
je
onda
vec
cisto
brutalno
politicko,
odnosno
parlamentarno
nasilje.
Ovde
se
pokazalo
ono
sto
se
vise
puta
desavalo
-
mi
vatru
politicke
krize
u
Srbiji
gasimo
benzinom.
Jedan
problem,
jedna
afera
zataskava
se
tako
sto
se
ulece
u
vecu
krizu,
veci
problem,
vecu
aferu.
Ono
sto
je
lose
jeste
to
da
se
stvara
utisak
da
je
tako
oduvek
bilo
i
uvek
ce
tako
biti,
i
nisu
Srbi
za
demokratiju,
i
uvek
je
to
bio
ili
Kurta
ili
Murta.
U
takvoj
jednoj
psihozi
koja
se
dosta
masovno
stvara,
neminovno
se
stvara
kada
se
vlast
ponasa
ovako
kako
se
ponasa,
tesko
je
ocekivati
sve
ono
sto
vlada
ocekuje,
entuzijazam,
spremnost
za
neku
vrstu
odricanja,
stezanja
kaisa
itd.,
sve
zarad
neke
bolje
buducnosti.
Ovo
podstice
opstu
rezignaciju
i
neku
vrstu
cinizma
koji
je
olicen
u
toj
oporoj
istini
o
Kurti
i
Murti.
I
jos
jedna
stvar
koja
je
dodatno
opasna
-stvara
se
utisak
kako
za
sve
to
sto
se
cini,
za
sve
te
brljotine
koje
cini
ova
sadasnja
srpska
vlast
postoji
neka
vrsta
odobrenja
sa
nadleznog
mesta
u
Medjunarodnoj
zajednici,
da
Evropa
i
narocito
Amerika
to
podrzavaju
i
amnestiraju
i
zbog
toga
oni
i
mogu
tako
da
se
ponasaju,
sto
za
posledicu
ima
porast
necega
cega
vec
inace
imamo
dovoljno
na
ovim
prostorima
a
to
je
antievropsko,
antizapadno
i
antiamericko
raspolozenje
po
kome
je,
eto,
demokratija
nesto
sto
oni
neguju
eventualno
u
svom
dvoristu
a
za
nas
na
periferiji,
poluperiferiji,
brdovitom
Balkanu
podrzavace
razne
vrste
autoritarnih
rezima
i
nedemokratskih
mera
koje
su
nezamislive
u
njihovim
drzavama.
Zapravo,
ovakvom
politikom,
rekao
bih
da
nas
ta
navodno
demokratska,
navodno
proevropska
i
reformska
i
prozapadna
vlada
i
vlast
samo
dodatno
udaljava
i
od
Evrope,
i
od
Zapada,
i
od
demokratije.
Cela
rasprav
se
moze
naci
na
sajtu
Radija
B92.
Danas,
8-9.
jun
Demokratska
stranka
Srbije
formirala
vladu
u
senci
Dragan
Marsicanin
premijer
Beograd
-
Dragan
Marsicanin,
potpredsednik
Demokratske
stranke
Srbije
imenovan
je
za
premijera
vlade
u
senci
te
stranke.
Njegov
kabinet
imace
11
ministarstava,
a,
kako
je
na
jucerasnjoj
konferenciji
za
novinare
saopstio
Dejan
Mihajlov,
sef
poslanickog
kluba
DSS
u
republickoj
skupstini,
ova
vlada
u
senci
je
programska,
a
ne
kadrovska,
njen
rad
ce
biti
javan,
ekonomican
i
efikasan.
-
Vlada
u
senci
se
nece
baviti
kritikom
aktuelne
vlasti
vec
artikulisanjem
nasih
programskih
ciljeva
i
zakonskih
predloga.
Cilj
nam
je
da
pokazemo
da
smo
jasna
alternativa
i
nadamo
se
da
cemo
kao
takvi
dobiti
poverenje
gradjana
na
buducim
izborima
-
rekao
je
Mihajlov.
Potpredsednik
vlade
u
senci
zaduzen
za
urbanizam
i
gradjevinarstvo
je
Rade
Obradovic,
predsednik
Politickog
saveta
DSS,
ministar
ekonomije
i
finansija
Danijel
Cvijeticanin,
Aleksandar
Pravdic,
bivsi
potpredsednik
u
Djindjicevom
kabinetu
dobio
je
resor
privrede
i
privatizacije,
Radomir
Naumov
industriju,
rudarstvo
i
energetiku,
Zoran
Sami
saobracaj
i
telekomunikacije.
Ministar
poljoprivrede,
sumarstva
i
vodoprivrede
je
Mladen
Rankovic,
za
pravdu
i
lokalnu
samoupravu
nadlezan
je
Dusan
Budisin,
za
unutrasnje
poslove
Dragan
Jocic,
dok
su
obrazovanje,
nauka,
kultura
i
sport
povereni
Nenadu
Lemajicu.
Zdravljem
i
zastitom
zivotne
sredine
bavice
se
Olga
Cosic,
Dejan
Keserovic
je
ministar
za
rad,
zaposljavanje
i
socijalnu
politiku,
a
obrazovan
je
i
poseban
Odbor
za
Kosovo
i
Metohiju
koji
ce
predvoditi
Dusan
Prorokovic.
I
vlast
i
opozicija
Na
pitanje
da
li
formiranje
vlade
u
senci
znaci
da
se
DSS
definitivno
opredelila
za
opozicioni
status,
Mihajlov
je
odgovorio
da
je
njegova
stranka
"na
nekim
nivoima
vlast,
na
drugima
opozicija".
On
je
potvrdio
da
je
ekspertski
tim
DSS
izradio
predlog
ustavne
povelje
o
redefinisanju
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore,
ali
nije
zeleo
da
detaljnije
govori
o
ovom
dokumentu.
Mihajlov
je
objasnio
da
se
programski
karakter
vlade
ogleda
u
sastavu,
posto
Marsicaninov
kabinet
cine
"eksperti
za
pojedine
oblasti".
Prema
njegovim
recima,
samo
tri
clana
su
profesionalni
politicari,
a
ostali
su
strucnjaci.
Navodeci
kako
ce
i
sta
vlada
raditi,
Mihajlov
je
naveo
da
ce
se
njihovo
Ministarstvo
unutrasnjih
poslova
zalagati
za
depolitizaciju,
decentralizaciju
policije,
bolju
opremljenost
i
civilnu
kontrolu.
Pored
toga,
predlozice
zakone
o
policiji
i
drzavnoj
bezbednosti.
U
oblasti
privrede
cilj
DSS
je
ulazak
zemlje
u
EU,
reforme
i
privatizaciju,
a
u
urbanizmu
usvajanje
novog
prostornog
plana
Srbije.
Danas,
8-9.
jun
Zarko
Jokanovic,
potpredsednik
Izvrsnog
odbora
Nove
demokratije
DSS
u
hladovini
Beograd
-
Formiranje
vlade
u
senci
Demokratske
stranke
Srbije
govori
da
se
ova
stranke
opredelila
da
umesto
preuzimanja
odgovornosti
za
izvodjenje
reformi
u
drzavi
ode
u
debelu
hladovinu
-
ocenio
je
juce
na
konferenciji
za
novinare
Zarko
Jokanovic,
potpredsednik
IO
Nove
demokratije
i
dodao
da
im
"niko
nije
kriv
sto
su
sami
sebe
stavili
tamo
gde
im
je
mesto
-
u
senku
DOS".
-
DSS
se
jasno
otvoreno
stavio
u
poziciju
opozicione
stranke,
a
svaka
vrsta
daljeg
razgovora
je
otezana
-
kazao
je
Jokanovic
isticuci
da
bi
resenje
krize
trebalo
da
bude
povratak
DSS
u
republicku
vladu.
"Vrata
za
ulazak
u
Vladu
DSS
uvek
su
bila
otvorena,
ali
oni
nisu
imali
ni
volje
ni
hrabrosti
da
preuzmu
odgovornost",
istakao
je
Jokanovic.
ND
pozdravlja
formiranje
komisije
koja
ce
se
baviti
pisanjem
Ustavne
povelje
buduce
zajednicke
drzave.
Jokanovic
je
izrazio
ocekivanje
da
ce
povelja
biti
gotova
najkasnije
do
pocetka
jeseni.
Zakon
o
radio-difuziju
koji
bi
u
Skupstini
Srbije
trebalo
da
se
nadje
po
hitnom
postupku
ima
po
misljenju
ND
ozbiljne
nedostatke,
te
ce
ova
stranka
po
recima
portparola
Dragane
Jovanovic
traziti
da
se
on
povuce
iz
procedure
i
vrati
na
doradu.
U
ND
smatraju
da
ce
problem
predstavljati
izbor
Saveta,
nacin
finansiranja
i
ogranicavajuce
odredbe
koje
se
ticu
osnivanjaTV
i
radio
stanica.
Danas,
8-9.
jun
Gordana
Comic,
DS:
DSS
se
svrstala
u
opoziciju
Beograd
-
Formiranjem
vlade
u
senci
Demokratska
stranka
Srbije
je
sebe
definisala
kao
opozicionu
stranku
na
politickoj
sceni
Srbije
-
izjavila
je
na
jucerasnjoj
konferenciji
za
novinare
potpredsednica
Demokratske
stranke
Gordana
Comic
navodeci
da
vlade
u
senci
"formiraju
opozicione
stranke".
-
Ne
mozete
biti
politicka
stranka
koja
podrzava
vladu
na
suncu,
otvorenu
za
sve
ono
za
sta
joj
je
poverena
odgovornost,
a
istovremeno
imati
politicku
strategiju
da
formirate
vladu
u
senci
-
rekla
je
potpredsednica
DS.
Comic
je
kazala
i
da
ce
onim
poslanicima
koji
ne
dostave
opravdanja
za
neredovne
dolaske
na
sednice
Skupstine
Srbije
biti
oduzeti
mandati.
Na
jucerasnjoj
pres
konferenciji
najavljeno
je
da
ce
danas
i
sutra
u
Arandjelovcu
Glavni
odbor
stranke,
izmedju
ostalog,
razmotriti
ponudjene
koncepte
novog
republickog
ustava.
Politika,
9.
jun
PREMIJER
SRBIJE
ZORAN
ĐINĐIC
NA
SEDNICI
GO
DS
Vladini
eksperti
bolji
Recima
"ili
vodi
ili
prati"
predsednik
srpske
vlade
okarakterisao
odnos
sa
DSS-om
i
njegovom
vladom
u
senci
Arandelovac,
8.
juna
(Tanjug)
Na
sednici
Glavnog
odbora
Demokratske
stranke
Zoran
Đindic,
predsednik
DS
i
predsednik
Vlade
Srbije,
recima
"ili
vodi
ili
prati"
okarakterisao
je
odnos
sa
Demokratskom
strankom
Srbije
i
njenom
"vladom
u
senci",
uz
tvrdnju
da
za
proteklih
godinu
i
po
dana
nije
dobio
nijednu
ideju,
sugestiju
ili
predlog
koji
bi
se
smatrao
alternativom
vladi.
Đindic
je
u
pogledu
novoformirane
vlade
u
senci
rekao
da
je
u
pitanju
"pompezna
najava".
"Vlada
Srbije
je
napravljena
na
osnovu
dva
merila.
Jedno
je
politicka
vecina
DOS-a,
a
drugo
merilo,
sa
kojim
sam
zadužen
ja,
jeste
ekspertski
deo
vlade.
U
tom
delu
ne
vidim
nekoga
iz
vlade
u
senci
koji
bi
bio
dokazano
bolji
ekspert
od
onih
koje
ja
imam",
objasnio
je
Đindic.
Voleo
bih
da
DSS
vidim
u
vladi,
jer
bi
to
bilo
dobro
za
stabilnost
zemlje
i
normalizaciju
odnosa
na
politickoj
sceni,
cime
bi
porastao
i
politicki
rejting
vlade,
napomenuo
je
on.
Ova
zemlja
nema
vremena
za
sitne
svade
i
podmetanja,
ali
bi
joj
jako
bile
neophodne
diskusija
i
rasprava
kao
alternativa
postojecim
programima,
objasnio
je
Đindic.
Predsednik
Demokratske
stranke
Zoran
Đindic
danas
je
u
Arandelovcu,
na
sednici
Glavnog
odbora
stranke,
rekao
da
je
DOS
kao
politicka
institucija
"stabilna
ustanova"
i
da
"u
najnovijoj
istoriji
ne
poznaje
tako
široku
koaliciju
sa
tako
malo
problema".
Politicka
stabilnost
je
rezultat
glasanja
u
organima
predvidenim
za
to
i
ona
se
u
Srbiji
po
svom
kvalitetu
može
meriti
sa
bilo
kojom
u
drugoj
demokratskoj
zemlji,
ocenio
je
Đindic.
Što
se
tice
izbora
u
Srbiji,
srpski
premijer
je
rekao
da
ce
se
"oni
desiti
u
predvidenom
roku,
jer
je
vlada
napravila
program
za
cetvorogodišnji
mandat,
a
efekti
reforme
ce
uslediti
posle
dve-tri
godine".
S
druge
strane,
smatra
Đindic,
za
prevremene,
vanredne
izbore
moraju
da
postoje
razlozi
kao
što
su
da
vladajuca
stranka
ne
radi
ili
da
"nema
akcije,
da
se
ništa
ne
dogada"
i
da
tada
ljudi
odluce
da
pre
vremena
"prekrate
tu
vlast".
Na
pitanje
da
li
su
funkcioneri
SPS-a
tražili
garanciju
vlade
da
se
Slobodan
Miloševic
brani
sa
slobode,
Đindic
je
rekao
da
o
tome
ne
zna
ništa.
On
je
najavio
skori
sastanak
sa
predsednicima
i
javnim
tužiocima
okružnih
sudova,
nacelnicima
policije
i
sudijama
Vrhovnog
suda,
kojima
ce
izložiti
"ocekivanja
javnosti"
da
sa
svojih
mesta
odu
svi
oni
koji
su
ucestvovali
u
izbornim
kradama
i
montiranim
politickim
procesima,
ili
koji
su
štitili
kriminalce.
"To
je",
kako
je
istakao
Đindic,
"jedno
od
naših
neispunjenih
izbornih
obecanja".
Za
godinu
dana
nije
izrecena
nijedna
pravosudna
presuda
za
teške
zloupotrebe
položaja,
samo
su
trojica
sudija
smenjeni
zbog
kršenja
sudijskih
normi,
a
ima
ih
cetiri-pet
hiljada.
Premijer
Srbije
je
obecao
da
ce
do
kraja
godine
u
rekonstrukciju
mreže
osnovne
zdravstvene
zaštite
biti
uloženo
50
miliona
evra.
Do
novog
ustava
javnom
raspravom
Đindic
je
povodom
izrade
novog
ustava
Srbije
rekao
da
je
potrebna
"javna
rasprava
u
kojoj
ce
ucestvovati
partije
i
nuditi
ideje
a
ne
gotova
rešenja".
GO
DS
ce
sutra
raspravljati
o
novom
ustavu
Srbije.
Srpski
premijer
je
najavio
da
ce
se
"pre
leta
u
Skupštini
Srbije
naci
zakon
o
javnim
nabavkama",
dok
je
za
septembar
najavio
zakon
o
sprecavanju
konflikta
interesa.
On
je
dodao
i
da
ce
do
kraja
godine
biti
usvojeni
zakoni
o
finansiranju
stranaka
i
o
obaveznom
prijavljivanju
imovine
funkcionera,
kao
i
o
profesionalnom
sportu,
igrama
na
srecu
i
duvanu.
Đindic
je
izrazio
ocekivanje
da
ce
privredni
rast
ove
godine
biti
izmedu
pet
i
sedam
odsto,
kao
i
da
ce
se
ostvariti
i
rast
industrijske
proizvodnje.
On
je
odbacio
navode
nekih
medija
da
Savet
za
borbu
protiv
korupcije
koci
borbu
protiv
korupcije.
"Možda
treba
doneti
zakon
o
sprecavanju
sukoba
interesa
u
medijima,
jer
neko
koristi
medije
da
promoviše
svoje
grupne
interese",
kazao
je
Đindic.
Politika,
9.
jun.
INTERVJU
SA
DR
ZORANOM
ŠAMIJEM,
POTPREDSEDNIKOM
DEMOKRATSKE
STRANKE
SRBIJE
Oduzimanje
mandata
ravno
državnom
udaru
Teza
da
su
izbori
skupi
i
šetni
po
državu
kratkog
je
daha
Umesto
da
piše
opravdanja
za
neredovne
dolaske
poslanika,
Demokratska
stranka
Srbije
je
napravila
vladu
u
senci.
U
DSS-u
se
ne
obziru
previše
na
"pretnje"
DOS-a
da
ce
im
oduzeti
mandate
u
republickom
parlamentu.
Kako
objašnjava
dr
Zoran
Šami,
potpredsednik
Demokratske
stranke
Srbije,
na
sprovodenje
odluke
ostatka
DOS-a
o
oduzimanju
mandata
gledaju
tek
kao
na
teoretsku
mogucnost.
–
Kada
izadete
na
ulicu
postoji
šansa
da
izgubite
novcanik,
ali
normalan
covek
o
tome
ne
razmišlja.
Kada
bi
se
sprovela
jedna
takva
pogrešna
odluka
ostatka
DOS-a
ne
bi
znacila
samo
grubo
kršenje
zakona
vec
i
dalju
radikalizaciju
politickih
prilika
u
zemlji
–
kaže
Šami,
šef
poslanicke
grupe
DSS-a
u
Saveznom
parlamentu.
•
Ima
i
predloga
da
zamenite
onoliko
poslanika
koliko
ih
imate
u
rezervi
na
kandidatskoj
listi?
–
U
interesu
svake
stranke
je
da
je
zastupaju
njeni
najbolji
poslanici.
Mi
nemamo
poslanike
koji
su
pravili
prekršaje
ili
nisu
dobro
zastupali
stranacke
stavove.
Do
sada
smo
iz
nekih
unutrašnjih
razloga
bili
prinudeni
da
zamenimo
tri
poslanika.
O
takvim
odlukama
stranka
samostalno
odlucuje.
Ovakvi
predlozi
proizlaze
iz
pogrešnog
tretiranja
DOS-a,
jer
to
nije
jedna
partija,
koja
ima
svoj
Ce-Ka
i
svog
vodu.
Demokratska
opozicija
Srbije
je
koalicija
koja
je
formirana
na
osnovu
sporazuma,
iako
su
oni
na
sva
tri
nivoa
prekršeni
na
štetu
naše
stranke.
•
Vladina
vecina
je
ipak
progurala
novi
skupštinski
poslovnik,
mnogi
u
tome
vide
sumrak
parlamentarizma?
–
U
svetu
postoje
dva
metoda
rada
skupštine.
Prvi
insistira
na
postojanju
kvoruma,
ali
je
skraceno
vreme
za
diskusiju.
Prema
drugom
modelu,
skupština
ne
insistira
na
kvorumu,
ali
se
diskusije
vremenski
ne
ogranicavaju.
Ono
što
je
najgore,
u
poslednjim
izmenama
skupštinskog
poslovnika
uzeta
su
restriktivna
rešenja
iz
oba
modela.
Za
nas
je
važno
da
posle
60
godina
jednopartijskih
skupština
afirmišemo
demokratski
ambijent
gde
svaka
politicka
grupacija,
bila
na
vlasti
ili
u
opoziciji,
može
da
zastupa
svoj
stav
u
parlamentu.
Potpuno
je
legitimno
da
neka
politicka
stranka
ukoliko
nije
saglasna
sa
predloženim
zakonskim
rešenjima,
ako
odluci,
ne
prisustvuje
radu
Skupštine
ili
glasanju.
To
pravo
su
koristile
mnoge
partije
iz
DOS.
Recimo,
GSS
je
napustio
Skupštinu
kada
se
glasalo
o
uvodenju
veronauke
u
škole.
Prekrajanje
izborne
volje
•
Ipak,
najviše
DSS
optužuju
da
opstruira
rad
Skupštine?
–
Niko
ne
ometa
rad
Skupštine.
Poslanici
DSS
su
uvek
u
parlamentu,
doduše,
ne
uvek
u
sali,
ali
to
je
legitiman
nacin
politicke
borbe.
Formalno
navodenje
koliko
je
ko
proveo
od
poslanika
na
sednicama
nema
nikakvog
smisla.
•
Ali
to
je
glavni
razlog
zbog
kojeg
hoce
da
vam
oduzmu
mandate?
–
Ako
bi
se
to
dogodilo,
bilo
bi
to
ravno
državnom
udaru.
Nije
državni
udar
samo
ako
neki
general
umaršira
u
skupštinu,
vec
i
to
ako
neko
protivzakonito
oduzima
mandate
i
tako
prekraja
izbornu
volju
gradana.
DOS
je
izašao
sa
listom
koja
je
rezultat
stranackog
dogovora
i
ona
se
sada
ne
može
menjati.
•
Šta
cete
uraditi
ako,
ipak,
ostanete
bez
mandata?
–
Zatražicemo
sudsku
zaštitu
i
u
meduvremenu
necemo
ucestvovati
u
radu
parlamenta.
Ali
to
ne
znaci
da
cemo
vratiti
mandate,
jer
bi
takav
potez
bio
neodgovoran
prema
našim
biracima.
Mi
smo
u
meduvremenu
izašli
iz
upravnih
odbora
preduzeca
ciji
je
osnivac
vlada.
Sasvim
je
evidentno
da
se
ova
kriza
može
rešiti
samo
novim
izborima.
•
DOS,
ipak,
vuce
poteze
koji
ce
obezbediti
vecinu
republickoj
vladi?
–
Iskustvo
uci
da
se
na
takav
nacin
ne
može
dugo
vladati.
Prica
da
su
izbori
skupi
i
štetni
po
državu
je
kratkog
daha.
Izbori
su
najbolje
oružje
u
rukama
gradana
kojim
mogu
kontrolisati
vlast.
Na
njima
biraci
kažnjavaju
ili
nagraduju
stranke
u
zavisnosti
kako
su
delovale
u
prethodnom
periodu.
Uveren
sam
da
ce
DSS
na
narednim
izborima
dobro
proci.
Poslednji
potezi
ostatka
DOS-a
nepotrebno
radikalizuju
našu
politicku
scenu
u
trenutku
kada
treba
da
završimo
važne
poslove
na
izradi
ustavne
povelje,
ali
i
ustava
Srbije.
Obe
republike
su
bankrot
•
Rokovi
za
izradu
Ustavne
povelje
vec
su
probijeni.
Može
li
se
taj
posao
završiti
do
kraja
juna?
–
U
velikom
je
interesu
gradana
Srbije
i
Crne
Gore,
ali
i
Evrope,
da
se
održi
zajednicka
država.
DSS
je
pripremio
vec
jedan
dokument
u
kojem
su
razradena
Nacela
buduce
ustavne
povelje
koja
proizlaze
iz
Beogradskog
sporazuma.
U
skladu
sa
evropskim
standardima
razradili
smo
kako
se
bira
zajednicka
skupština,
kako
se
formira
vlada
i
kako
ce
ona
donositi
odluke.
Sada
je
sve
stvar
dobre
volje.
Posao
pisanja
ustavne
povelje
se
može
završiti,
kako
ja
u
šali
kažem,
za
dve
nedelje,
ali
i
za
150
godina.
•
Pojedini
politicari
DOS-a
na
samom
startu
nagoveštavaju
probleme
u
radu
ustavne
komisije?
–
Na
našem
politickom
nebu
ima
stranaka
koje
ne
shvataju
ozbiljno
šta
znaci
državna
politika
i
podreduju
je
svojim
dnevnopolitickim
interesima.
Ali
one
nece
još
dugo
biti
relevantne
partije
i
to
moraju
da
imaju
na
umu.
Naš
ozbiljan
politicki
interes
jeste
da
definišemo
državu
u
kojoj
živimo
i
zakujemo
granice
na
Balkanu.
To
je
jedini
nacin
da
preživimo.
•
Da
li
je
srpska
strana
usaglasila
strategiju
uoci
rada
ustavne
komisije?
–
Ako
izuzmemo
neke
periferne
partije
koje
se
zalažu
za
samostalnu
Srbiju,
mada,
pravo
da
vam
kažem,
ne
znam
šta
to
tacno
znaci,
sve
politicke
stranke
zagovaraju
zajednicku
državu
i
tu
ne
vidim
neke
velike
razlike.
•
Zakljucci
crnogorskog
parlamenta
ipak
nagoveštavaju
teškoce
u
pisanju
ustavne
povelje?
–
Probleme
ocekujemo
oko
nacina
izbora
poslanika
buduceg
saveznog
parlamenta,
ali
i
oko
organizacije
makroekonomije.
Verovatno
ce
Crnogorci
insistirati
na
nekim
svojim
posebnostima
što
je
kontradiktorno
sa
pricom
o
ulasku
u
Evropsku
uniju.
Ima
nešto,
nažalost,
što
spaja
Srbiju
i
Crnu
Goru,
ako
se
izuzmu
istorijske,
kulturne,
religijske,
rodacke
i
ostale
veze.
Obe
republike
su
potpuno
bankrot!
Ko
to
ne
primecuje
ne
vidi
ništa.
Crna
Gora
živi
od
pomoci
koja
iznosi
100
miliona
dolara.
Ako
se
uzme
broj
stanovnika
to
je
kao
kada
bi
Nemacka
dobila
na
poklon
100
milijardi
dolara.
Zamislite
šta
bi
Nemci
sve
uradili
sa
tolikim
parama
–
zakljucuje
naš
sagovornik.
--------------------------------------------------------------------------------
Ustavotvorna
skupština
DSS
se
zalaže
za
donošenje
Ustava
Srbije
na
Ustavotvornoj
skupštini.
Kako
objašnjava
Šami
to
nije
samo
iz
prakticnih
razloga,
jer
je
put
izmene
sadašnjeg
ideološkog
Ustava
donetog
u
vreme
SFRJ
vrlo
komplikovan.
"Potrebno
je
napraviti
diskontinuitet
sa
prethodnim
sistemom.
Tako
je
1921.
donet
Ustav,
ali
i
1946.
godine.
U
protivnom,
novi
ustav
bi
morala
da
podrži
dvotrecinska
vecina
u
Skupštini
Srbije,
što
je
još
nekako
i
moguce.
Ali,
onda
je
neophodno
da
taj
dokument
ide
na
referendum
gde
mora
da
ga
podrži
više
od
3,5
miliona
gradana,
ukljucujuci
i
Albance.
Zato
je
Ustavotvorna
skupština
prirodno
i
najbolje
rešenje",
dodaje
Šami.
Od
viška
izbora
ne
boli
glava
–
Koalicija
DOS
je
napravljena
sa
jasnom
idejom:
promena
Slobodana
Miloševica,
ali
i
njegovog
politickog
sistema.
Miloševica
smo
skinuli,
ali
promena
sistema
ide
previše
sporo.
Neophodno
je
organizovati
izbore
na
kojima
bi
stranke
izašle
same
ili
u
prirodnim
koalicijama.
Strah
od
izbora
je
prisutan,
jer
je
pitanje
da
li
ce
i
koje
sve
stranke
opstati
na
politickoj
sceni.
Možda,
ako
se
šlepuju
uz
nekoga.
Primer
posleratne
Italije
je
vrlo
ilustrativan.
Za
25
godina
promenili
su
76
vlada,
doduše
ne
sve
na
izborima.
Od
viška
izbora
ne
boli
glava
–
smatra
Šami.
Danas,
10.
jun.
Velimir
Ilic,
predsednik
Nove
Srbije
Vlada
u
senci
je
smesna
Cacak
-
Predsednik
Nove
Srbije
Velimir
Ilic
ocenio
je
prekjuce
da
je
vlada
u
senci
Demokratske
stranke
Srbije
"smesna"
i
"jos
jedna
blamaza
u
svetu".
Ilic
je
rekao
da
je
DSS
formiranjem
vlade
u
senci
izneverila
izbornu
volju
gradjana,
jer
je
na
izborima
dobila
mandat
da
vrsi
vlast,
a
ne
da
bude
u
opoziciji.
-
Vlade
u
senci
moze
da
formira
ko
god
hoce,
na
svakom
cosku,
a
DSS
je
dobila
mandat
od
gradjana
i
trebalo
je
da
udje
u
Vladu
Srbije
u
kojoj
je
trebalo
napraviti
korektan
dogovor
do
sledecih
izbora
-
izjavio
je
Ilic
ocenivsi
da
biraci
od
formiranja
vlade
u
senci
ne
mogu
imati
nikakve
koristi.
-Posle
svih
svadja,
sa
vladom
u
senci
smo
se
jos
jednom
tesko
izblamirali
u
svetu,
jer
sada
predsednik
drzave
ima
vladu
u
senci,
a
premijer
ima
aktuelnu
vladu,
i
ako
njih
dvojica
ne
mogu
ni
oko
cega
da
se
dogovore,
ne
znam
ko
ce
da
ulaze
u
takvu
zemlju
-
rekao
je
Ilic.
G17
Plus
je
sekta
Podgorica
-
Predsednik
Nove
Srbije,
Velimir
Ilic,
optuzio
je
pojedine
celnike
G17
Plus
da
su
"kriminalci",
a
tu
nevladinu
organizaciju
nazvao
"sektom".
U
izjavi
za
podgoricki
list
Dan,
on
je
ponovio
da
ce
se
kandidovati
za
predsednika
Srbije,
"jer
mora
da
smesti
u
zatvor
neke
ljude
iz
G17
Plus".
"Ogrezli
su
u
kriminalnim
radnjama,
pa
tu
sektu
hitno
moramo
da
uklonimo
za
dobrobit
gradjana
Srbije.
Rec
je
o
grupi
kriminalaca,
a
najveci
su
Miroljub
Labus
i
Mladjan
Dinkic",
rekao
je
Ilic.
Danas,
10.
jun
Okrugli
sto
o
razvoju
demokratije
i
polozaju
nacionalnih
manjina
u
drzavama
nastalim
na
prostorima
SFRJ
Veliki
stepen
etnicke
distance
u
Beogradu
Beograd
-
Pitanje
ljudskih
i
manjinskih
prava
jos
dugo
na
Balkanu
nece
biti
glavna
tema
izbornih
kampanja.
Da
bi
se
etnicki
problemi
resili,
potrebno
je
pre
svega
priznati
da
oni
kao
takvi
postoje
-
rekao
je
savezni
ministar
etnickih
i
nacionalnih
zajednica
Rasim
Ljajic,
otvarajuci
okrugli
sto
na
temu
"Razvoj
demokratije
i
polozaj
nacionalnih
manjina
u
drzavama
nastalim
na
prostorima
SFRJ"
koji
je
u
petak
organizovao
Centar
za
istrazivanje
etniciteta,
u
saradnji
sa
Fridom
haus.
U
Jugoslaviji,
kao
i
u
sirem
okruzenju,
kako
je
rekao,
postoji
zavidan
stepen
etnicke
distance
i
etnickih
antagonizama.
-
Danas
imamo
situaciju
koja,
nazalost,
u
nekim
segmentima
daje
za
pravo
kontroverznoj
tezi
po
kojoj
ce
lokalna
politika
u
21.veku
biti
politika
etniciteta,
dok
ce
globalna
biti
politika
civilizacije
-
istakao
je
ministar
Ljajic.
S
obzirom
na
priblizavanje
termina
za
odrzavanje
lokalnih
izbora
na
Kosovu
i
Metohiji,
Ljajic
je
rekao
da
srpska
i
albanska
zajednica
na
jugu
Srbije
jos
funkcionisu
kao
dva
paralelna
sistema.
-
Problem
manjina
predstavlja
uslov
stabilnosti,
pomirenja
i
jacanja
dobrosusedskih
odnosa
sa
drzavama
nastalim
na
prostoru
prethodne
Jugoslavije.
S
obzirom
na
to
da
SRJ
ima
vise
od
trecine
stanovnistva
koje
pripada
drugim
nacionalnim
zajednicama,
demokratija
se
ne
moze
izgradjivati
ako
bi
se
toliki
deo
stanovnistva
zanemario
a
njegova
uloga
minimizirala
-
rekao
je
profesor
dr
Vojislav
Stanovcic.
Prema
misljenju
profesorke
Zagorke
Golubovic,
danas
je
na
delu
revitalizacija
nacionalizma.
-
Videli
smo
da
je
stopa
nacionalizma
koji
je
vladao
sredinom
prosle
decenije,
krajem
devedesetih
godina
pala
na
niske
grane,
ali
danas
se
ponovo
insistira
na
principu
nacionalizma
i
neke
vladajuce
partije
se
priklanjaju
nacionalizmu
da
bi
podigle
svoj
rejting
i
popularnost
-
naglasila
je
Zagorka
Golubovic.
Danas,
11.
jun
Juce
ispred
hotela
Jugoslavija
ubijen
general-major
Bosko
Buha,
pomocnik
nacelnika
Resora
javne
bezbednosti
MUP
Srbije
i
bivsi
nacelnik
beogradskog
SUP
Osam
hitaca
u
generala
Beograd
-
Pomocnik
nacelnika
Resora
javne
bezbednosti
MUP
Srbije
general-major
Bosko
Buha
(43)
ubijen
je
juce
ujutru
u
2.40
casova.
Jos
nepoznati
pocinioci
generalu
Buhi
naneli
su
smrtonosne
povrede
hicima
iz
automatskog
oruzja
u
trenutku
kada
je
ulazio
u
svoj
dzip
na
parkingu
ispred
hotela
Jugoslavija
na
Dunavskom
keju
u
Beogradu.
Buha
je
pogodjen
sa
vise
hitaca
u
grudi,
a
hitna
pomoc
ga
je
prevezla
do
Urgentnog
centra,
gde
je
kasnije
podlegao
povredama.
Na
lice
mesta
odmah
je
izasao
dezurni
istrazni
sudija
Okruznog
suda
u
Beogradu,
a
kako
Danas
saznaje,
do
sada
policija
nije
privela
nijednog
osumnjicenog
ili
ocevica
dogadjaja
kod
hotela
Jugoslavija.Zamenik
beogradskog
okruznog
tuzioca,
Vladimir
Vukcevic,
koji
je
izasao
na
lice
mesta
saopstio
je
da
se
pretpostavlja
da
su
na
generala
Buhu
sa
daljine
od
pet
do
10
metara
pucala
dva
napadaca,
dok
je
ulazio
u
dzip,
nakon
sto
se
na
parkingu
ispred
hotela
Jugoslavije
rastao
sa
prijateljima,
sa
kojima
je
bio
na
veceri
na
jednom
splavu.
Tuzilac
Vukcevic
je
naveo
da
se
prvo
zacuo
jedan
hitac,
a
zatim
dva
rafala
i
da
je
moguce
da
napadaci
nisu
stajali
jedan
pored
drugog,
vec
na
razlicitim
mestima
i
da
ima
indicija
da
su
pobegli
u
pravcu
Ambasade
Kine.
Po
njegovim
recima,
u
blizini
mesta
ubistva
bila
su
i
dvojica
saobracajnih
policajaca,
ali
ni
oni
nista
nisu
videli,
jer
su
potrazili
zaklon,
kad
su
culi
rafale.
-
Buha
je
pogodjen
sa
osam
hitaca
u
grudi
i
preminuo
je
u
cetiri
casa
izjutra
u
Urgentnom
centru
-
rekao
je
Vukcevic.
Danas,
11.
jun
Havijer
Solana
juce
u
Beogradu
razgovarao
sa
predstavnicima
Srbije,
Crne
Gore
i
SRJ
DJINDJIC:
Ustavna
povelja
do
jula
Beograd
-
Nakon
razgovora
sa
najvisim
srpskim,
crnogorskim
i
jugoslovenskim
zvanicnicima,
visoki
predstavnik
Evropske
unije
za
spoljnu
politiku
i
bezbednost
Havijer
Solana
izrazio
je
zadovoljstvo
i
naveo
da
je
naisao
na
i
pozitivan
stav
svih
ucesnika.
On
je
izrazio
ocekivanje
da
ce
rad
na
izradi
Ustavne
povolje
poceti,
kako
je
rekao,
sto
pre.
-
Ovo
su
dobre
vesti
za
vas
i
za
narod
-
ocenio
je
Solana.
Solana
je
rekao
da
mu
je
drago
sto
se
sastao
sa
predsednikom
Veca
gradjana
Dragoljubom
Micunovicem.
Crnogorski
predsednik
Milo
Djukanovic
ocenio
je
da
je
u
daljim
razgovorima
Beograda
i
Podgorice
neophodno
"afirmisati
duh
novih
odnosa
izmedju
Srbije
i
Crne
Gore",
odnosno
da
bi
buduca
komunikacija
trebalo
da
se
odvija
izmedju
vlasti
Srbije
i
Crne
Gore,
a
ne
izmedju
beogradske
vlasti
i
crnogorske
opozicije.
Prema
njegovim
recima,
takav
njegov
predlog
proistekao
je
iz
cinjenice
da
je
"ova
drzavna
zajednica
prestala
da
postoji
14.
marta".
Komentarisuci
izjavu
srpskog
premijera
Zorana
Djindjica
da
ce
tokom
leta
predstavnici
EU
podneti
spisak
elemenata
koji
su
neminovni
za
integraciju
u
Evropu,
Djukanovic
je
rekao
da
se
sa
tim
ne
slaze
i
dodao
da
je
Solana
ponudio
pomoc
na
izradi
povelje,
ocenjujuci
da
ona
sada
nije
potrebna.
Danas,
12.
jun
DA:
Moguce
pokretanje
Mihajloviceve
odgovornosti
Beograd
-
Potpredsednik
Demokratske
alternative
Nada
Kolundzija
kazala
je
da
je
najava
Administrativnog
odbora
Skupstine
Srbije
o
zameni
15
poslanika
DOS
i
21
DSS,
koji
ne
dolaze
redovno
na
sednice
parlamenta,
politicki
potpuno
ispravna.
-
To
su
mandati
DOS,
koji
ima
legitimno
pravo
da
intervenise
ukoliko
poslanici
ne
obavljaju
svoj
posao.
Osim
toga,
DOS
je
dobio
poverenje
gradjana
da
sprovodi
reforme,
kao
i
da
sacuva
stabilnu
situaciju
i
institucije
u
Srbiji
i
SRJ,
izjavila
je
Kolundzija
na
jucerasnjoj
konferenciji
za
novinare
i
dodala
da
je
DSS
odbila
svaki
razgovor
sa
DOS
oko
mandata
te
da
je
ta
stranka,
formiranjem
vlade
u
senci
postala
opozicija
DOS.
Povodom
ubistva
visokog
funkcionera
policije,
generala
Boska
Buhe,
Kolundzija
se
pita
sta
je
covek,
koji
sa
svoje
funkcije
zna
kakvo
je
stanje
bezbednosti
u
zemlji,
radio
sam
u
noci
na
takvom
mestu.
Prema
njenom
misljenju,
u
drzavi
i
dalje
postoje
"oni
koji
planiraju
i
izvode
zlocine".
Na
pitanje
novinara
da
li
zbog
tog
ubistva
ministar
unutrasnjih
poslova
Dusan
Mihajlovic
treba
da
podnese
ostavku,
ona
je
odgovorila
da
"svako
ubistvo
nije
razlog
da
ministar
podnosi
ostavku,
vec
da
li
je
on
preduzeo
sve
mere
za
sprecavanje
ugrozavanja
bezbednosti".
Kolundzija
je
dodala
da
vlada
moze
da
postavi
pitanje
odgovornosti
ministra
ako
smatra
da
je
imao
dovoljno
prostora
za
delovanje,
a
ono
je
izostalo.
Danas,
12.
jun
NDS:
Djindjic
je
promasena
investicija
Beograd
-
Najskuplja
promasena
investicija
medjunarodne
zajedice
u
Jugoistocnoj
Evropi
je
Zoran
Djindjic.
Ne
postoji
niko,
ni
u
zemlji,
ni
u
inostranstvu
da
je
u
njega
ulagao
znanje
i
sredstva,
a
da
nije
bio
prevaren
-
izjavio
je
juce
Slobodan
Vuksanovic,
predsednik
Narodne
demokratske
stranke.
Povodom
mitinga
koji
na
Vidovdan
28.
juna
u
Beogradu
NDS
zajedno
organizuje
sa
Srpskim
pokretom
obnove
i
Socijaldemokratijom
Vuka
Obradovica,
Vuksanovic
je
rekao
da
je
to
akciono
jedinstvo
koje
ne
prejudicira
eventualnu
izbornu
koaliciju.
"Sticajem
okolnosti
ove
tri
stranke
organizuju
miting,
ali
je
njegov
pravi
motiv
nezadovoljstvo
gradjana.
Postupci
DOS
predstavljaju
lazne
reforme.
Nema
reformi
bez
poverenja
gradjana,
a
srpskom
premijeru
niko
ne
veruje.
To
bi
trebalo
da
shvati
i
medjunarodna
zajednica",
zakljucio
je
Vuksanovic.
Politka
12.
jun
ODLUKA
ADMINISTRATIVNOG
ODBORA
SKUPŠTINE
SRBIJE
Oduzet
21
mandat
DSS-u
Dejan
Mihajlov
najavio
da
ce
DSS
pravdu
tražiti
na
sudu
Administrativni
odbor
Skupštine
Srbije
doneo
je
sinoc
vecinom
glasova,
na
zahtev
Predsedništva
DOS-a,
odluku
o
oduzimanju
21
poslanickog
mandata
Demokratskoj
stranci
Srbije.
Odbor
je
konstatovao
i
prestanak
mandata
14
poslanika
DOS-a
od
kojih
je
13
prethodno
podnelo
ostavku.
Ova
odluka,
da
podsetimo,
podrazumeva
da
11
kandidata
za
koje
DSS
više
nema
predstavnika
na
izbornoj
listi
treba
da
zamene
oni
koje
odredi
Predsedništvo
vladajuce
koalicije.
Za
odluku
o
prestanku
mandata
poslanika
"koji
nisu
redovno
prisustvovali
sednicama
Skupštine
Srbije
i
nisu
savesno
obavljali
dužnost"
glasalo
je
osam
clanova
Odbora
iz
DOS-a
(DS,
ND,
LSV,
DHSS
i
Sandžacka
demokratska
partija),
a
protiv
nje
tri
clana
iz
DSS-a
i
jedan
iz
SPS-a.
Sednici
nisu
prisustvovali
predstavnik
SDP-a
(Meho
Omerovic),
još
jedan
predstavnik
SPS-a
(Zoran
Nikolic),
a
na
pocetku,
ne
slažuci
se
sa
dnevnim
redom,
sednicu
je
napustio
i
Petar
Petrovic
(SSJ).
Odluka
o
prestanku
mandata
doneta
je
posle
gotovo
trocasovne
rasprave
na
najposecenijoj
i
jednoj
od
najdramaticnijih
sednica
Administrativnog
odbora,
kojoj
je
predsedavao
Dragan
Šutanovac
(DS).
Predlog
odluke
o
oduzimanju
mandata
obrazložio
je
šef
poslanicke
grupe
DOS-a
Cedomir
Jovanovic
(DS),
isticuci
da
ju
je
Predsedništvo
koalicije
donelo
na
osnovu
koalicionog
sporazuma,
suoceno
sa
nefunkcionalnošcu
rada
parlamenta.
Razmotrivši
sve
razloge
za
odsustvo
poslanika
i
opravdavši
poslanike
sa
Kosmeta,
naglasio
je
Jovanovic,
Predsedništvo
DOS-a
je
odlucilo
da
"sankcioniše"
one
koji
ne
poštuju
koalicioni
sporazum.
On
je
dodao
da
je
sporazumom
Predsedništvo
koalicije
ovlašceno
da
imenuje
svoje
predstavnike
u
parlamentu,
da
sankcioniše
onu
clanicu
koja
ne
poštuje
njegovu
odluku
i
da
mandatima
raspolaže
koalicija,
a
ne
stranke.
Dušan
Budišin
i
Petar
Cvetkovic
(DSS)
izneli
su
zamerke
cija
je
suština
da
ovakvu
odluku
ne
smatraju
zakonitom
kvalifikujuci
je
kao
uvod
u
diktaturu.
Umesto
dva
ovlašcena
pravna
predstavnika
koalicije,
istakli
su,
predlog
odluke
potpisao
je
samo
jedan
-
Siniša
Nikolic,
dok
potpis
drugog,
Nebojše
Bakareca,
nedostaje.
Oni
su
se
tokom
rasprave
pozvali
na
odredbu
sporazuma
po
kojoj
je
"izbor
poslanickih
mandata
autonomna
stvar
svake
od
stranaka
potpisnica",
ali
su
predstavnici
DOS-a
odgovarali
navodeci
sledecu
odredbu
po
kojoj
"ukoliko
na
izbornoj
listi
nema
više
kandidata
iz
stranke
iz
koje
je
poslanik
kome
je
prestao
mandat
-
on
se
dodeljuje
drugoj
stranci
odlukom
Predsedništva
DOS-a.
Što
se
tice
ovlašcenih
potpisnika
predloga,
Jovanovic
je
kao
razlog
naveo
da
"Bakarec
nije
pravnik
i
da
je
Nikolic
odluku
potpisao
kao
legitimni
zastupnik
DOS-a".
Dejan
Mihajlov
je
ovakvo
obrazloženje
okvalifikovao
kao
potvrdu
da
Zoran
Đindic
i
vlada
Srbije
"kroje
parlament
po
svojoj
volji".
On
je
naveo
da
o
tome
svedoci
smena
Maršicanina
i
naglasio
da
je
sve
to
osnovni
uzrok
ovakve
odluke.
Dodao
je,
na
kraju,
da
ce
"zbog
namere
da
se
DSS-u
ukradu
poslanicki
mandati
ova
stranka
tražiti
sudskim
putem
odgovornost
pojedinih
clanova
koalicije".
Zakon
je
prekršen,
time
ce
se
baviti
novi
Ustavni
sud,
dodao
je,
optužujuci
DOS
i
DS
da
su
"isti
kao
socijalisti".
Administrativni
odbor
je
pre
ove
rasprave
odložio
razmatranje
zahteva
SPS-a
o
oduzimanju
imuniteta
Branislavu
Ivkovicu
"do
održavanja
vanrednog
kongresa
ove
partije".
Takode,
odložena
je
rasprava
o
uspostavljanju
imuniteta
Draganu
Maršicaninu
zbog
podnošenja
privatne
tužbe
za
klevetu
koju
je
podneo
Goran
Vesic.
Ova
tacka
je
odložena
zbog
toga
što
je
Dejan
Mihajlov
(DSS)
preneo
zahtev
Maršicanina
"da
ne
želi
uspostavljanje
imuniteta".
Odbor
je
doneo
odluku
o
uspostavljanju
imuniteta
dr
Vojislavu
Šešelju,
takode
zbog
podnošenja
privatne
tužbe
protiv
njega.
--------------------------------------------------------------------------------
Imena
Poslanici
DSS-a
kojima
je
sinoc
oduzet
mandat
su:
Dušan
Budišin,
Dragan
Jocic,
Svetlana
Stojanovic,
Dušan
Golubovic,
Dragan
Maršicanin,
Dragan
Šormaz,
Radmilo
Miloševic,
Vasilije
Pavicevic,
Radomir
Naumov,
Dejan
Mihajlov,
Vladimir
Dobrosavljevic,
Vukosav
Tomaševic,
Đorde
Cukvas,
Milutin
Prodanovic,
Ljubiša
Đokovic,
Dušan
Ilic,
Vladan
Jovicic,
Zoran
M.
Nikolic,
Sladan
Mijajlovic,
Petar
Madžarevic
i
Nenad
Lemajic.
--------------------------------------------------------------------------------
Hiber
i
dalje
u
parlamentu
Ostavku
na
poslanicko
mesto
juce
je
Skupštini
Srbije
podneo
i
profesor
Dragorad
Hiber
(GSS).
Na
predlog
Cedomira
Jovanovica,
medutim,
Administrativni
odbor
njegovu
ostavku
nije
prihvatio
ocenjujuci
da
je
Hiber,
koji
je
predsednik
Odbora
za
pravosude,
potreban
u
radu
republickog
parlamenta.
Politka
12.jun
Đindic:
Cilj
je
uvodenje
reda
Srpski
premijer
Zoran
Đindic
rekao
je
sinoc
da
je
cilj
oduzimanja
mandata
pojedinim
poslanicima
u
republickom
parlamentu
da
se
"uvede
red
u
zemlji
i
da
oni
koji
primaju
plate
rade
to
za
šta
su
placeni".
Tu
nema
kompromisa.
Kao
DOS
imamo
pravo
da
red
uvedemo,
jer
gradani
od
nas
to
ocekuju.
To
je
normalan
postupak
u
konfuznoj
situaciji
koju
smo
nasledili,
gde
jako
malo
ima
reda
i
odgovornosti,
izjavio
je
Đindic
novinarima
u
Saveznoj
skupštini
uoci
sastanka
DOS-a,
DSS-a
i
koalicije
"Zajedno
za
Jugoslaviju".
"Mi
to
postepeno
uvodimo
i
tu
ne
vidim
neku
politicku
dimenziju.
To
je
stvar
moralne,
a
ne
stranacke
prirode",
dodao
je
Đindic,
napomenuvši
da
se
oduzimanje
mandata
ne
odnosi
samo
na
poslanike
DSS-a,
vec
na
sve
koji
nisu
ucestvovali
u
radu
srpskog
parlamenta.
(Tanjug)
Poltika,
12
jun.
PREDSEDNIK
DSS-a
O
ODLUCI
ADMINISTRATIVNOG
ODBORA
Živo
olicenje
bezakonja
Na
pitanje
novinara
kako
komentariše
odluku
o
oduzimanju
poslanickih
mandata
u
Skupštini
Srbije,
Koštunica
je
odgovorio
da
je
ta
odluka
protivpravna
i
da
predstavlja
"živo
olicenje
bezakonja".
DSS
ce
se
protiv
toga
boriti
svim
pravnim
sredstvima,
ukljucujuci
i
sudska,
rekao
je
Koštunica.
On
je
podsetio
da
je
od
pocetka
predizborne
kampanje
isticao
dva
prncipa
-
princip
savezne
države
i
princip
pravne
države.
Naglašavajuci
da
je
pravna
država
za
njega
rukovodni
princip,
Koštunica
je
rekao
da
je
spreman
da
se
bori
za
nju
(pravnu
državu),
kako
je
to
radio
i
za
vreme
Brozovog
režima,
za
vreme
njegovih
naslednika,
i
za
vreme
Miloševica.
Boricu
se
i
protiv
onog
ostatka
DOS-a
koji
dovodi
u
pitanje
principa
pravne
države,
naglasio
je
on.
Upitan
da
li
je
DSS
i
zvanicno
izašao
iz
DOS-a,
Koštunica
je
odgovorio
da
je
DOS
izašao
iz
svog
programa
onog
trenutka
kada
je
doveo
u
pitanje
princip
pravne
države.
Politika,
12
jun
Maršicanin:
Skupština
od
sinoc
ne
postoji
Niš,
11.
juna
(Tanjug)
Potpredsednik
Demokratske
stranke
Srbije
(DSS)
Dragan
Maršicanin
izjavio
je
u
Nišu
da
Narodna
skupština
Srbije
od
veceras
ne
postoji,
nakon
odluke
Administrativnog
odbora
o
oduzimanju
21
mandata
toj
stranci.
"Takva
odluka
je
prekrajanje
izborne
volje
i
otimacina
mandata
DSS-a",
rekao
je
Maršicanin
u
vecerašnjoj
emisiji
"Paradoksi",
niške
televizije
Bela
mi.
Prema
njegovim
recima,
takva
odluka
je
doneta
da
bi
se
tanka
vecina
koju
uživa
republicka
vlada
pojacala
i
da
je
izvedena
"u
režiji
Zorana
Đindica
i
poslušnika".
"Ako
ovih
dana
govorimo
o
lustraciji,
onda
taj
proces
treba
da
zadesi
i
one
koji
donose
nezakonite
odluke
kakva
je
odluka
Administrativnog
odbora",
rekao
je
Maršicanin.
On
je
dodao
da
se
sve
to
u
javnosti
prikazuje
kao
"prevaspitavanje
poslanika,
a
ista
grupacija
je
donela
poslovnik
kojim
se
poslanici
oslobadaju
obaveze
ucestvovanja
u
raspravi
o
zakonima
u
nacelu".
Potpredsednik
DSS
je
ocenio
da
ovakav
potez
vraca
u
Miloševicevo
vreme
i
da
je
"udarac
našem
državnom
i
demokratskom
kredibilitetu
u
svetu".
Politka
12.
jun.
POSLE
ODUZIMANJA
MANDATA
DSS-u
U
SKUPŠTINI
SRBIJE
Nove
neizvesnosti
Stranka
predsednika
SRJ
izlazi
iz
parlamenta,
ali
nece
vratiti
mandate
TRAGOM
VESTI
Konacna
odluka
DOS-a
o
zameni
21
poslanika
DSS-a
u
srpskom
parlamentu
obezbedice
vladi
Zorana
Đindica
komotnu
vecinu,
ali
ujedno
i
zaoštriti
sukobe
na
politickoj
sceni.
Stranka
predsednika
SRJ
nagovestila
je
da
ce
da
napusti
Skupštinu
Srbije
i
na
sudu,
a
možda
i
ulici,
potraži
pravdu
za
grubo
kršenje
izborne
volje
gradana.
-
Gradani
su
u
okviru
liste
DOS
glasali
i
za
poslanike
DSS,
a
dobili
su
sasvim
nešto
drugo
-
njihove
pokradene
glasove.
To
pokazuje
da
nekome
nije
stalo
ni
do
parlamenta
ni
do
demokratije
nego
do
licne
vlasti
-
kaže
Dejan
Mihajlov,
šef
poslanicke
grupe
DSS-a.
Mihajlov
kaže
da
DSS
više
nece
ucestvovati
u
radu
parlamenta
i
da
ce
politicki
delovati
kroz
vladu
u
senci
i
druga
sredstva
parlamentarne
borbe,
a
vanredne
izbore
ce
tražiti
tek
kada
bude
bilo
rešeno
pitanje
savezne
države.
Predsedništvo
DOS-a
je
još
na
sednici
3.
juna
odlucilo
da
umesto
23
zameni
21
neredovnog
poslanika
DSS-a.
Poslanici
Marko
Jakšic
i
Vuko
Antonijevic
sa
Kosmeta
izuzeti
su
iz
ovog
postupka.
Kako
Demokratska
stranka
Srbije
na
kandidatskoj
listi
ima
samo
18
kandidata,
posle
zamene
poslanika
u
Skupštini
ce
umesto
45
poslanika
imati
samo
37.
Osam
mandata
DSS-a
ce
podeliti
izmedu
sebe
DHSS
i
DS.
Tako
ce
republicka
vlada
pojacati
barem
na
papiru
parlamentarnu
vecinu
sa
131
poslanika
na
139.
Ovakvu
odluku
DOS-a
politicki
analiticar
Đorde
Vukadinovic
naziva
"parlamentarnim
udarom,
odnosno
puzajucim
državnim
udarom",
koji
najavljuje
vruce
politicko
leto.
"Konacan
rascep
izmedu
DS
i
DSS
smanjuje
šansu
za
kompromisom
ili
džentlmenskim
sporazumom
izmedu
ove
dve
partije
oko
funkcionisanja
vlasti
u
narednih
šest
meseci
ili
godinu
dana.
Zoran
Đindic
igra
’va
bank’
što
mu
omogucuje
komotnu
vecinu
u
parlamentu.
Ali
republicka
vlada
ce
imati
objektivan
nedostatak
legitimnosti",
smatra
Vukadinovic.
Ne
misle
svi
isto
Ni
svi
u
DOS-u
nisu
baš
za
oduzimanje
mandata
DSS-u.
Dragoljub
Micunovic,
predsednik
Demokratskog
centra,
objasnio
je
da
je
glasao
na
sednici
Predsedništva
vladajuce
koalicije
protiv
oduzimanja
mandata
DSS-u
"zato
što
ce
to
još
više
dramatizovati
politicku
scenu".
"Ja
sam
za
to
da
se
nade
rešenje,
jer
nam
predstoji
ulazak
u
Savet
Evrope,
pisanje
ustavne
povelje,
prilagodavanje
Evropskoj
uniji
i
nekoliko
važnih
finansijskih
aranžmana",
istakao
je
Micunovic.
I
u
SDP-u
smatraju
da
je
oduzimanje
mandata
DSS-u
loš
potez,
ali
dodaju
da
obe
strane
u
sukobu
nisu
pokazale
spremnost
da
se
postigne
kompromis.
Ljiljana
Nestorovic,
portparol
SDP-a,
smatra
da
DSS
nije
spremna
da
preuzme
odgovornost
za
bilo
kakve
posledice
reformi
koje
se
u
zemlji
sprovode.
"Vlada
u
senci
je
pogrešan
potez,
kao
i
uporno
odbijanje
DSS-a
da
sam
izade
iz
DOS-a",
dodaje
Nestoroviceva.
Dr
Srbobran
Brankovic,
direktor
agencije
"Midium",
smatra
da
je
odluka
DOS-a
o
oduzimanju
mandata
loša.
"Bojkot
sednica
je
legitimno
sredstvo
politicke
borbe
koje
su
koristile
i
neke
stranke
koje
su
sada
na
vlasti
ali
zbog
toga
ih
Slobodan
Miloševic
nije
izbacivao
iz
parlamenta",
podseca
ovaj
politicki
analiticar.
Ovim
potezom
je,
kako
objašnjava
Brankovic,
republicka
vlada
ogolila
pozicije,
ali
i
suzila
svoju
politicku
bazu.
Poslanik
je
institucija,
izabran
voljom
gradana
i
ne
može
o
njegovom
smenjivanju
da
odlucuje
jedna
koalicija.
Nada
Kolundžija,
potpredsednik
DA,
obrazloženje
za
odluku
DOS-a
nalazi
u
cinjenici
da
je
DSS
odbila
svaki
razgovor
sa
vladajucom
koalicijom
oko
mandata.
"DSS
se
formiranjem
vlade
u
senci
potpuno
odredila
kao
opozicija
DOS-u.
To
su
mandati
DOS-a,
koji
ima
legitimno
pravo
da
interveniše
ukoliko
poslanici
ne
obavljaju
svoj
posao",
istice
Kolundžija.
Ko
gubi,
ko
dobija
Socijaldemokratija
odluku
"krnjeg
Predsedništva
DOS-
a"
o
oduzimanju
mandata
narodnim
poslanicima
DSS
vidi
ne
samo
kao
drasticno
prekrajanje
izborne
volje
gradana
vec
i
kraj
istinske
parlamentarne
demokratije
u
Srbiji.
Nemanja
Simeunovic,
portparol
SD,
upozorava
da
nasilno
oduzimanje
mandata
može
da
bude
preneto
i
na
neke
druge
stranke
izvan
DOS-a.
"Tu
se
prvenstveno
radi
o
SPS-u,
iako
u
slucaju
te
stranke
ne
treba
iskljucivati
ni
drugaciji
scenario
ciji
je
smisao
u
tome
da
se
uvodenjem
njenih
dveju
grupacija
u
višemesecni
sudski
spor
i
jednima
i
drugima
onemoguci
ucešce
na
predstojecim
izborima",
objašnjava
Simeunovic.
Za
CESID
odluka
DOS-a
o
oduzimanju
mandata
DSS-a
nema
nikakvo
pravno
utemeljenje.
"DOS
nije
formalno-pravni
entitet,
nema
svoje
clanstvo
i
prema
Zakonu
o
narodnim
poslanicima
njegovi
organi
nemaju
pravo
odlucivanja
o
oduzimanju
mandata.
To
pravo
je
iskljucivo
na
politickim
strankama
i
tacno
se
zna
u
kojim
slucajevima
prestaje
mandat
narodnim
poslanicima",
objašnjava
Marko
Blagojevic,
clan
Upravnog
odbora
CESID-a.
Pošto
zakon
ne
precizira
koji
je
sud
nadležan
u
ovakvim
sporovima
Blagojevic
kaže
da
DSS
pravdu
može
potražiti
u
upravnom
postupku
pred
Okružnim
sudom
u
Beogradu.
Kako
kažu,
DSS
mandate
koje
su
im
gradani
poverili
na
izborima
nece
vratiti,
ali
ce
u
svom
nastojanju
da
isteraju
stvari
na
cistac
zatražiti
i
pomoc
Ustavnog
suda.
--------------------------------------------------------------------------------
Procedura
zamene
poslanika
Procedura
zamene
poslanika
je
sledeca:
posle
odluke
Administrativnog
odbora
o
prestanku
mandata
predsednik
tog
skupštinskog
tela
Dragan
Šutanovac
je
dužan
da
o
tome
obavesti
parlament.
Predsednik
Narodne
skupštine
Nataša
Micic
s
tim
izveštajem
upoznaje
poslanike
tokom
sednice.
Poslanici
se
ne
izjašnjavaju
o
odluci
Odbora,
vec
je
skupština
samo
konstatuje.
Nakon
toga
proceduru
oko
zamene
mandata
poslanika
preuzima
Republicka
izborna
komisija,
koja
traži
od
koalicije
ili
stranke
sa
cije
su
liste
poslanici
kojima
su
prestali
mandati
da
da
predloge
za
nove
poslanike
sa
liste.
Kada
imena
poslanika
budu
dostavljena,
RIK
je
dužan
da
spremi
izveštaj
za
Skupštinu
Srbije,
koji
sadrži
podatke
o
tome
da
li
su
predloženi
kandidati
bili
na
listi,
koliko
je
upražnjenih
mesta
i
potom
da
da
uverenje
da
su
drugi
narodni
poslanici
izabrani
na
izborima
23.
decembra
2000.
godine.
Tada
se
tim
narodnim
poslanicima
dodeljuje
mandat
u
skladu
sa
brojem
osvojenih
mesta
koalicije
ili
stranke.
Potom
RIK
podnosi
izveštaj
Skupštini
Srbije,
a
potom
se
o
tom
izveštaju
izjašnjava
i
Administrativni
odbor,
koji
je
dužan
i
da
verifikuje
mandate
novih
poslanika.
Skupština
Srbije
te
mandate
samo
konstatuje
na
narednoj
sednici.
Ostavke
14
poslanika
Pre
za
sinoc
zakazane
sednice
Administrativnog
odbora,
novinari
su
dobili
listu
14
poslanika
DOS-a
koji
su
podneli
ostavke
ili
su
zamenjeni
na
osnovu
Odluke
Predsedništva
koalicije
o
kažnjavanju
neodgovornih
poslanika.
Na
listi
su
Jožef
Kasa
(SVM),
Goran
Ciric
(DS),
Stevan
Lilic
(DC),
Živica
Predoje
(RDSV),
Goran
Vesic
(DS),
Branislav
Pomoriški
(LSV),
Aleksandra
Joksimovic
(DS),
Nebojša
Lekovic
(ND),
Višnja
Nežic
(LSV),
Petar
Mišic
(KV),
Alen
Selimovic
(DS),
Gorica
Mojovic
(DS),
Ružica
Veljovic
(ND)
i
Radoslav
Veselinovic
(DHSS).
Politka
12.
jun
PISMO
IZ
DSS-a
Preostali
kandidati
sa
liste
odbijaju
da
prihvate
mandate
Demokratska
stranka
Srbije
saopštila
je
juce
da
su
preostali
poslanicki
kandidati
te
strane
sa
liste
DOS
–
dr
Vojislav
Koštunica,
Republickoj
izbornoj
komisiji
uputili
pismo
u
kome
je
obaveštavaju
da
odbijaju
da
prihvate
poslanicke
mandate
koji
im
se
nude
posle
nezakonitog
oduzimanja
mandata
njihovim
stranackim
kolegama.
"Uvereni
smo,
uostalom,
da
ce
nadležni
sudski
organi
stati
na
put
ovom
uzurpiranju
ovlašcenja
koje
cini
ostatak
predsedništva
DOS-
a",
istice
se
u
tom
pismu
u
kome
se
kaže
da
je
"proizvoljnom
politickom
odlukom
dela
tehnicke
koalicije
DOS
najavljeno
oduzimanje
mandata
dvadeset
i
jednom
poslaniku
DSS-a
i
da
ta
odluka
nema
uporište
ni
u
Ustavu,
ni
u
Zakonu
o
izboru
narodnih
poslanika,
ni
u
bilo
kom
drugom
pravnom
propisu".
–
Ona
nije
ništa
drugo
do
grubo
prekrajanje
izborne
volje
gradana.
Njome
je
drasticno
prekršen
i
Koalicioni
sporazum
DOS-a,
u
kome
izricito
stoji
da
narodnom
poslaniku
mandat
može
prestati
samo
iz
Zakonom
predvidenih
okolnosti
(clan
6.
stav
1.
Koalicionog
sporazuma)
–
kaže
se
u
pismu.
Predsedništvo
ostatka
DOS-a,
pored
toga,
daje
sebi
za
pravo
da
nezakonito
oduzete
mandate
dodeljuje
drugim
kandidatima
sa
izborne
liste,
mada
je
za
to
ovlašcena
samo
politicka
stranka
kojoj
kandidati
pripadaju,
ali
i
ona
pod
uslovom
da
je
njenim
poslanicima
mandat
pre
vremena
prestao
iz
zakonom
predvidenih
razloga,
podseca
se
u
pismu.
Pismo
su
potpisali
Ozren
Karamata,
Goran
Rakovac,
Goran
Bulajic,
Milorad
Jakšic,
Jovan
Radojicic,
Bojan
Jakšic,
Dragan
Radovic,
Gvozden
Ristic,
Nikola
Kostic,
Katica
Rauški,
Ivan
Josimov
i
Zlatko
Petrovic.
INDISKRECIJE:
KAKO
JE
GLASALO
PREDSEDNIŠTVO
DOS-a
Veselinov:
Za
oduzimanje
mandata
"ubedljiva
vecina"
Pancevo,
11.
Juna
Dragan
Veselinov,
predsedavajuci
na
sednici
Predsedništva
DOS-a
održane
prethodne
veceri
u
Novom
Sadu,
nije
na
današnjoj
konferenciji
za
medije
u
prostorijama
svoje
stranke
u
Pancevu
bio
raspoložen
da
govori
o
tome
kako
se
glasalo
prilikom
odlucivanja
o
oduzimanju
21
mandata
DSS,
ali
je,
bombardovan
pitanjima
novinara,
ipak
morao
da
popusti,
odavši
bar
neke
detalje.
Na
pitanje
da
li
je
odluka
doneta
jednoglasno,
Veselinov
je
odgovorio
da
je
doneta
"ubedljivom
vecinom".
Bilo
je
uzdržanih,
ali
predsedavajuci
nije
hteo
da
otkrije
ko
su
clanovi
Predsedništva
koji
su
tako
glasali.
Interesantno
je,
medutim,
njegovo
tumacenje
zašto
neki
clanovi
Predsedništva
nisu
bili
ni
za
ni
protiv.
Predsednik
Koalicije
Vojvodina
smatra
da
oni
koji
su
se
uzdržali
nisu
se
opredelili
zbog
toga
što
nisu
bili
za
oduzimanje
mandata
poslanicima
DSS,
vec
zato
što
su
smatrali
da
treba
biti
radikalniji
i
iskljuciti
DSS
iz
DOS-a.
Batic
za
smenjivanje
Republicki
ministar
pravde
i
predsednik
Demohrišcanske
stranke
Srbije
Vladan
Batic
rekao
je
da
se
ta
stranka
zalaže
za
oduzimanje
mandata
svim
poslanicima
koji
ne
ispunjavaju
svoje
obaveze
ma
iz
koje
da
su
stranke.
Danas,
14.
jun
Nakon
najave
da
ce
uskoro
biti
raspisani
predsednicki
izbori
u
Srbiji
JOVANOVIC:
DOS
ne
pregovara
sa
Panicem
Beograd
-
Polovinom
jula
trebalo
bi
da
budu
raspisani
predsednicki
izbori
u
Srbiji,
kako
bi
mogli
da
budu
odrzani
u
septembru,
kada
istice
petogodisnji
mandat
sadasnjem
predsedniku,
jer
je
od
njihovog
raspisivanja
do
odrzavanja
potrebno
da
prodje
najmanje
30,
a
najvise
90
dana
-
izjavio
je
juce
novinarima
u
Skupstini
Srbije
sef
poslanickog
kluba
DOS
Cedomir
Jovanovic.
-
Zasad
su
jedini
kandidati
DOS
za
buduceg
predsednika
Miroljub
Labus
i
Velimir
Ilic
koji
vec
godinu
dana
vodi
predizbornu
kampanju
-
rekao
je
Jovanovic
i
opovrgao
tvrdnje
da
neko
iz
Demokratske
stranke
pregovara
sa
Milanom
Panicem.
Podrska
DOS
Panicu
nije
realna
posle
tuzbe
Republickog
zavoda
za
zdravstveno
osiguranje
da
je
Panic
sa
svojim
saradnicima
ostetio
Galeniku
dok
je
bio
na
njenom
celu
za
vise
od
200
miliona
maraka.
Prvi
predsednicki
izbori
u
Srbiji
odrzani
su
9.
decembra
1990.
godine
i
na
njima
su
ucestvovala
32
kandidata.
U
prvom
krugu
pobedio
je
kandidat
SPS
Slobodan
Milosevic,
a
iza
njega
su
bili:
Vuk
Draskovic
(SPO),
Ivan
Djuric
(Savez
reformskih
snaga
Jugoslavije
u
Srbiji
i
UJDI),
Sulejman
Ugljanin
(SDA),
Vojislav
Seselj
(SRS)
i
Blazo
Perovic
(JU
blok).
Ostali
kandidati
su
dobili
manje
od
jedan
odsto
glasova
biraca.
Prevremeni
izbori
za
predsednika
odrzani
su
20.
decembra
1992.
godine
i
na
njima
je
ucestvovalo
sedam
kandidata:
Jezdimir
Vasiljevic,
Dragan
Vasiljkovic,
Miroslav
Milanovic,
Slobodan
Milosevic,
Milan
Panic,
Milan
Paroski
i
Blazo
Perovic.
Ponovo
je
u
prvom
krugu
pobedio
Slobodan
Milosevic.
Na
ponovljenim
izborima
decembra
1997.
godine
predsednicki
kandidat
SPS
Milan
Milutinovic
pobedio
je
lidera
SRS
Vojislava
Seselja,
nakon
sto
je
SPS
zamenila
prvobitnog
kandidata
Zorana
Lilica.
Odnos
je
bio
59,23
odsto
prema
37,57
odsto
u
korist
Milutinovica.
Za
predstojece
predsednicke
izbore
u
Srbiji,
koji
bi
trebalo
da
budu
raspisani
u
julu,
kako
bi
bili
odrzani
na
jesen,
pominju
se
kao
kandidat
DOS
Miroljub
Labus,
lider
NS
Velimir
Ilic
(koji
je
najavio
da
se
nece
kandidovati
ako
mu
protivkandidat
bude
Vojislav
Kostunica),
Milan
Panic,
Vuk
Draskovic,
Vuk
Obradovic
i
Borislav
Pelevic.
Kandidate
bi
trebalo
da
ima
i
DSS
i
u
tom
kontekstu
se
pominjao
Kostunica,
ali
i
SPS
koja
nije
zasad
iznosila
imena
kandidata.
hronika
vesti (arhiva)