Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika 8. - 14. jun

hronika vesti (arhiva)

prethodna nedelja                  sledeca nedelja

Djordje Vukadinovic u emisiji Pescanik Radija B92

Demokratska stranka Srbije formirala vladu u senci

Zarko Jokanovic: DSS u hladovini

Gordana Comic, DS: DSS se svrstala u opoziciju

Zoran Djindjic, premijer: Vladini eksperti bolji

Zoran Sami: Oduzimanje mandata ravno državnom udaru (intervju Politici)

Velimir Ilic, predsednik Nove Srbije: Vlada u senci je smesna

Veliki stepen etnicke distance u Beogradu

Juce ispred hotela Jugoslavija ubijen general-major Bosko Buha

DJINDJIC: Ustavna povelja do jula

DA: Moguce pokretanje Mihajloviceve odgovornosti

NDS: Djindjic je promasena investicija

Oduzet 21 mandat DSS-u

Đindic: Cilj je uvodenje reda

Vojislav Kostunica: Živo olicenje bezakonja

Maršicanin: Skupština od sinoc ne postoji

Stranka predsednika SRJ izlazi iz parlamenta, ali nece vratiti mandate

Preostali kandidati sa liste odbijaju da prihvate mandate

JOVANOVIC: DOS ne pregovara sa Panicem

Pescanik, B92, 29 maj

Djordje Vukadinovic:

- Mislim da je ovo trenutak, neka vrsta rubikona, dosli smo do trenutka kada vise ili manje prljava politicka borba izmedju politickih rivala poprima forme politickog obracuna koji preti da se izlije i van parlamenta i van institucija mada je svojevrsno izlivanje bilo vec to sto je ta borba bila preneta u ove bezbednosne institucije, sto se dogodilo vec zimus, a sada se to prenelo i u parlament, ne u smislu parlamentarne borbe i sukoba argumenata nego se svelo na nesto sto ja, svestan tezine toga sto izgovaram, nazivam nekom vrstom parlamentarnog udara, odnosno nekom vrstom kradje izborne volje gradjana. U ovom slucaju sasvim je jasno gde lezi krivica, ako tako mozemo da kazemo. Ona lezi u ovom delu vlade koncentrisanom oko DS-a i njenih satelita koji se iz meni ne sasvim jasnih razloga poceli poslednjih meseci pokazivati znake prevelike nervoze i neke vrste gubljenja orijentira, kao da su sve kocnice popustile, pri cemu su verovatno tome doprinele i relativno mlake reakcije javnosti na prethodne slucajeve manje drasticne, rekao bih dosta znakovite, dosta karakteristicne manifestacije ove tendencije vladajuceg dela DOS-a da trazi i pisane i nepisane norme politickog zivota, a tome smo doprineli dosta i mi iz medija i kriticke javnosti ne uvidjajuci blagovremeno te simptome gubljenja osecaja za realnost i rastuce, ekspanzirajuce bahatosti koju su predstavnici vlasti u parlamentu i van parlamenta demonstrirali. Uvek se naslo neko opravdanje, ili je ta ostrica bila uperena protiv radikala, a nije zgodno i stvar dobrog ukusa braniti ili podrzati bilo sta sto kazu radikali, i kada ta stranka pokrene inicijativu za pokretanje inicijative za smenu republicke vlade, onda je tu tacku trebalo staviti na dnevni red a ne odbaciti tu inicijativu sto je direktno, elementarno krsenje poslovnika o radu skupstine a poslovnik o radu skupstinu je za skupstinu ono sto je ustav za drzavu.

Kada se kaze drzavni udar prva asocijacija je na tenkove na ulicama, borna kola, barikade i krv. Ovde je to malo u simbolickom i prenosnom smislu ali ne manje ozbiljnom, odnosno ako pogledamo institucionalno, onda se zbilja moze govoriti i o nekoj vrsti svakako parlamentarnog udara a s obzirom na stanje institucija u Srbiji i stepen koncentracije sa elementima uzurpacije vlasti u rukama republicke vlade, onda se moze govoriti i cak o nekoj formi drzavnog udara. Dakle, moramo podsetiti da je javnost dosta inertno podlegla samoimenovanju, bolje reci samoidentifikaciji ovih vladajucih politickih aktera tako da se polazi od toga da na politickoj sceni postoje neki endmski i reformisti i demokrate i sta god oni ucine to je reformski, to je doprinos reformama i doprinos demokratiji kao sto postoje neke endemske nedemokrate ili autoritarci. Ne, konkretni postupci nas cine demokratama, reformistima, ili autoritarcima ili diktatorima. I rekao bih da u konkretnim postupcima, kada analiziramo ove vlasti, ima nazalost mnogo toga. To jeste pomalo misterija zasto se samo premijer Djindjic povodi za time, odnosno za argumentima i stavovima ovih radikala, unutar svoje stranke, odnosno narocito unutar ovih mladjih koalicionih partnera, i tu bi se vec mozda mogli traziti neki psiholoski razlozi ili neki drugi, jedna sklonost ka politickom hazarderstvu. Zoran Djindjic i Demokratska stranka imaju solidnu buducnost, medjutim i on se povodi i priklanja onima koji panicno i histericno agituju protiv prevremenih izbora, zasto - ostaje tajna, osim sto ja mislim da tu u velikoj meri ulogu igra neka njegova sklonost ka politickom hazardu koju je on vise puta manifestovao u svojoj politickoj karijeri, sa polovicnim uspehom, ako mogu tako da kazem. Petog oktobra se posrecilo, pre toga se nije posrecilo. Mislim da je generalno neodgovorno i opasno na takav nacin se kockati ne samo sa sopstvenim politickim ugledom nego je to, rekao bih, neodgovorno kockanje sa politickom buducnoscu Srbije jer taj dramatican rasplet mogao bi dakle u prah i pepeo baciti ne samo samoproklamovane srpske reformiste nego i zbilja za duze vreme pokopati neke realne perspektive za demokratizaciju i modernizaciju Srbije. I ja nisam siguran, verujem da nije tako, odnosno da njihova pobeda ne znaci automatski pobedu reformske demokratske i evropske Srbije ali, nazalost, njihov poraz bi u velikoj meri mogao znaciti poraz te evropske i demokratske Srbije i zbog toga sam ogorcen sto se ta garnitura, rekao bih, tako neodgovorno kocka s velikim ili najvecim, najdragocenijim ulogom.

Politicka odgovornost nesumnjivo lezi u dobroj meri na DSS-u i ja to uopste ne poricem ali to nije ona vrsta krivice i odgovornosti koja im se obicno spocitava, postoji odgovornost onih koji nisu a imali su nacelno mogucnost da joj se suprotstave. DSS u tom smislu nece moci i ne moze izbeci odgovornost. Ali ja se plasim, i to stalno naglasavam, opasnosti od jedne vrste vestacke simetrije kada je rec o ovako dramaticnim slucajevima kao sto je ovo oduzimanje mandata. Ja samo ne zelim da stavimo znak jednakosti izmedju te dve vrste odgovornosti. Ovi su krivi za ono sto su ucinili a ovi su krivi za ono sto nisu ucinili, ali kao takav DSS moze da bude predmet razne vrste politickih sankcija ali samo ono sto nije moguce jeste ono sto je upravo ucinjeno, nije moguce uzimati njihove mandata jer to je onda vec cisto brutalno politicko, odnosno parlamentarno nasilje. Ovde se pokazalo ono sto se vise puta desavalo - mi vatru politicke krize u Srbiji gasimo benzinom. Jedan problem, jedna afera zataskava se tako sto se ulece u vecu krizu, veci problem, vecu aferu. Ono sto je lose jeste to da se stvara utisak da je tako oduvek bilo i uvek ce tako biti, i nisu Srbi za demokratiju, i uvek je to bio ili Kurta ili Murta. U takvoj jednoj psihozi koja se dosta masovno stvara, neminovno se stvara kada se vlast ponasa ovako kako se ponasa, tesko je ocekivati sve ono sto vlada ocekuje, entuzijazam, spremnost za neku vrstu odricanja, stezanja kaisa itd., sve zarad neke bolje buducnosti. Ovo podstice opstu rezignaciju i neku vrstu cinizma koji je olicen u toj oporoj istini o Kurti i Murti. I jos jedna stvar koja je dodatno opasna -stvara se utisak kako za sve to sto se cini, za sve te brljotine koje cini ova sadasnja srpska vlast postoji neka vrsta odobrenja sa nadleznog mesta u Medjunarodnoj zajednici, da Evropa i narocito Amerika to podrzavaju i amnestiraju i zbog toga oni i mogu tako da se ponasaju, sto za posledicu ima porast necega cega vec inace imamo dovoljno na ovim prostorima a to je antievropsko, antizapadno i antiamericko raspolozenje po kome je, eto, demokratija nesto sto oni neguju eventualno u svom dvoristu a za nas na periferiji, poluperiferiji, brdovitom Balkanu podrzavace razne vrste autoritarnih rezima i nedemokratskih mera koje su nezamislive u njihovim drzavama. Zapravo, ovakvom politikom, rekao bih da nas ta navodno demokratska, navodno proevropska i reformska i prozapadna vlada i vlast samo dodatno udaljava i od Evrope, i od Zapada, i od demokratije.

Cela rasprav se moze naci na sajtu Radija B92.

Danas, 8-9. jun

Demokratska stranka Srbije formirala vladu u senci 

Dragan Marsicanin premijer

Beograd - Dragan Marsicanin, potpredsednik Demokratske stranke Srbije imenovan je za premijera vlade u senci te stranke. Njegov kabinet imace 11 ministarstava, a, kako je na jucerasnjoj konferenciji za novinare saopstio Dejan Mihajlov, sef poslanickog kluba DSS u republickoj skupstini, ova vlada u senci je programska, a ne kadrovska, njen rad ce biti javan, ekonomican i efikasan. - Vlada u senci se nece baviti kritikom aktuelne vlasti vec artikulisanjem nasih programskih ciljeva i zakonskih predloga. Cilj nam je da pokazemo da smo jasna alternativa i nadamo se da cemo kao takvi dobiti poverenje gradjana na buducim izborima - rekao je Mihajlov. Potpredsednik vlade u senci zaduzen za urbanizam i gradjevinarstvo je Rade Obradovic, predsednik Politickog saveta DSS, ministar ekonomije i finansija Danijel Cvijeticanin, Aleksandar Pravdic, bivsi potpredsednik u Djindjicevom kabinetu dobio je resor privrede i privatizacije, Radomir Naumov industriju, rudarstvo i energetiku, Zoran Sami saobracaj i telekomunikacije. Ministar poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede je Mladen Rankovic, za pravdu i lokalnu samoupravu nadlezan je Dusan Budisin, za unutrasnje poslove Dragan Jocic, dok su obrazovanje, nauka, kultura i sport povereni Nenadu Lemajicu. Zdravljem i zastitom zivotne sredine bavice se Olga Cosic, Dejan Keserovic je ministar za rad, zaposljavanje i socijalnu politiku, a obrazovan je i poseban Odbor za Kosovo i Metohiju koji ce predvoditi Dusan Prorokovic.

I vlast i opozicija

Na pitanje da li formiranje vlade u senci znaci da se DSS definitivno opredelila za opozicioni status, Mihajlov je odgovorio da je njegova stranka "na nekim nivoima vlast, na drugima opozicija". On je potvrdio da je ekspertski tim DSS izradio predlog ustavne povelje o redefinisanju odnosa Srbije i Crne Gore, ali nije zeleo da detaljnije govori o ovom dokumentu.

Mihajlov je objasnio da se programski karakter vlade ogleda u sastavu, posto Marsicaninov kabinet cine "eksperti za pojedine oblasti". Prema njegovim recima, samo tri clana su profesionalni politicari, a ostali su strucnjaci. Navodeci kako ce i sta vlada raditi, Mihajlov je naveo da ce se njihovo Ministarstvo unutrasnjih poslova zalagati za depolitizaciju, decentralizaciju policije, bolju opremljenost i civilnu kontrolu. Pored toga, predlozice zakone o policiji i drzavnoj bezbednosti. U oblasti privrede cilj DSS je ulazak zemlje u EU, reforme i privatizaciju, a u urbanizmu usvajanje novog prostornog plana Srbije.

Danas, 8-9. jun

Zarko Jokanovic, potpredsednik Izvrsnog odbora Nove demokratije 

DSS u hladovini

Beograd - Formiranje vlade u senci Demokratske stranke Srbije govori da se ova stranke opredelila da umesto preuzimanja odgovornosti za izvodjenje reformi u drzavi ode u debelu hladovinu - ocenio je juce na konferenciji za novinare Zarko Jokanovic, potpredsednik IO Nove demokratije i dodao da im "niko nije kriv sto su sami sebe stavili tamo gde im je mesto - u senku DOS". - DSS se jasno otvoreno stavio u poziciju opozicione stranke, a svaka vrsta daljeg razgovora je otezana - kazao je Jokanovic isticuci da bi resenje krize trebalo da bude povratak DSS u republicku vladu. "Vrata za ulazak u Vladu DSS uvek su bila otvorena, ali oni nisu imali ni volje ni hrabrosti da preuzmu odgovornost", istakao je Jokanovic. ND pozdravlja formiranje komisije koja ce se baviti pisanjem Ustavne povelje buduce zajednicke drzave. Jokanovic je izrazio ocekivanje da ce povelja biti gotova najkasnije do pocetka jeseni. Zakon o radio-difuziju koji bi u Skupstini Srbije trebalo da se nadje po hitnom postupku ima po misljenju ND ozbiljne nedostatke, te ce ova stranka po recima portparola Dragane Jovanovic traziti da se on povuce iz procedure i vrati na doradu. U ND smatraju da ce problem predstavljati izbor Saveta, nacin finansiranja i ogranicavajuce odredbe koje se ticu osnivanjaTV i radio stanica.

Danas, 8-9. jun

Gordana Comic, DS: DSS se svrstala u opoziciju

Beograd - Formiranjem vlade u senci Demokratska stranka Srbije je sebe definisala kao opozicionu stranku na politickoj sceni Srbije - izjavila je na jucerasnjoj konferenciji za novinare potpredsednica Demokratske stranke Gordana Comic navodeci da vlade u senci "formiraju opozicione stranke". - Ne mozete biti politicka stranka koja podrzava vladu na suncu, otvorenu za sve ono za sta joj je poverena odgovornost, a istovremeno imati politicku strategiju da formirate vladu u senci - rekla je potpredsednica DS. Comic je kazala i da ce onim poslanicima koji ne dostave opravdanja za neredovne dolaske na sednice Skupstine Srbije biti oduzeti mandati. Na jucerasnjoj pres konferenciji najavljeno je da ce danas i sutra u Arandjelovcu Glavni odbor stranke, izmedju ostalog, razmotriti ponudjene koncepte novog republickog ustava. 

Politika, 9. jun

PREMIJER SRBIJE ZORAN ĐINĐIC NA SEDNICI GO DS

Vladini eksperti bolji 

Recima "ili vodi ili prati" predsednik srpske vlade okarakterisao odnos sa DSS-om i njegovom vladom u senci

Arandelovac, 8. juna (Tanjug)

Na sednici Glavnog odbora Demokratske stranke Zoran Đindic, predsednik DS i predsednik Vlade Srbije, recima "ili vodi ili prati" okarakterisao je odnos sa Demokratskom strankom Srbije i njenom "vladom u senci", uz tvrdnju da za proteklih godinu i po dana nije dobio nijednu ideju, sugestiju ili predlog koji bi se smatrao alternativom vladi.

Đindic je u pogledu novoformirane vlade u senci rekao da je u pitanju "pompezna najava".

"Vlada Srbije je napravljena na osnovu dva merila. Jedno je politicka vecina DOS-a, a drugo merilo, sa kojim sam zadužen ja, jeste ekspertski deo vlade. U tom delu ne vidim nekoga iz vlade u senci koji bi bio dokazano bolji ekspert od onih koje ja imam", objasnio je Đindic.

Voleo bih da DSS vidim u vladi, jer bi to bilo dobro za stabilnost zemlje i normalizaciju odnosa na politickoj sceni, cime bi porastao i politicki rejting vlade, napomenuo je on.

Ova zemlja nema vremena za sitne svade i podmetanja, ali bi joj jako bile neophodne diskusija i rasprava kao alternativa postojecim programima, objasnio je Đindic.

Predsednik Demokratske stranke Zoran Đindic danas je u Arandelovcu, na sednici Glavnog odbora stranke, rekao da je DOS kao politicka institucija "stabilna ustanova" i da "u najnovijoj istoriji ne poznaje tako široku koaliciju sa tako malo problema".

Politicka stabilnost je rezultat glasanja u organima predvidenim za to i ona se u Srbiji po svom kvalitetu može meriti sa bilo kojom u drugoj demokratskoj zemlji, ocenio je Đindic.

Što se tice izbora u Srbiji, srpski premijer je rekao da ce se "oni desiti u predvidenom roku, jer je vlada napravila program za cetvorogodišnji mandat, a efekti reforme ce uslediti posle dve-tri godine".

S druge strane, smatra Đindic, za prevremene, vanredne izbore moraju da postoje razlozi kao što su da vladajuca stranka ne radi ili da "nema akcije, da se ništa ne dogada" i da tada ljudi odluce da pre vremena "prekrate tu vlast".

Na pitanje da li su funkcioneri SPS-a tražili garanciju vlade da se Slobodan Miloševic brani sa slobode, Đindic je rekao da o tome ne zna ništa.

On je najavio skori sastanak sa predsednicima i javnim tužiocima okružnih sudova, nacelnicima policije i sudijama Vrhovnog suda, kojima ce izložiti "ocekivanja javnosti" da sa svojih mesta odu svi oni koji su ucestvovali u izbornim kradama i montiranim politickim procesima, ili koji su štitili kriminalce.

"To je", kako je istakao Đindic, "jedno od naših neispunjenih izbornih obecanja". Za godinu dana nije izrecena nijedna pravosudna presuda za teške zloupotrebe položaja, samo su trojica sudija smenjeni zbog kršenja sudijskih normi, a ima ih cetiri-pet hiljada.

Premijer Srbije je obecao da ce do kraja godine u rekonstrukciju mreže osnovne zdravstvene zaštite biti uloženo 50 miliona evra.

Do novog ustava javnom raspravom

Đindic je povodom izrade novog ustava Srbije rekao da je potrebna "javna rasprava u kojoj ce ucestvovati partije i nuditi ideje a ne gotova rešenja". GO DS ce sutra raspravljati o novom ustavu Srbije.

Srpski premijer je najavio da ce se "pre leta u Skupštini Srbije naci zakon o javnim nabavkama", dok je za septembar najavio zakon o sprecavanju konflikta interesa.

On je dodao i da ce do kraja godine biti usvojeni zakoni o finansiranju stranaka i o obaveznom prijavljivanju imovine funkcionera, kao i o profesionalnom sportu, igrama na srecu i duvanu.

Đindic je izrazio ocekivanje da ce privredni rast ove godine biti izmedu pet i sedam odsto, kao i da ce se ostvariti i rast industrijske proizvodnje.

On je odbacio navode nekih medija da Savet za borbu protiv korupcije koci borbu protiv korupcije. "Možda treba doneti zakon o sprecavanju sukoba interesa u medijima, jer neko koristi medije da promoviše svoje grupne interese", kazao je Đindic.

Politika, 9. jun.

INTERVJU SA DR ZORANOM ŠAMIJEM, POTPREDSEDNIKOM DEMOKRATSKE STRANKE SRBIJE

Oduzimanje mandata ravno državnom udaru 

Teza da su izbori skupi i šetni po državu kratkog je daha

Umesto da piše opravdanja za neredovne dolaske poslanika, Demokratska stranka Srbije je napravila vladu u senci. U DSS-u se ne obziru previše na "pretnje" DOS-a da ce im oduzeti mandate u republickom parlamentu. Kako objašnjava dr Zoran Šami, potpredsednik Demokratske stranke Srbije, na sprovodenje odluke ostatka DOS-a o oduzimanju mandata gledaju tek kao na teoretsku mogucnost.

– Kada izadete na ulicu postoji šansa da izgubite novcanik, ali normalan covek o tome ne razmišlja. Kada bi se sprovela jedna takva pogrešna odluka ostatka DOS-a ne bi znacila samo grubo kršenje zakona vec i dalju radikalizaciju politickih prilika u zemlji – kaže Šami, šef poslanicke grupe DSS-a u Saveznom parlamentu.

• Ima i predloga da zamenite onoliko poslanika koliko ih imate u rezervi na kandidatskoj listi?

– U interesu svake stranke je da je zastupaju njeni najbolji poslanici. Mi nemamo poslanike koji su pravili prekršaje ili nisu dobro zastupali stranacke stavove. Do sada smo iz nekih unutrašnjih razloga bili prinudeni da zamenimo tri poslanika. O takvim odlukama stranka samostalno odlucuje. Ovakvi predlozi proizlaze iz pogrešnog tretiranja DOS-a, jer to nije jedna partija, koja ima svoj Ce-Ka i svog vodu. Demokratska opozicija Srbije je koalicija koja je formirana na osnovu sporazuma, iako su oni na sva tri nivoa prekršeni na štetu naše stranke.

• Vladina vecina je ipak progurala novi skupštinski poslovnik, mnogi u tome vide sumrak parlamentarizma?

– U svetu postoje dva metoda rada skupštine. Prvi insistira na postojanju kvoruma, ali je skraceno vreme za diskusiju. Prema drugom modelu, skupština ne insistira na kvorumu, ali se diskusije vremenski ne ogranicavaju. Ono što je najgore, u poslednjim izmenama skupštinskog poslovnika uzeta su restriktivna rešenja iz oba modela. Za nas je važno da posle 60 godina jednopartijskih skupština afirmišemo demokratski ambijent gde svaka politicka grupacija, bila na vlasti ili u opoziciji, može da zastupa svoj stav u parlamentu.

Potpuno je legitimno da neka politicka stranka ukoliko nije saglasna sa predloženim zakonskim rešenjima, ako odluci, ne prisustvuje radu Skupštine ili glasanju. To pravo su koristile mnoge partije iz DOS. Recimo, GSS je napustio Skupštinu kada se glasalo o uvodenju veronauke u škole.

Prekrajanje izborne volje

• Ipak, najviše DSS optužuju da opstruira rad Skupštine?

– Niko ne ometa rad Skupštine. Poslanici DSS su uvek u parlamentu, doduše, ne uvek u sali, ali to je legitiman nacin politicke borbe. Formalno navodenje koliko je ko proveo od poslanika na sednicama nema nikakvog smisla.

• Ali to je glavni razlog zbog kojeg hoce da vam oduzmu mandate?

– Ako bi se to dogodilo, bilo bi to ravno državnom udaru. Nije državni udar samo ako neki general umaršira u skupštinu, vec i to ako neko protivzakonito oduzima mandate i tako prekraja izbornu volju gradana. DOS je izašao sa listom koja je rezultat stranackog dogovora i ona se sada ne može menjati.

• Šta cete uraditi ako, ipak, ostanete bez mandata?

– Zatražicemo sudsku zaštitu i u meduvremenu necemo ucestvovati u radu parlamenta. Ali to ne znaci da cemo vratiti mandate, jer bi takav potez bio neodgovoran prema našim biracima. Mi smo u meduvremenu izašli iz upravnih odbora preduzeca ciji je osnivac vlada. Sasvim je evidentno da se ova kriza može rešiti samo novim izborima.

• DOS, ipak, vuce poteze koji ce obezbediti vecinu republickoj vladi?

– Iskustvo uci da se na takav nacin ne može dugo vladati. Prica da su izbori skupi i štetni po državu je kratkog daha. Izbori su najbolje oružje u rukama gradana kojim mogu kontrolisati vlast. Na njima biraci kažnjavaju ili nagraduju stranke u zavisnosti kako su delovale u prethodnom periodu. Uveren sam da ce DSS na narednim izborima dobro proci. Poslednji potezi ostatka DOS-a nepotrebno radikalizuju našu politicku scenu u trenutku kada treba da završimo važne poslove na izradi ustavne povelje, ali i ustava Srbije.

Obe republike su bankrot

• Rokovi za izradu Ustavne povelje vec su probijeni. Može li se taj posao završiti do kraja juna?

– U velikom je interesu gradana Srbije i Crne Gore, ali i Evrope, da se održi zajednicka država. DSS je pripremio vec jedan dokument u kojem su razradena Nacela buduce ustavne povelje koja proizlaze iz Beogradskog sporazuma. U skladu sa evropskim standardima razradili smo kako se bira zajednicka skupština, kako se formira vlada i kako ce ona donositi odluke. Sada je sve stvar dobre volje. Posao pisanja ustavne povelje se može završiti, kako ja u šali kažem, za dve nedelje, ali i za 150 godina.

• Pojedini politicari DOS-a na samom startu nagoveštavaju probleme u radu ustavne komisije?

– Na našem politickom nebu ima stranaka koje ne shvataju ozbiljno šta znaci državna politika i podreduju je svojim dnevnopolitickim interesima. Ali one nece još dugo biti relevantne partije i to moraju da imaju na umu. Naš ozbiljan politicki interes jeste da definišemo državu u kojoj živimo i zakujemo granice na Balkanu. To je jedini nacin da preživimo.

• Da li je srpska strana usaglasila strategiju uoci rada ustavne komisije?

– Ako izuzmemo neke periferne partije koje se zalažu za samostalnu Srbiju, mada, pravo da vam kažem, ne znam šta to tacno znaci, sve politicke stranke zagovaraju zajednicku državu i tu ne vidim neke velike razlike.

• Zakljucci crnogorskog parlamenta ipak nagoveštavaju teškoce u pisanju ustavne povelje?

– Probleme ocekujemo oko nacina izbora poslanika buduceg saveznog parlamenta, ali i oko organizacije makroekonomije. Verovatno ce Crnogorci insistirati na nekim svojim posebnostima što je kontradiktorno sa pricom o ulasku u Evropsku uniju.

Ima nešto, nažalost, što spaja Srbiju i Crnu Goru, ako se izuzmu istorijske, kulturne, religijske, rodacke i ostale veze. Obe republike su potpuno bankrot! Ko to ne primecuje ne vidi ništa. Crna Gora živi od pomoci koja iznosi 100 miliona dolara. Ako se uzme broj stanovnika to je kao kada bi Nemacka dobila na poklon 100 milijardi dolara. Zamislite šta bi Nemci sve uradili sa tolikim parama – zakljucuje naš sagovornik.

--------------------------------------------------------------------------------

Ustavotvorna skupština

DSS se zalaže za donošenje Ustava Srbije na Ustavotvornoj skupštini. Kako objašnjava Šami to nije samo iz prakticnih razloga, jer je put izmene sadašnjeg ideološkog Ustava donetog u vreme SFRJ vrlo komplikovan.

"Potrebno je napraviti diskontinuitet sa prethodnim sistemom. Tako je 1921. donet Ustav, ali i 1946. godine. U protivnom, novi ustav bi morala da podrži dvotrecinska vecina u Skupštini Srbije, što je još nekako i moguce. Ali, onda je neophodno da taj dokument ide na referendum gde mora da ga podrži više od 3,5 miliona gradana, ukljucujuci i Albance. Zato je Ustavotvorna skupština prirodno i najbolje rešenje", dodaje Šami.

Od viška izbora ne boli glava

– Koalicija DOS je napravljena sa jasnom idejom: promena Slobodana Miloševica, ali i njegovog politickog sistema. Miloševica smo skinuli, ali promena sistema ide previše sporo. Neophodno je organizovati izbore na kojima bi stranke izašle same ili u prirodnim koalicijama. Strah od izbora je prisutan, jer je pitanje da li ce i koje sve stranke opstati na politickoj sceni. Možda, ako se šlepuju uz nekoga. Primer posleratne Italije je vrlo ilustrativan. Za 25 godina promenili su 76 vlada, doduše ne sve na izborima. Od viška izbora ne boli glava – smatra Šami.

Danas, 10. jun.

Velimir Ilic, predsednik Nove Srbije 

Vlada u senci je smesna

Cacak - Predsednik Nove Srbije Velimir Ilic ocenio je prekjuce da je vlada u senci Demokratske stranke Srbije "smesna" i "jos jedna blamaza u svetu". Ilic je rekao da je DSS formiranjem vlade u senci izneverila izbornu volju gradjana, jer je na izborima dobila mandat da vrsi vlast, a ne da bude u opoziciji. - Vlade u senci moze da formira ko god hoce, na svakom cosku, a DSS je dobila mandat od gradjana i trebalo je da udje u Vladu Srbije u kojoj je trebalo napraviti korektan dogovor do sledecih izbora - izjavio je Ilic ocenivsi da biraci od formiranja vlade u senci ne mogu imati nikakve koristi. -Posle svih svadja, sa vladom u senci smo se jos jednom tesko izblamirali u svetu, jer sada predsednik drzave ima vladu u senci, a premijer ima aktuelnu vladu, i ako njih dvojica ne mogu ni oko cega da se dogovore, ne znam ko ce da ulaze u takvu zemlju - rekao je Ilic.

G17 Plus je sekta

Podgorica - Predsednik Nove Srbije, Velimir Ilic, optuzio je pojedine celnike G17 Plus da su "kriminalci", a tu nevladinu organizaciju nazvao "sektom". U izjavi za podgoricki list Dan, on je ponovio da ce se kandidovati za predsednika Srbije, "jer mora da smesti u zatvor neke ljude iz G17 Plus". "Ogrezli su u kriminalnim radnjama, pa tu sektu hitno moramo da uklonimo za dobrobit gradjana Srbije. Rec je o grupi kriminalaca, a najveci su Miroljub Labus i Mladjan Dinkic", rekao je Ilic.

Danas, 10. jun

Okrugli sto o razvoju demokratije i polozaju nacionalnih manjina u drzavama nastalim na prostorima SFRJ 

Veliki stepen etnicke distance u Beogradu

Beograd - Pitanje ljudskih i manjinskih prava jos dugo na Balkanu nece biti glavna tema izbornih kampanja. Da bi se etnicki problemi resili, potrebno je pre svega priznati da oni kao takvi postoje - rekao je savezni ministar etnickih i nacionalnih zajednica Rasim Ljajic, otvarajuci okrugli sto na temu "Razvoj demokratije i polozaj nacionalnih manjina u drzavama nastalim na prostorima SFRJ" koji je u petak organizovao Centar za istrazivanje etniciteta, u saradnji sa Fridom haus. 

U Jugoslaviji, kao i u sirem okruzenju, kako je rekao, postoji zavidan stepen etnicke distance i etnickih antagonizama. - Danas imamo situaciju koja, nazalost, u nekim segmentima daje za pravo kontroverznoj tezi po kojoj ce lokalna politika u 21.veku biti politika etniciteta, dok ce globalna biti politika civilizacije - istakao je ministar Ljajic. S obzirom na priblizavanje termina za odrzavanje lokalnih izbora na Kosovu i Metohiji, Ljajic je rekao da srpska i albanska zajednica na jugu Srbije jos funkcionisu kao dva paralelna sistema. - Problem manjina predstavlja uslov stabilnosti, pomirenja i jacanja dobrosusedskih odnosa sa drzavama nastalim na prostoru prethodne Jugoslavije. S obzirom na to da SRJ ima vise od trecine stanovnistva koje pripada drugim nacionalnim zajednicama, demokratija se ne moze izgradjivati ako bi se toliki deo stanovnistva zanemario a njegova uloga minimizirala - rekao je profesor dr Vojislav Stanovcic. 

Prema misljenju profesorke Zagorke Golubovic, danas je na delu revitalizacija nacionalizma. - Videli smo da je stopa nacionalizma koji je vladao sredinom prosle decenije, krajem devedesetih godina pala na niske grane, ali danas se ponovo insistira na principu nacionalizma i neke vladajuce partije se priklanjaju nacionalizmu da bi podigle svoj rejting i popularnost - naglasila je Zagorka Golubovic.

Danas, 11. jun

Juce ispred hotela Jugoslavija ubijen general-major Bosko Buha, pomocnik nacelnika Resora javne bezbednosti MUP Srbije i bivsi nacelnik beogradskog SUP 

Osam hitaca u generala

Beograd - Pomocnik nacelnika Resora javne bezbednosti MUP Srbije general-major Bosko Buha (43) ubijen je juce ujutru u 2.40 casova. Jos nepoznati pocinioci generalu Buhi naneli su smrtonosne povrede hicima iz automatskog oruzja u trenutku kada je ulazio u svoj dzip na parkingu ispred hotela Jugoslavija na Dunavskom keju u Beogradu. Buha je pogodjen sa vise hitaca u grudi, a hitna pomoc ga je prevezla do Urgentnog centra, gde je kasnije podlegao povredama. Na lice mesta odmah je izasao dezurni istrazni sudija Okruznog suda u Beogradu, a kako Danas saznaje, do sada policija nije privela nijednog osumnjicenog ili ocevica dogadjaja kod hotela Jugoslavija.Zamenik beogradskog okruznog tuzioca, Vladimir Vukcevic, koji je izasao na lice mesta saopstio je da se pretpostavlja da su na generala Buhu sa daljine od pet do 10 metara pucala dva napadaca, dok je ulazio u dzip, nakon sto se na parkingu ispred hotela Jugoslavije rastao sa prijateljima, sa kojima je bio na veceri na jednom splavu. Tuzilac Vukcevic je naveo da se prvo zacuo jedan hitac, a zatim dva rafala i da je moguce da napadaci nisu stajali jedan pored drugog, vec na razlicitim mestima i da ima indicija da su pobegli u pravcu Ambasade Kine. Po njegovim recima, u blizini mesta ubistva bila su i dvojica saobracajnih policajaca, ali ni oni nista nisu videli, jer su potrazili zaklon, kad su culi rafale. - Buha je pogodjen sa osam hitaca u grudi i preminuo je u cetiri casa izjutra u Urgentnom centru - rekao je Vukcevic.

Danas, 11. jun

Havijer Solana juce u Beogradu razgovarao sa predstavnicima Srbije, Crne Gore i SRJ 

DJINDJIC: Ustavna povelja do jula

Beograd - Nakon razgovora sa najvisim srpskim, crnogorskim i jugoslovenskim zvanicnicima, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Havijer Solana izrazio je zadovoljstvo i naveo da je naisao na i pozitivan stav svih ucesnika. On je izrazio ocekivanje da ce rad na izradi Ustavne povolje poceti, kako je rekao, sto pre. - Ovo su dobre vesti za vas i za narod - ocenio je Solana. Solana je rekao da mu je drago sto se sastao sa predsednikom Veca gradjana Dragoljubom Micunovicem. Crnogorski predsednik Milo Djukanovic ocenio je da je u daljim razgovorima Beograda i Podgorice neophodno "afirmisati duh novih odnosa izmedju Srbije i Crne Gore", odnosno da bi buduca komunikacija trebalo da se odvija izmedju vlasti Srbije i Crne Gore, a ne izmedju beogradske vlasti i crnogorske opozicije. Prema njegovim recima, takav njegov predlog proistekao je iz cinjenice da je "ova drzavna zajednica prestala da postoji 14. marta". Komentarisuci izjavu srpskog premijera Zorana Djindjica da ce tokom leta predstavnici EU podneti spisak elemenata koji su neminovni za integraciju u Evropu, Djukanovic je rekao da se sa tim ne slaze i dodao da je Solana ponudio pomoc na izradi povelje, ocenjujuci da ona sada nije potrebna.

Danas, 12. jun

DA: Moguce pokretanje Mihajloviceve odgovornosti

Beograd - Potpredsednik Demokratske alternative Nada Kolundzija kazala je da je najava Administrativnog odbora Skupstine Srbije o zameni 15 poslanika DOS i 21 DSS, koji ne dolaze redovno na sednice parlamenta, politicki potpuno ispravna. - To su mandati DOS, koji ima legitimno pravo da intervenise ukoliko poslanici ne obavljaju svoj posao. Osim toga, DOS je dobio poverenje gradjana da sprovodi reforme, kao i da sacuva stabilnu situaciju i institucije u Srbiji i SRJ, izjavila je Kolundzija na jucerasnjoj konferenciji za novinare i dodala da je DSS odbila svaki razgovor sa DOS oko mandata te da je ta stranka, formiranjem vlade u senci postala opozicija DOS. Povodom ubistva visokog funkcionera policije, generala Boska Buhe, Kolundzija se pita sta je covek, koji sa svoje funkcije zna kakvo je stanje bezbednosti u zemlji, radio sam u noci na takvom mestu. Prema njenom misljenju, u drzavi i dalje postoje "oni koji planiraju i izvode zlocine". Na pitanje novinara da li zbog tog ubistva ministar unutrasnjih poslova Dusan Mihajlovic treba da podnese ostavku, ona je odgovorila da "svako ubistvo nije razlog da ministar podnosi ostavku, vec da li je on preduzeo sve mere za sprecavanje ugrozavanja bezbednosti". Kolundzija je dodala da vlada moze da postavi pitanje odgovornosti ministra ako smatra da je imao dovoljno prostora za delovanje, a ono je izostalo.

Danas, 12. jun

NDS: Djindjic je promasena investicija

Beograd - Najskuplja promasena investicija medjunarodne zajedice u Jugoistocnoj Evropi je Zoran Djindjic. Ne postoji niko, ni u zemlji, ni u inostranstvu da je u njega ulagao znanje i sredstva, a da nije bio prevaren - izjavio je juce Slobodan Vuksanovic, predsednik Narodne demokratske stranke. Povodom mitinga koji na Vidovdan 28. juna u Beogradu NDS zajedno organizuje sa Srpskim pokretom obnove i Socijaldemokratijom Vuka Obradovica, Vuksanovic je rekao da je to akciono jedinstvo koje ne prejudicira eventualnu izbornu koaliciju. "Sticajem okolnosti ove tri stranke organizuju miting, ali je njegov pravi motiv nezadovoljstvo gradjana. Postupci DOS predstavljaju lazne reforme. Nema reformi bez poverenja gradjana, a srpskom premijeru niko ne veruje. To bi trebalo da shvati i medjunarodna zajednica", zakljucio je Vuksanovic.

Politka 12. jun

ODLUKA ADMINISTRATIVNOG ODBORA SKUPŠTINE SRBIJE

Oduzet 21 mandat DSS-u 

Dejan Mihajlov najavio da ce DSS pravdu tražiti na sudu

Administrativni odbor Skupštine Srbije doneo je sinoc vecinom glasova, na zahtev Predsedništva DOS-a, odluku o oduzimanju 21 poslanickog mandata Demokratskoj stranci Srbije. Odbor je konstatovao i prestanak mandata 14 poslanika DOS-a od kojih je 13 prethodno podnelo ostavku. Ova odluka, da podsetimo, podrazumeva da 11 kandidata za koje DSS više nema predstavnika na izbornoj listi treba da zamene oni koje odredi Predsedništvo vladajuce koalicije.

Za odluku o prestanku mandata poslanika "koji nisu redovno prisustvovali sednicama Skupštine Srbije i nisu savesno obavljali dužnost" glasalo je osam clanova Odbora iz DOS-a (DS, ND, LSV, DHSS i Sandžacka demokratska partija), a protiv nje tri clana iz DSS-a i jedan iz SPS-a. Sednici nisu prisustvovali predstavnik SDP-a (Meho Omerovic), još jedan predstavnik SPS-a (Zoran Nikolic), a na pocetku, ne slažuci se sa dnevnim redom, sednicu je napustio i Petar Petrovic (SSJ).

Odluka o prestanku mandata doneta je posle gotovo trocasovne rasprave na najposecenijoj i jednoj od najdramaticnijih sednica Administrativnog odbora, kojoj je predsedavao Dragan Šutanovac (DS).

Predlog odluke o oduzimanju mandata obrazložio je šef poslanicke grupe DOS-a Cedomir Jovanovic (DS), isticuci da ju je Predsedništvo koalicije donelo na osnovu koalicionog sporazuma, suoceno sa nefunkcionalnošcu rada parlamenta. Razmotrivši sve razloge za odsustvo poslanika i opravdavši poslanike sa Kosmeta, naglasio je Jovanovic, Predsedništvo DOS-a je odlucilo da "sankcioniše" one koji ne poštuju koalicioni sporazum. On je dodao da je sporazumom Predsedništvo koalicije ovlašceno da imenuje svoje predstavnike u parlamentu, da sankcioniše onu clanicu koja ne poštuje njegovu odluku i da mandatima raspolaže koalicija, a ne stranke.

Dušan Budišin i Petar Cvetkovic (DSS) izneli su zamerke cija je suština da ovakvu odluku ne smatraju zakonitom kvalifikujuci je kao uvod u diktaturu. Umesto dva ovlašcena pravna predstavnika koalicije, istakli su, predlog odluke potpisao je samo jedan - Siniša Nikolic, dok potpis drugog, Nebojše Bakareca, nedostaje. Oni su se tokom rasprave pozvali na odredbu sporazuma po kojoj je "izbor poslanickih mandata autonomna stvar svake od stranaka potpisnica", ali su predstavnici DOS-a odgovarali navodeci sledecu odredbu po kojoj "ukoliko na izbornoj listi nema više kandidata iz stranke iz koje je poslanik kome je prestao mandat - on se dodeljuje drugoj stranci odlukom Predsedništva DOS-a.

Što se tice ovlašcenih potpisnika predloga, Jovanovic je kao razlog naveo da "Bakarec nije pravnik i da je Nikolic odluku potpisao kao legitimni zastupnik DOS-a". Dejan Mihajlov je ovakvo obrazloženje okvalifikovao kao potvrdu da Zoran Đindic i vlada Srbije "kroje parlament po svojoj volji". On je naveo da o tome svedoci smena Maršicanina i naglasio da je sve to osnovni uzrok ovakve odluke. Dodao je, na kraju, da ce "zbog namere da se DSS-u ukradu poslanicki mandati ova stranka tražiti sudskim putem odgovornost pojedinih clanova koalicije". Zakon je prekršen, time ce se baviti novi Ustavni sud, dodao je, optužujuci DOS i DS da su "isti kao socijalisti".

Administrativni odbor je pre ove rasprave odložio razmatranje zahteva SPS-a o oduzimanju imuniteta Branislavu Ivkovicu "do održavanja vanrednog kongresa ove partije". Takode, odložena je rasprava o uspostavljanju imuniteta Draganu Maršicaninu zbog podnošenja privatne tužbe za klevetu koju je podneo Goran Vesic. Ova tacka je odložena zbog toga što je Dejan Mihajlov (DSS) preneo zahtev Maršicanina "da ne želi uspostavljanje imuniteta". Odbor je doneo odluku o uspostavljanju imuniteta dr Vojislavu Šešelju, takode zbog podnošenja privatne tužbe protiv njega.

--------------------------------------------------------------------------------

Imena

Poslanici DSS-a kojima je sinoc oduzet mandat su: Dušan Budišin, Dragan Jocic, Svetlana Stojanovic, Dušan Golubovic, Dragan Maršicanin, Dragan Šormaz, Radmilo Miloševic, Vasilije Pavicevic, Radomir Naumov, Dejan Mihajlov, Vladimir Dobrosavljevic, Vukosav Tomaševic, Đorde Cukvas, Milutin Prodanovic, Ljubiša Đokovic, Dušan Ilic, Vladan Jovicic, Zoran M. Nikolic, Sladan Mijajlovic, Petar Madžarevic i Nenad Lemajic.

--------------------------------------------------------------------------------

Hiber i dalje u parlamentu

Ostavku na poslanicko mesto juce je Skupštini Srbije podneo i profesor Dragorad Hiber (GSS). Na predlog Cedomira Jovanovica, medutim, Administrativni odbor njegovu ostavku nije prihvatio ocenjujuci da je Hiber, koji je predsednik Odbora za pravosude, potreban u radu republickog parlamenta.

Politka 12.jun

Đindic: Cilj je uvodenje reda

Srpski premijer Zoran Đindic rekao je sinoc da je cilj oduzimanja mandata pojedinim poslanicima u republickom parlamentu da se "uvede red u zemlji i da oni koji primaju plate rade to za šta su placeni".

Tu nema kompromisa. Kao DOS imamo pravo da red uvedemo, jer gradani od nas to ocekuju. To je normalan postupak u konfuznoj situaciji koju smo nasledili, gde jako malo ima reda i odgovornosti, izjavio je Đindic novinarima u Saveznoj skupštini uoci sastanka DOS-a, DSS-a i koalicije "Zajedno za Jugoslaviju".

"Mi to postepeno uvodimo i tu ne vidim neku politicku dimenziju. To je stvar moralne, a ne stranacke prirode", dodao je Đindic, napomenuvši da se oduzimanje mandata ne odnosi samo na poslanike DSS-a, vec na sve koji nisu ucestvovali u radu srpskog parlamenta.

(Tanjug)

Poltika, 12 jun.

PREDSEDNIK DSS-a O ODLUCI ADMINISTRATIVNOG ODBORA

Živo olicenje bezakonja

Na pitanje novinara kako komentariše odluku o oduzimanju poslanickih mandata u Skupštini Srbije, Koštunica je odgovorio da je ta odluka protivpravna i da predstavlja "živo olicenje bezakonja".

DSS ce se protiv toga boriti svim pravnim sredstvima, ukljucujuci i sudska, rekao je Koštunica.

On je podsetio da je od pocetka predizborne kampanje isticao dva prncipa - princip savezne države i princip pravne države.

Naglašavajuci da je pravna država za njega rukovodni princip, Koštunica je rekao da je spreman da se bori za nju (pravnu državu), kako je to radio i za vreme Brozovog režima, za vreme njegovih naslednika, i za vreme Miloševica.

Boricu se i protiv onog ostatka DOS-a koji dovodi u pitanje principa pravne države, naglasio je on.

Upitan da li je DSS i zvanicno izašao iz DOS-a, Koštunica je odgovorio da je DOS izašao iz svog programa onog trenutka kada je doveo u pitanje princip pravne države.

Politika, 12 jun

Maršicanin: Skupština od sinoc ne postoji

Niš, 11. juna (Tanjug)

Potpredsednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Dragan Maršicanin izjavio je u Nišu da Narodna skupština Srbije od veceras ne postoji, nakon odluke Administrativnog odbora o oduzimanju 21 mandata toj stranci.

"Takva odluka je prekrajanje izborne volje i otimacina mandata DSS-a", rekao je Maršicanin u vecerašnjoj emisiji "Paradoksi", niške televizije Bela mi.

Prema njegovim recima, takva odluka je doneta da bi se tanka vecina koju uživa republicka vlada pojacala i da je izvedena "u režiji Zorana Đindica i poslušnika".

"Ako ovih dana govorimo o lustraciji, onda taj proces treba da zadesi i one koji donose nezakonite odluke kakva je odluka Administrativnog odbora", rekao je Maršicanin.

On je dodao da se sve to u javnosti prikazuje kao "prevaspitavanje poslanika, a ista grupacija je donela poslovnik kojim se poslanici oslobadaju obaveze ucestvovanja u raspravi o zakonima u nacelu".

Potpredsednik DSS je ocenio da ovakav potez vraca u Miloševicevo vreme i da je "udarac našem državnom i demokratskom kredibilitetu u svetu".

Politka 12. jun.

POSLE ODUZIMANJA MANDATA DSS-u U SKUPŠTINI SRBIJE

Nove neizvesnosti 

Stranka predsednika SRJ izlazi iz parlamenta, ali nece vratiti mandate

TRAGOM VESTI

Konacna odluka DOS-a o zameni 21 poslanika DSS-a u srpskom parlamentu obezbedice vladi Zorana Đindica komotnu vecinu, ali ujedno i zaoštriti sukobe na politickoj sceni. Stranka predsednika SRJ nagovestila je da ce da napusti Skupštinu Srbije i na sudu, a možda i ulici, potraži pravdu za grubo kršenje izborne volje gradana.

- Gradani su u okviru liste DOS glasali i za poslanike DSS, a dobili su sasvim nešto drugo - njihove pokradene glasove. To pokazuje da nekome nije stalo ni do parlamenta ni do demokratije nego do licne vlasti - kaže Dejan Mihajlov, šef poslanicke grupe DSS-a.

Mihajlov kaže da DSS više nece ucestvovati u radu parlamenta i da ce politicki delovati kroz vladu u senci i druga sredstva parlamentarne borbe, a vanredne izbore ce tražiti tek kada bude bilo rešeno pitanje savezne države.

Predsedništvo DOS-a je još na sednici 3. juna odlucilo da umesto 23 zameni 21 neredovnog poslanika DSS-a. Poslanici Marko Jakšic i Vuko Antonijevic sa Kosmeta izuzeti su iz ovog postupka. Kako Demokratska stranka Srbije na kandidatskoj listi ima samo 18 kandidata, posle zamene poslanika u Skupštini ce umesto 45 poslanika imati samo 37. Osam mandata DSS-a ce podeliti izmedu sebe DHSS i DS. Tako ce republicka vlada pojacati barem na papiru parlamentarnu vecinu sa 131 poslanika na 139.

Ovakvu odluku DOS-a politicki analiticar Đorde Vukadinovic naziva "parlamentarnim udarom, odnosno puzajucim državnim udarom", koji najavljuje vruce politicko leto.

"Konacan rascep izmedu DS i DSS smanjuje šansu za kompromisom ili džentlmenskim sporazumom izmedu ove dve partije oko funkcionisanja vlasti u narednih šest meseci ili godinu dana. Zoran Đindic igra ’va bank’ što mu omogucuje komotnu vecinu u parlamentu. Ali republicka vlada ce imati objektivan nedostatak legitimnosti", smatra Vukadinovic.

Ne misle svi isto

Ni svi u DOS-u nisu baš za oduzimanje mandata DSS-u. Dragoljub Micunovic, predsednik Demokratskog centra, objasnio je da je glasao na sednici Predsedništva vladajuce koalicije protiv oduzimanja mandata DSS-u "zato što ce to još više dramatizovati politicku scenu".

"Ja sam za to da se nade rešenje, jer nam predstoji ulazak u Savet Evrope, pisanje ustavne povelje, prilagodavanje Evropskoj uniji i nekoliko važnih finansijskih aranžmana", istakao je Micunovic.

I u SDP-u smatraju da je oduzimanje mandata DSS-u loš potez, ali dodaju da obe strane u sukobu nisu pokazale spremnost da se postigne kompromis. Ljiljana Nestorovic, portparol SDP-a, smatra da DSS nije spremna da preuzme odgovornost za bilo kakve posledice reformi koje se u zemlji sprovode. "Vlada u senci je pogrešan potez, kao i uporno odbijanje DSS-a da sam izade iz DOS-a", dodaje Nestoroviceva.

Dr Srbobran Brankovic, direktor agencije "Midium", smatra da je odluka DOS-a o oduzimanju mandata loša. "Bojkot sednica je legitimno sredstvo politicke borbe koje su koristile i neke stranke koje su sada na vlasti ali zbog toga ih Slobodan Miloševic nije izbacivao iz parlamenta", podseca ovaj politicki analiticar.

Ovim potezom je, kako objašnjava Brankovic, republicka vlada ogolila pozicije, ali i suzila svoju politicku bazu. Poslanik je institucija, izabran voljom gradana i ne može o njegovom smenjivanju da odlucuje jedna koalicija.

Nada Kolundžija, potpredsednik DA, obrazloženje za odluku DOS-a nalazi u cinjenici da je DSS odbila svaki razgovor sa vladajucom koalicijom oko mandata.

"DSS se formiranjem vlade u senci potpuno odredila kao opozicija DOS-u. To su mandati DOS-a, koji ima legitimno pravo da interveniše ukoliko poslanici ne obavljaju svoj posao", istice Kolundžija.

Ko gubi, ko dobija

Socijaldemokratija odluku "krnjeg Predsedništva DOS- a" o oduzimanju mandata narodnim poslanicima DSS vidi ne samo kao drasticno prekrajanje izborne volje gradana vec i kraj istinske parlamentarne demokratije u Srbiji.

Nemanja Simeunovic, portparol SD, upozorava da nasilno oduzimanje mandata može da bude preneto i na neke druge stranke izvan DOS-a. "Tu se prvenstveno radi o SPS-u, iako u slucaju te stranke ne treba iskljucivati ni drugaciji scenario ciji je smisao u tome da se uvodenjem njenih dveju grupacija u višemesecni sudski spor i jednima i drugima onemoguci ucešce na predstojecim izborima", objašnjava Simeunovic.

Za CESID odluka DOS-a o oduzimanju mandata DSS-a nema nikakvo pravno utemeljenje. "DOS nije formalno-pravni entitet, nema svoje clanstvo i prema Zakonu o narodnim poslanicima njegovi organi nemaju pravo odlucivanja o oduzimanju mandata. To pravo je iskljucivo na politickim strankama i tacno se zna u kojim slucajevima prestaje mandat narodnim poslanicima", objašnjava Marko Blagojevic, clan Upravnog odbora CESID-a.

Pošto zakon ne precizira koji je sud nadležan u ovakvim sporovima Blagojevic kaže da DSS pravdu može potražiti u upravnom postupku pred Okružnim sudom u Beogradu.

Kako kažu, DSS mandate koje su im gradani poverili na izborima nece vratiti, ali ce u svom nastojanju da isteraju stvari na cistac zatražiti i pomoc Ustavnog suda.

--------------------------------------------------------------------------------

Procedura zamene poslanika

Procedura zamene poslanika je sledeca: posle odluke Administrativnog odbora o prestanku mandata predsednik tog skupštinskog tela Dragan Šutanovac je dužan da o tome obavesti parlament. Predsednik Narodne skupštine Nataša Micic s tim izveštajem upoznaje poslanike tokom sednice. Poslanici se ne izjašnjavaju o odluci Odbora, vec je skupština samo konstatuje. Nakon toga proceduru oko zamene mandata poslanika preuzima Republicka izborna komisija, koja traži od koalicije ili stranke sa cije su liste poslanici kojima su prestali mandati da da predloge za nove poslanike sa liste.

Kada imena poslanika budu dostavljena, RIK je dužan da spremi izveštaj za Skupštinu Srbije, koji sadrži podatke o tome da li su predloženi kandidati bili na listi, koliko je upražnjenih mesta i potom da da uverenje da su drugi narodni poslanici izabrani na izborima 23. decembra 2000. godine. Tada se tim narodnim poslanicima dodeljuje mandat u skladu sa brojem osvojenih mesta koalicije ili stranke. Potom RIK podnosi izveštaj Skupštini Srbije, a potom se o tom izveštaju izjašnjava i Administrativni odbor, koji je dužan i da verifikuje mandate novih poslanika. Skupština Srbije te mandate samo konstatuje na narednoj sednici.

Ostavke 14 poslanika

Pre za sinoc zakazane sednice Administrativnog odbora, novinari su dobili listu 14 poslanika DOS-a koji su podneli ostavke ili su zamenjeni na osnovu Odluke Predsedništva koalicije o kažnjavanju neodgovornih poslanika. Na listi su Jožef Kasa (SVM), Goran Ciric (DS), Stevan Lilic (DC), Živica Predoje (RDSV), Goran Vesic (DS), Branislav Pomoriški (LSV), Aleksandra Joksimovic (DS), Nebojša Lekovic (ND), Višnja Nežic (LSV), Petar Mišic (KV), Alen Selimovic (DS), Gorica Mojovic (DS), Ružica Veljovic (ND) i Radoslav Veselinovic (DHSS).

Politka 12. jun

PISMO IZ DSS-a

Preostali kandidati sa liste odbijaju da prihvate mandate

Demokratska stranka Srbije saopštila je juce da su preostali poslanicki kandidati te strane sa liste DOS – dr Vojislav Koštunica, Republickoj izbornoj komisiji uputili pismo u kome je obaveštavaju da odbijaju da prihvate poslanicke mandate koji im se nude posle nezakonitog oduzimanja mandata njihovim stranackim kolegama.

"Uvereni smo, uostalom, da ce nadležni sudski organi stati na put ovom uzurpiranju ovlašcenja koje cini ostatak predsedništva DOS- a", istice se u tom pismu u kome se kaže da je "proizvoljnom politickom odlukom dela tehnicke koalicije DOS najavljeno oduzimanje mandata dvadeset i jednom poslaniku DSS-a i da ta odluka nema uporište ni u Ustavu, ni u Zakonu o izboru narodnih poslanika, ni u bilo kom drugom pravnom propisu".

– Ona nije ništa drugo do grubo prekrajanje izborne volje gradana. Njome je drasticno prekršen i Koalicioni sporazum DOS-a, u kome izricito stoji da narodnom poslaniku mandat može prestati samo iz Zakonom predvidenih okolnosti (clan 6. stav 1. Koalicionog sporazuma) – kaže se u pismu.

Predsedništvo ostatka DOS-a, pored toga, daje sebi za pravo da nezakonito oduzete mandate dodeljuje drugim kandidatima sa izborne liste, mada je za to ovlašcena samo politicka stranka kojoj kandidati pripadaju, ali i ona pod uslovom da je njenim poslanicima mandat pre vremena prestao iz zakonom predvidenih razloga, podseca se u pismu.

Pismo su potpisali Ozren Karamata, Goran Rakovac, Goran Bulajic, Milorad Jakšic, Jovan Radojicic, Bojan Jakšic, Dragan Radovic, Gvozden Ristic, Nikola Kostic, Katica Rauški, Ivan Josimov i Zlatko Petrovic.

INDISKRECIJE: KAKO JE GLASALO PREDSEDNIŠTVO DOS-a

Veselinov: Za oduzimanje mandata "ubedljiva vecina"

Pancevo, 11. Juna

Dragan Veselinov, predsedavajuci na sednici Predsedništva DOS-a održane prethodne veceri u Novom Sadu, nije na današnjoj konferenciji za medije u prostorijama svoje stranke u Pancevu bio raspoložen da govori o tome kako se glasalo prilikom odlucivanja o oduzimanju 21 mandata DSS, ali je, bombardovan pitanjima novinara, ipak morao da popusti, odavši bar neke detalje.

Na pitanje da li je odluka doneta jednoglasno, Veselinov je odgovorio da je doneta "ubedljivom vecinom". Bilo je uzdržanih, ali predsedavajuci nije hteo da otkrije ko su clanovi Predsedništva koji su tako glasali.

Interesantno je, medutim, njegovo tumacenje zašto neki clanovi Predsedništva nisu bili ni za ni protiv. Predsednik Koalicije Vojvodina smatra da oni koji su se uzdržali nisu se opredelili zbog toga što nisu bili za oduzimanje mandata poslanicima DSS, vec zato što su smatrali da treba biti radikalniji i iskljuciti DSS iz DOS-a.

Batic za smenjivanje

Republicki ministar pravde i predsednik Demohrišcanske stranke Srbije Vladan Batic rekao je da se ta stranka zalaže za oduzimanje mandata svim poslanicima koji ne ispunjavaju svoje obaveze ma iz koje da su stranke.

Danas, 14. jun

Nakon najave da ce uskoro biti raspisani predsednicki izbori u Srbiji 

JOVANOVIC: DOS ne pregovara sa Panicem

Beograd - Polovinom jula trebalo bi da budu raspisani predsednicki izbori u Srbiji, kako bi mogli da budu odrzani u septembru, kada istice petogodisnji mandat sadasnjem predsedniku, jer je od njihovog raspisivanja do odrzavanja potrebno da prodje najmanje 30, a najvise 90 dana - izjavio je juce novinarima u Skupstini Srbije sef poslanickog kluba DOS Cedomir Jovanovic. - Zasad su jedini kandidati DOS za buduceg predsednika Miroljub Labus i Velimir Ilic koji vec godinu dana vodi predizbornu kampanju - rekao je Jovanovic i opovrgao tvrdnje da neko iz Demokratske stranke pregovara sa Milanom Panicem.

Podrska DOS Panicu nije realna posle tuzbe Republickog zavoda za zdravstveno osiguranje da je Panic sa svojim saradnicima ostetio Galeniku dok je bio na njenom celu za vise od 200 miliona maraka. Prvi predsednicki izbori u Srbiji odrzani su 9. decembra 1990. godine i na njima su ucestvovala 32 kandidata. U prvom krugu pobedio je kandidat SPS Slobodan Milosevic, a iza njega su bili: Vuk Draskovic (SPO), Ivan Djuric (Savez reformskih snaga Jugoslavije u Srbiji i UJDI), Sulejman Ugljanin (SDA), Vojislav Seselj (SRS) i Blazo Perovic (JU blok). Ostali kandidati su dobili manje od jedan odsto glasova biraca. Prevremeni izbori za predsednika odrzani su 20. decembra 1992. godine i na njima je ucestvovalo sedam kandidata: Jezdimir Vasiljevic, Dragan Vasiljkovic, Miroslav Milanovic, Slobodan Milosevic, Milan Panic, Milan Paroski i Blazo Perovic. Ponovo je u prvom krugu pobedio Slobodan Milosevic. Na ponovljenim izborima decembra 1997. godine predsednicki kandidat SPS Milan Milutinovic pobedio je lidera SRS Vojislava Seselja, nakon sto je SPS zamenila prvobitnog kandidata Zorana Lilica. Odnos je bio 59,23 odsto prema 37,57 odsto u korist Milutinovica. Za predstojece predsednicke izbore u Srbiji, koji bi trebalo da budu raspisani u julu, kako bi bili odrzani na jesen, pominju se kao kandidat DOS Miroljub Labus, lider NS Velimir Ilic (koji je najavio da se nece kandidovati ako mu protivkandidat bude Vojislav Kostunica), Milan Panic, Vuk Draskovic, Vuk Obradovic i Borislav Pelevic. Kandidate bi trebalo da ima i DSS i u tom kontekstu se pominjao Kostunica, ali i SPS koja nije zasad iznosila imena kandidata.

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM