hronika
vesti (arhiva)
Prethodna
nedelja
Sledeća nedelja
Đindic:
Status
Kosmeta
do
2004.
godine
Milo
Djukanovic:
Crna
Gora
gubi
iz
matematickih
razloga
Pretnjama
do
kljucnih
svedoka
protiv
Milosevica?
DSS
predstavila
predlog
republickog
ustava
Srbija
drzava
sa
pet
regiona
i
Kosovom
Đinđić
odgovara
na
primedbe
u
vezi
omnibus
zakona
o
Vojvodini
Milo
Djukanovic:
Nemam
vremena
za
Brisel
i
Beograd
Zoran
Đindic
juce
je
izjavio
da
je
„rezervisan
prema
modelu
ustava
koji
je
podneo
DSS“.
Nadležnosti
regiona
po
predlogu
ustava
DSS-a
Djukanovic:
Nijednom
državljaninu
Srbije
nece
trebati
ni
viza
ni
pasoš
da
bi
ušao
u
Crnu
Goru
NIN:
Intervju sa Zoranom Djindjicem (na posebnom linku)
Glas
javnosti
22.
jan.
Đindic
predlaže
paralelne
institucije
u
pokrajini,
Status
Kosmeta
do
2004.
godine
Bilo
koje
rešenje
bolje
je
od
otvorenog
problema
PARIZ
(Tanjug)
-
Premijer
Srbije
Zoran
Đindic
rekao
je
juce
za
francuski
državni
radio
RFI
da
nema
konacnu
ideju
kako
rešiti
pitanje
statusa
Kosova
i
predložio
koncept
stvaranja
odredenih
paralelnih
institucija,
zasnovanih
na
etnickoj
osnovi.
"Naša
je
ambicija
da
2004.
godine
budemo
priznati
kao
kandidat
za
EU,
što
podrazumeva
da
dotle
rešimo
dva
osnovna
pitanja
-
utvrdimo
status
Crne
Gore
i
Kosova",
rekao
je
Đindic
i
dodao
da
je
bilo
koje
rešenje
bolje
od
otvorenog
problema.
Đindic
je
rekao
da
ce
ove
godine
biti
rešeno
pitanje
odnosa
Srbije
sa
Crnom
Gorom,
iza
cega
sledi
posao
ustavnih
promena
koje
ce
doneti
jedno
moderno
demokratsko
uredenje,
posle
cega
u
takvoj
državi
treba
rešavati
pitanje
statusa
Kosova.
On
je
dodao
da
jasan
predlog
za
Kosovo
nema
ni
medunarodna
zajednica
i
upozorio
da
bi
opcija
nezavisnosti
izazvala
lancanu
reakciju
i
posledice
po
Makedoniju,
Bosnu
i
Hercegovinu
i
jug
Srbije.
Đindic
je
rekao
da
je
nerealno
takode
ocekivati
da
bi
kosovski
Albanci
pristali
da
se
pokrajina
vrati
Srbiji,
po
modelu
kakav
je
ranije
postojao.
Premijer
Srbije
je
ocenio
da
mu
se
najrealnijim
cini
koncept
izgradnje
paralelnih
sistema
u
pojedinim
segmentima
društva,
zasnovanih
na
etnickoj
osnovi,
sa
nekim
zasebnim
institucijama,
koji
bi
najpre
medusobno
saradivali,
a
u
sledecoj
fazi
se
i
prožimali.
U
meduvremenu,
Srbija
je,
prema
recima
Đindica,
ponudila
platformu
saradnje
sa
Unmikom,
sa
organima
na
Kosovu
i
Metohiji,
koja
bi,
ako
bude
primenjena
stvorila
mogucnosti
da
Srbi
koji
žive
u
pokrajini,
ne
ostanu
izvan
sistema.
Đindic
smatra
da
ce
se
problem
vrlo
oštre
etnicke
podeljenosti,
zasnovan
na
višedecenijskoj
istoriji
medusobne
represije,
rešavati
i
prevazilaziti
u
meri
u
kojoj
u
zemlji
bude
izgradivan
i
ucvršcivan
demokratski
sistem.
Premijer
Đindic
je
rekao
da
su
zlocini
protiv
covecnosti
cinjeni
sa
obe
strane,
a
Srbija
ima
obavezu
da
kao
država
skine
sa
sebe
kolektivnu
odgovornost
za
ta
zlodela
time
što
ce
se
obracunati
sa
pojedincima
koji
su
cinili
zlocine,
"ne
u
ime
naroda
i
institucija,
vec
kao
patološki
slucajevi".
Bombardovanje
glupost
Premijer
Srbije
je
izjavio
da
je
bombardovanje
Jugoslavije
od
strane
NATO
bila
"glupost,
uz
to
izvedena
na
amaterskom
nivou".
"Bombardovan
je,
recimo,
most
pored
Beograda
koji
uopšte
nije
bio
povezan
sa
autoputem
i
sad
moramo
naci
20
miliona
maraka
da
to
popravimo",
rekao
je
Đindic.
Danas,
21.
jan.
Milo
Djukanovic
u
izjavi
ORF
Crna
Gora
gubi
iz
matematickih
razloga
Bec
-
Predsednik
Crne
Gore
Milo
Djukanovic
ocenio
je
da
je
opstanak
jugoslovenske
Federacije
nemoguc
i
da
se
Evropska
unija
zalaze
za
"jedno
resenje
koje
je
nemoguce".
U
izjavi
za
austrijski
drzavni
radio
(ORF),
Djukanovic
je
kazao
da
je
"Federacija
izmedju
Srbije
i
Crne
Gore
je
nemoguca",
i
naglasio
da
je
Srbija
15
do
18
puta
veca
od
Crne
Gore.
"Federacija
ili
savez
nezavisnih
drzava
je
zbog
toga
losa
dilema
i
treba
da
ispravnije
glasi
izbor
izmedju
centralizovane
drzave
ili
nezavisnosti,
koja
moze
voditi
ka
savezu
nezavisnih
drzava.
Za
nas
je
potpuno
jasno
sta
znaci
centralizovana
drzava.
U
njoj
bi
Crna
Gora
ne
iz
politickih,
vec
iz
matematickih
razloga
izgubila
svoj
nacionalni
i
kulturni
identitet",
istakao
je
crnogorski
predsednik.
Djukanovic
je
izrazio
ocekivanje
da
ce
na
prolece
doci
do
odrzavanja
referenduma
o
nezavisnosti
Crne
Gore.
(Beta)
Hoce
li
se
ucesnici
"zajednickog
kriminalnog
poduhvata"
pojaviti
pred
Tribunalom
i
u
kojoj
ulozi
Pretnjama
do
kljucnih
svedoka
protiv
Milosevica?
Beograd
-
Kada
je
sudija
Almiro
Rodrigez
1.
septembra
prosle
godine
potvrdio
optuznicu
koja
bivseg
jugoslovenskog
predsednika
Slobodana
Milosevica
tereti
za
ratne
zlocine
pocinjene
u
Hrvatskoj
izmedju
avgusta
91.
i
juna
92.
godine,
obelodanjeno
je
da
se
po
istoj
optuznici
istrazuje
odgovornost
jos
petnaest
ljudi.
Jer,
"hrvatsku
optuznicu"
glavni
tuzilac
Tribunala
Karla
del
Ponte
okvalifikovala
je
kao
"zajednicki
kriminalni
poduhvat"
i
pored
Milosevica
kao
odgovorne
navela
Borisava
Jovica,
Branka
Kostica,
Veljka
Kadijevica,
Blagoja
Adzica,
Milana
Babica,
Milana
Martica,
Gorana
Hadzica,
Jovicu
Stanisica,
Franka
Simatovica,
Tomislava
Simovica,
Vojislava
Seselja,
Momira
Bulatovica,
Aleksandra
Vasiljevica
i
pokojne
Radovana
Stojicica
i
Zeljka
Raznatovica.
Od
pomenute
petnaestorice,
dvojica
se
vec
nalaze
na
optuznicama
koje
je
podiglo
Tuzilastvo.
Radi
se
o
Milanu
Marticu
koji
je
optuzen
za
granatiranje
Zagreba
1995.
godine
i
pokojnom
Raznatovicu
optuzenom
za
zlocine
u
BiH.
Protiv
njih
dvojice
i
protiv
pokojnog
Radovana
Stojicica
istraga
je
obustavljena,
saopstila
je
odmah
portparol
Tuzilastva
u
Hagu
Florans
Artman,
dok
se
svi
ostali
ucesnici
"zajednickog
kriminalnog
poduhvata",
dodala
je
ona,
nalaze
"pod
lupom
istrazitelja".
Ono
sto
je
Tuzilastvo,
medjutim,
zelelo
da
postigne
ovim
je
da
pomenute
u
optuznici
privoli
da
svedoce
protiv
Slobodana
Milosevica
jer
bi
to
bili
neoborivi
dokazi
pred
Sudskim
vecem.
Svejedno,
nekadasnji
predsednik
Predsednistva
SFRJ
Borisav
Jovic
i
njegov
naslednik
Branko
Kostic
smatraju
se
odgovornim
jer
su
"komandovali,
rukovodili
ili
na
drugi
nacin
vrsili
efektivnu
kontrolu
nad
jedinicama
JNA".
Za
generale
Veljka
Kadijevica
i
Blagoja
Adzica
kaze
se
da
su,
pored
jedinica
JNA
i
TO,
komandovali
i
dobrovoljackim
jedinicama
koje
su
delovale
u
koordinaciji
sa
JNA
i
pod
njenim
nadzorom,
dok
se
general
Aleksandar
Vasiljevic
smatra
odgovornim
zbog
"aktivnosti
smisljenih
da
pobude
mrznju,
strah
i
nasilje".
Bivsi
sef
Drzavne
bezbednosti
Jovica
Stanisic
i
nekadasnji
komandant
specijalnih
jedinica
Franko
Simatovic
pod
istragom
su
zbog
"neposrednog
komandovanja
jedinicama
koje
su
pocinile
zlocine",
dok
se
za
istu
stvar
optuzuje
i
Goran
Hadzic,
bivsi
predsednik
tzv.
SAO
Krajina,
danas
angazovan
kao
savetnik
u
NIS-u.
Za
nekadasnjeg
crnogorskog
predsednika
Momira
Bulatovica
Tuzilastvo
je
navelo
da
je
"mobilisao
i
pruzao
znacajnu
pomoc
crnogorskim
jedinicama,
ukljucujuci
jedinice
TO-a,
te
policijske
i
dobrovoljacke
jedinice
koje
su
kao
deo
snaga
JNA
poslate
u
Hrvatsku
i
koje
su
pocinile
zlocine
navedene
u
optuznici".
Za
slicnu
stvar
se
optuzuje
i
lider
radikala
Vojislav
Seselj.
Uloge
pojedinaca,
poput
Borisava
Jovica
tumacice
se
na
razlicite
nacine.
Svakako
da
bi
u
procesu
po
"hrvatskoj"
i
"bosanskoj"
optuznici
bilo
znacajno
cuti
da
li
i
ko
stoji
iza
Joviceve
podrske
Radovanu
Karadzicu
na
jednom
sastanku
kada
mu
je
obecao
pomoc
federalne
armije,
sto
su
kasnije
bosanski
Srbi
i
dobili.
Takodje,
za
Tuzilastvo
je
interesantno
ko
se
"krije"
iza
obecanja
Branka
Kostica
datog
u
julu
1991.
u
jednom
privatnom
razgovoru
da
ce
teritorije
koje
JNA
osvoji
u
Hrvatskoj
biti
razmenjene
za
kontrolu
nad
vecim
delom
Bosne.
Kada
su
u
pitanju
nekada
kljucni
ljudi
u
SDB
Jovica
Stanisic
i
Franko
Simatovic,
Tuzilastvo
raspolaze
podatkom
da
ih
je
Milosevic
zaduzio
da
"tajno
organizuju
pomocnu
snagu
sposobnu
da
savlada
poslednje
otpore
u
JNA
velikosrpskom
projektu."
Prema
nekim
navodima,
srpska
tajna
policija,
koju
je
predvodio
Stanisic,
objedinjavala
je
sva
dejstva
paramilitarnih
jedinica.
Covek
na
terenu
bio
je
Simatovic,
zvani
Frenki.
On
se
sumnjici
da
je
s
Radovanom
Stojicicem
radio
na
stvaranju
paravojnih
jedinica,
baveci
se,
pre
svega,
popunjavanjem
jedinica
staresinskim
kadrom.
Kako
se
pricalo,
da
bi
srpske
pobunjenike
u
Krajini
obucio
rukovanju
gerilskom
tehnikom,
on
je
1990.
godine
angazovao
bivseg
legionara
Dragana
Vasiljkovica,
koji
se
borio
u
Angoli
i
Tanzaniji
pod
imenom
Daniel
Snaden.
Bio
je
zaduzen
i
za
kontrolisanje
raketa
zemlja-zemlja
koje
su
bile
u
rukama
krajiskih
Srba
kako
ne
bi
bile
ispaljene
prema
Zagrebu
ili
Osijeku
cega
se
Milosevic
plasio.
Da
bi
uvecao
paravojne
jedinice
ispraznio
je
zatvore
nudeci
zatvorenicima
slobodu
ukoliko
im
se
prikljuce.
Takodje
se
zna
da
je
imao
vojnu
bazu
u
Bubanj
Potoku,
nadomak
Beograda,
gde
su
dobrovoljci
uvezbavali
gadjanje.
Prema
recima
jednog
zvanicnika
iz
Haga,
Tuzilastvo
Tribunala
na
sve
nacine
pokusava
da
pronadje
dokaze
koji
vode
do
Milosevica
kao
glavnokomandujuceg
u
svim
pomenutim
operacijama.
U
sklopu
toga
treba
posmatrati
i
navedene
istrage
jer
je
veoma
moguce
da
se
neki
sa
spiska
pojave
u
ulozi
kljucnih
svedoka,
ako
vec
izostanu
dokazi
o
njihovoj
direktnoj
umesanosti.
Lilic:
Necu
svedociti
12.
februara
Navode
jednog
beogradskog
nedeljnika
i
dnevnika
da
ce
se
12.
februara
na
sudjenju
bivsem
jugoslovenskom
predsedniku
Slobodanu
Milosevicu
pred
Haskim
tribunalom
zbog
zlocina
na
Kosovu
kao
zasticeni
svedok
KA
3
pojaviti
njegov
prethodnik
na
tom
mestu
Zoran
Lilic,
demantovao
nam
je
sam
Lilic.
-
To
je
izvadjeno
iz
konteksta
i
preneto
je
krajnje
zlonamerno.
Nikada
nisam
rekao
da
cu
svedociti.
Rekao
sam
da
svedoci
treba
da
zaborave
na
odanost
jednom
coveku
i
jednoj
zeni,
sto
posebno
vazi
za
ljude
iz
SPS,
i
da
se
okrenu
istini
jer
ce
samo
na
taj
nacin
doprineti
u
ovom
procesu
-
izjavio
je
Lilic.
Skupljaju
se
dokazi
protiv
Seselja
Ono
cime
Tuzilastvo
Medjunarodnog
krivicnog
suda
preti
Vojislavu
Seselj
je
istraga
dogadjaja
u
kome
se
smatra
direktnim
nalogodavcem
kada
je
ubijeno
dvanaest
pripadnika
hrvatske
policije
u
Borovu
Selu
2.
maja
1991.
godine,
prilikom
cega
je
ranjeno
jos
njih
dvadeset.
Ukoliko
se
to
dokaze
protiv
njega
ce
biti
podignuta
optuznica,
ali
bi
ona
mogla
izostati
ukoliko
pristane
da
svedoci.
U
jednom
dokumentu
navodi
se
da
su
Seseljevi
ljudi
zrtvama
sekli
usi
i
vadili
oci,
kao
i
da
se
lider
radikala
moze
smatrati
odgovornim
zbog
etnickog
ciscenja
Hrvata
iz
Hrtkovaca,
Slankamena,
Platiceva,
Nikinaca,
Ruskog
Krstura
i
jos
nekoliko
mesta,
odakle
je
proterano
nekoliko
hiljada
porodica.
Prema
Seseljevom
priznaju
Tuzilastvo
Tribunala
ga
je
pozvalo
da
svedoci
u
postupku
protiv
bivseg
predsednika
SRJ,
sto
je
on
sa
indignacijom
odbio.
-
Ne
bih
svedocio
ni
protiv
bilo
kog
Hrvata
ili
Muslimana.
Ja
sam
protiv
tog
Suda
-
rekao
nam
je
Seselj
krajem
novembra
prosle
godine.
DSS
predstavila
predlog
republickog
ustava
Srbija
drzava
sa
pet
regiona
i
Kosovom
Beograd
-
Demokratska
stranka
Srbije
predstavila
je
osnovna
nacela
za
novi
ustav
Srbije,
prema
kojima
je
Srbija
jedna
federalna
jedinica
zajednicke
drzave
sa
Crnom
Gorom.
Ustavna
nacela
su
primenjiva
i
u
slucaju
raspada
jugoslovenske
Federacije,
s
tim
sto
im
se
moraju
dodati
odredbe
kojima
bi
Srbija
bila
definisana
kao
samostalni
medjunarodni
subjekt,
objasnio
je
potpredsednik
DSS
Zoran
Sami.
DSS
predlaze
da
ustav
donese
ustavotvorna
skupstina.
Srbija
bi
bila
drzava
svih
gradjana
koji
u
njoj
zive,
uredjena
od
pet
regiona,
s
tim
sto
bi
Kosovo
nakon
konacnog
resenja
njegovog
statusa,
bilo
pridodato
kao
sesti
region.
Predsednik
Republike
imao
bi
uze
nadleznosti
od
dosadasnjeg.
Ne
bi
imao
pravo
na
veto
kod
proglasavanja
zakona,
a
ukaz
o
proglasenju
zakona
duzan
je
da
potpise
u
roku
od
sedam
dana.
U
suprotnom,
ukaz
donosi
predsednik
Veca
gradjana
republicke
skupstine,
a
ako
postoji
nesaglasnost
predsednika
Republike
i
predsednika
Veca
gradjana,
Vece
se
raspusta.
Predsednik
Republike
bio
bi
biran
neposredno,
a
postupak
za
njegovo
razresenje
bio
bi
jednostavniji.
Pokrenulo
bi
ga
Vece
gradjana
dvotrecinskom
vecinom
glasova
poslanika,
a
ako
je
povredio
Ustav,
odlucuje
Ustavni
sud.
Demokratska
stranka
Srbije
opredelila
se
da
Srbiju
definise
kao
drzavu
svih
gradjana,
zasnovanu
na
vladavini
prava
i
socijalnoj
pravdi,
na
priznanju
ljudskih
prava,
ravnopravnosti
etnickih
zajednica,
podeli
vlasti,
nezavisnosti
sudstva...
Srbija
bi
bila
republika,
decentralizovana
i
simetricna
regionalna
drzava.
To
su
neka
osnovna
nacela
za
novi
ustav
Srbije,
koja
su
juce
prvi
put
novinarima
predstavila
tri
potpredsednika
DSS
Zoran
Sami,
Dragan
Marsicanin
i
Zoran
Bulajic,
zalazuci
se
da
novi
republicki
ustav
bude
donet
sto
pre,
preko
ustavotvorne
skupstine
koja
bi
izrazila
volju
biraca,
jer
se
nova
drzava
ne
moze
graditi
na
prevazidjenim
ideoloskim
resenjima.
Ova
nacela
izradila
je,
kako
je
saopsteno,
ekipa
strucnjaka
koju
je
predvodio
Dragan
Marsicanin,
ali
ne
kao
ekspert,
nego
kao
koordinator.
Zoran
Sami
je
precizirao
da
se
radi
o
ustavnim
nacelima
za
Srbiju
kao
jednu
federalnu
jedinicu
u
saveznoj
drzavi,
koja
mogu
da
budu
iskoriscena
i
ako,
raspletom
sa
Crnom
Gorom,
ona
ostane,
kako
je
rekao,
"jedna
federalna
drzava".
U
tom
slucaju
nacela
se
mogu
nadopuniti
nadleznostima
koje
imaju
nezavisne
drzave,
kao
sto
je
vojska.
Prema
navodima
Dragana
Marsicanina
postojala
bi
ravnoteza
izmedju
zakonodavne,
izvrsne
i
sudske
vlasti.
Prvu
bi
predstavljala
dvodomna
Narodna
skupstina
koju
bi
cinilo
Vece
gradjana
sa
150
poslanika
i
Vece
regiona
cijih
bi
100
poslanika
u
nekim
slucajevima
imalo
i
pravo
veta
na
odluke
drugog
veca.
Izvrsnu
vlast
predstavljali
bi
predsednik
Republike
sa
nesto
suzenim
nadleznostima
i
republicka
vlada
koja
bi
sprovodila
politiku
Veca
gradjana
i
propise.
Sudovi
bi
bili
nezavisni
i
funkcionisali
bi
po
novim
zakonima
koje
je
nedavno
usvojio
republicki
parlament.
Ustavni
sud
bi
bio
najvisi
sudski
organ
cije
bi
odluke
bile
konacne,
izvrsne
i
obavezujuce.
Imao
bi
i
preventivnu
ulogu
da
ceni
ustavnost
propisa
i
ponasanje
predsednika
drzave.
Ideja
je
DSS
da
se
Srbija
preuredi
u
decentralizovanu
drzavu
koja
bi
se
sastojala
od
pet
regiona,
sa
sedistima
u
Beogradu,
Kragujevcu,
Nisu,
Novom
Sadu
i
Uzicu.
Sesti
region,
sa
sedistem
u
Pristini,
poceo
bi
da
vrsi
svoje
nadleznosti
posle
konacnog
uredjenja
statusa
Kosova
i
Metohije.
Odnosno,
kako
je
je
rekao
Zoran
Bulajic,
"kada
se
steknu
uslovi
da
se
Kosovo
reintegrise
u
drzavni
sistem
Srbije.
Teritorija
regiona
uredila
bi
se
organskim
zakonom,
a
granice
bi
se
menjale
apsolutnom
vecinom
glasova
poslanika
u
Vecu
regiona
u
republickom
parlamentu.
Pored
toga
sto
bi
imali
10
do
25
predstavnika
u
Vecu
regiona,
zavisno
od
velicine,
regioni
bi
imali
i
svoje
organe
-
skupstinu,
vladu,
predsednika.
Imali
bi
svoj
statut,
donosili
svoje
zakone,
porezi
i
takse
cinili
bi
njihove
izvorne
prihode,
a
deo
nadleznosti
prenela
bi
na
njih
Republika.
Predvidjen
je
i
instrument
zastite
regionalne
autonomije.
Dragan
Marsicanin
je
precizirao
da
je
zamisljeno
da
regioni
imaju
"simetricna
prava",
a
ne
mora
da
bude
ista
velicina.
Na
pitanje
novinara
kako
je
definisano
pitanje
Vojvodine,
Zoran
Sami
je
odgovorio
da
bi
ona
bila
jedan
od
sest
regiona
i
da
nije
namera
da
se
centar
moci
preseli
iz
Beograda
u
Novi
Sad,
vec
da
se
sprovede
decentralizacija.
Sandzak
bi
pripao
uzickom
regionu,
Sami
ne
iskljucuje
mogucnost
da
i
druge
stranke
izidju
sa
svojim
predlozima
za
promenu
ustava.
Kosovo
je
trenutno
pod
jurisdikcijom
medjunarodne
zajednice,
pa
je
nemoguce
uklopiti
ga
u
pravni
sistem
Srbije
i
Jugoslavije.
"Sto
vise
predloga
to
bolja
resenja",
rekao
je
on,
odgovarajuci
na
pitanje
kakvu
reakciju
ocekuje
od
koalicionih
partnera.
Danas,
23.
jan.
(?)
Odgovarajuci
na
primedbe,
premijer
Djindjic
je
podsetio
da
je
vracanje
autonomije
bilo
jedno
od
cetiri
obecanja
DOS,
ali
nije
bilo
pomena
da
ce
Ustav
biti
donet
za
godinu
dana.
Dilemu
da
li
se
pridrzavati
ustava
Djindjic
je
razresio
isticuci
da
bi
to
dovelo
do
blokade,
jer
reformi
ne
bi
bilo
dok
se
ne
resi
stanje
u
Federaciji.
Treba,
po
njemu,
naci
pravu
meru.
On
je
bio
izricit
isticuci
da
je
jedno
zakonski
okvir,
a
drugo
zivot.
Nizom
asocijacija
i
insinuacija
on
je
to
i
ilustrovao.
Svi
su,
kako
je
rekao,
za
autonomiju
Vojvodine,
ali
kad
to
treba
ostvariti,
niko
nije.
To
je
licemerstvo,
sarena
laza,
fikcija,
rekao
je
Djindjic.
-
Ta
politicka
sizofrenija
unistila
je
zivot
u
drzavi."
Autonomija
mora,
po
Djindjicu,
imati
nadleznosti,
a
ne
da
bude
igracka
u
izlogu.
Drzava
mora
da
funkcionise
i
najgore
je
sejati
strahove
-
od
misa
praviti
slona
i
praviti
pojove.
Opasno
je
i
to
kada
neko
resetom
plasi
mecku.
Govorimo
o
tome
da
postoji
Pokrajina
Vojvodina,
da
ona
nije
sporna,
da
postoje
gradovi
i
opstine
i
da
treba
da
im
poverimo
izvorne
nadleznosti
i
mnogo
vise
novca.
-
Busanje
u
patriotizam
je
neumesno
-
rekao
je
Djindjic
odgovarajuci
na
primedbe
poslanika.
Za
autonomiju
uz
nadzor
Premijer
Djindjic
je
novinarima
u
Skupstini
Srbije
izjavio
da
je
pristalica
da
Vojvodina
dobije
autonomiju.
-
Ja
sam
za
visoki
stepen
decentralizacije.
Ziveo
sam
u
takvim
drzavama
u
kojima
sve
perfektno
funkcionise
i
mislim
da
je
to
potrebno
i
nasoj
zemlji
-
rekao
je
Djindjic,
i
dodao
da
nadzor
ipak
treba
da
bude
na
nivou
Republike.
Komentarisuci
predlog
ovog
zakona,
premijer
je
rekao:
-
Ovo
je
mali
korak
ali
bolan
za
mnoge
koji
bi
u
Evropu,
ali
besplatno,
bi
autonomiju,
ali
da
ona
nema
nikakav
sadrzaj.
Bi
demokratiju,
ali
da
bude
socijalizam.
Na
novinarsko
pitanje
sta
misli
o
novom
predlogu
ustava
Srbije
DSS,
Djindjic
je
rekao
da
partijski
predlozi
ustava
uglavnom
traju
kratko
i
da
najvisi
zakonski
akt
ne
treba
da
donosi
niti
predlaze
samo
jedna
stranka:
-
Mozda
je
trebalo
prvo
krenuti
u
javnu
raspravu,
a
ovako
sada
mogu
nastati
medjupartijske
rasprave
i
sporenja.
Kao
sto
je
poznato,
za
donosenje
ustava
potrebna
je
dvotrecinska
vecina.
Ja
mislim
da
ovakav
put
predlaganja
ustava
kakav
je
izabrala
DSS
umanjuje
sansu
da
se
dobije
dvotrecinska
vecina.
Milo
Djukanovic
u
visednevnoj
poseti
Zabljaku
i
Pljevljima
Nemam
vremena
za
Brisel
i
Beograd
Zabljak
-
Milo
Djukanovic,
predsednik
Crne
Gore,
zapoceo
je
juce
petodnevnu
posetu
opstinama
Zabljak
i
Pljevlja,
na
koju
se
odlucio
"bez
specijalnog
povoda
i
u
skladu
sa
ranijom
praksom
da,
kada
mu
to
obaveze
dozvole,
bude
na
terenu
i
obavi
sto
neposredniji
kontakt
sa
ljudima
ovih
krajeva".
-
Ne
racunajte
na
mene
dok
sam
u
poseti
severu
Crne
Gore,
porucio
je
Djukanovic
zvanicnicima
u
Briselu
i
u
Beogradu,
i
dodao:
"Sad
ja
ne
mogu
-
do
petka
uvece!"
Djukanovic
je
najavio
referendum
o
drzavno-pravnom
statusu
ove
republike
"u
aprilu
ili
maju"
ove
godine.
Blic,
24.
jan.
Premijer
Vlade
Srbije
Zoran
Đindic
juce
je
izjavio
da
je
„rezervisan
prema
modelu
ustava
koji
je
podneo
DSS“.
-
Prema
svakom
eksperimentisanju
na
tom
polju
treba
biti
oprezan.
Oni
ustavom
daju
ovlašcenja
regionima
koji
nikada
kao
regioni
nisu
postojali
u
državi.
To
je
više
nego
vratiti
ovlašcenja
tamo
gde
ih
je
bilo
i
pre
-
rekao
je
Đindic.
Govoreci
o
zakazanim
razgovorima
o
federaciji,
premijer
je
izneo
ocekivanje
da
ce
rukovodstvo
Crne
Gore
predložiti
referendum.
Nadležnosti
regiona
po
predlogu
ustava
DSS-a
Zoran
Šami:
Nadležnosti
regiona
su
odredene
ustavom.
To
su
donošenje
statuta
regiona,
osnivanje
regionalnih
organa
i
javnih
službi
od
regionalnog
znacaja,
utvrdivanje
izvora
prihoda
regiona,
donošenje
budžeta
i
završnog
racuna
regiona,
prostorno
planiranje,
odredivanje
referenduma
u
stvarima
iz
nadležnosti
regiona,
staranje
o
poljoprivredi,
stocarstvu
i
šumarstvu,
lovu
i
ribolovu,
turizmu
i
ugostiteljstvu,
banjama
i
lecilištima,
staranje
o
pitanjima
od
regionalnog
znacaja
u
oblastima
industrije
i
zanatstva,
školstva
i
kulture,
zdravstvene
i
socijalne
zaštite.
Takode,
zaštita
životne
sredine,
saobracaja,
uredivanje
mostova,
vodovoda,
muzeja,
zaštita
prava
pripadnika
nacionalnih
manjina
i
njihove
kulture.
Regioni
svoje
nadležnosti
vrše
donošenjem
sopstvenih
propisa
i
preko
sopstvenih
organa,
a
imaju
nadležnosti
da
detaljnije
urede
nreke
društvene
odnose
u
kojima
Republika
Srbija
propisuje
samo
osnove.
Blic
25.
jan.
Djukanovic:
Nijednom
državljaninu
Srbije
nece
trebati
ni
viza
ni
pasoš
da
bi
ušao
u
Crnu
Goru
-
Ako
i
u
Crnoj
Gori
i
u
Srbiji
pricamo
da
želimo
što
pre
da
dodemo
do
praga
evropske
integracije,
onda
je
potpuno
jasno
da
cemo
morati
da
poštujemo
ona
pravila
koja
Evropa
propisuje.
Ne
može
se
u
Evropu
ulaziti
kako
ko
hoce,
ne
može
se
u
Evropu
ulaziti
sa
odlukom
da
vaš
prvi
sused
u
vašu
državu
treba
da
ulazi
sa
vizom
i
pasošem.
Što
se
Crne
Gore
tice,
nijednom
državljaninu
Srbije
nece
trebati
ni
vizu
ni
pasoš
da
bi
ušao
u
Crnu
Goru,
ni
jednom
državljaninu
Srbije
ili
privrednom
subjektu
iz
Srbije
nece
biti
ugrožena
imovina
koju
ima
u
Crnoj
Gori.
Mi
predlažemo
da
svako
u
Srbiji
i
Crnoj
Gori
može
slobodno
da
bira
državljanstvo
i
predlažemo
da
se
omoguci
pravo
na
dvojno
državljanstvo
onima
koji
su
rodeni
na
prostoru
jedne
države,
a
koji
imaju
stalni
boravak
na
prostoru
druge
države
-
rekao
je
Đukanovic
i
odbacio
manipulacije
nekih
lidera
oko
zdravstva
i
obrazovanja
crnogorskih
gradana
u
Srbiji.
hronika
vesti (arhiva)