Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika  21. jan. - 27. jan.

hronika vesti (arhiva)

Prethodna nedelja              Sledeća nedelja

Đindic: Status Kosmeta do 2004. godine 

Milo Djukanovic: Crna Gora gubi iz matematickih razloga

Pretnjama do kljucnih svedoka protiv Milosevica?

DSS predstavila predlog republickog ustava Srbija drzava sa pet regiona i Kosovom

Đinđić odgovara na primedbe u vezi omnibus zakona o Vojvodini

Milo Djukanovic: Nemam vremena za Brisel i Beograd

Zoran Đindic juce je izjavio da je „rezervisan prema modelu ustava koji je podneo DSS“.

Nadležnosti regiona po predlogu ustava DSS-a

Djukanovic: Nijednom državljaninu Srbije nece trebati ni viza ni pasoš da bi ušao u Crnu Goru

NIN: Intervju sa Zoranom Djindjicem (na posebnom linku)

Glas javnosti 22. jan.

Đindic predlaže paralelne institucije u pokrajini, Status Kosmeta do 2004. godine

Bilo koje rešenje bolje je od otvorenog problema 

PARIZ (Tanjug) - Premijer Srbije Zoran Đindic rekao je juce za francuski državni radio RFI da nema konacnu ideju kako rešiti pitanje statusa Kosova i predložio koncept stvaranja odredenih paralelnih institucija, zasnovanih na etnickoj osnovi.

"Naša je ambicija da 2004. godine budemo priznati kao kandidat za EU, što podrazumeva da dotle rešimo dva osnovna pitanja - utvrdimo status Crne Gore i Kosova", rekao je Đindic i dodao da je bilo koje rešenje bolje od otvorenog problema.

Đindic je rekao da ce ove godine biti rešeno pitanje odnosa Srbije sa Crnom Gorom, iza cega sledi posao ustavnih promena koje ce doneti jedno moderno demokratsko uredenje, posle cega u takvoj državi treba rešavati pitanje statusa Kosova.

On je dodao da jasan predlog za Kosovo nema ni medunarodna zajednica i upozorio da bi opcija nezavisnosti izazvala lancanu reakciju i posledice po Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i jug Srbije. Đindic je rekao da je nerealno takode ocekivati da bi kosovski Albanci pristali da se pokrajina vrati Srbiji, po modelu kakav je ranije postojao.

Premijer Srbije je ocenio da mu se najrealnijim cini koncept izgradnje paralelnih sistema u pojedinim segmentima društva, zasnovanih na etnickoj osnovi, sa nekim zasebnim institucijama, koji bi najpre medusobno saradivali, a u sledecoj fazi se i prožimali. U meduvremenu, Srbija je, prema recima Đindica, ponudila platformu saradnje sa Unmikom, sa organima na Kosovu i Metohiji, koja bi, ako bude primenjena stvorila mogucnosti da Srbi koji žive u pokrajini, ne ostanu izvan sistema. Đindic smatra da ce se problem vrlo oštre etnicke podeljenosti, zasnovan na višedecenijskoj istoriji medusobne represije, rešavati i prevazilaziti u meri u kojoj u zemlji bude izgradivan i ucvršcivan demokratski sistem.

Premijer Đindic je rekao da su zlocini protiv covecnosti cinjeni sa obe strane, a Srbija ima obavezu da kao država skine sa sebe kolektivnu odgovornost za ta zlodela time što ce se obracunati sa pojedincima koji su cinili zlocine, "ne u ime naroda i institucija, vec kao patološki slucajevi".

Bombardovanje glupost 

Premijer Srbije je izjavio da je bombardovanje Jugoslavije od strane NATO bila "glupost, uz to izvedena na amaterskom nivou". "Bombardovan je, recimo, most pored Beograda koji uopšte nije bio povezan sa autoputem i sad moramo naci 20 miliona maraka da to popravimo", rekao je Đindic.

Danas, 21. jan.

Milo Djukanovic u izjavi ORF 

Crna Gora gubi iz matematickih razloga

Bec - Predsednik Crne Gore Milo Djukanovic ocenio je da je opstanak jugoslovenske Federacije nemoguc i da se Evropska unija zalaze za "jedno resenje koje je nemoguce". U izjavi za austrijski drzavni radio (ORF), Djukanovic je kazao da je "Federacija izmedju Srbije i Crne Gore je nemoguca", i naglasio da je Srbija 15 do 18 puta veca od Crne Gore. "Federacija ili savez nezavisnih drzava je zbog toga losa dilema i treba da ispravnije glasi izbor izmedju centralizovane drzave ili nezavisnosti, koja moze voditi ka savezu nezavisnih drzava. Za nas je potpuno jasno sta znaci centralizovana drzava. U njoj bi Crna Gora ne iz politickih, vec iz matematickih razloga izgubila svoj nacionalni i kulturni identitet", istakao je crnogorski predsednik. Djukanovic je izrazio ocekivanje da ce na prolece doci do odrzavanja referenduma o nezavisnosti Crne Gore. (Beta)

Hoce li se ucesnici "zajednickog kriminalnog poduhvata" pojaviti pred Tribunalom i u kojoj ulozi

Pretnjama do kljucnih svedoka protiv Milosevica?

Beograd - Kada je sudija Almiro Rodrigez 1. septembra prosle godine potvrdio optuznicu koja bivseg jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica tereti za ratne zlocine pocinjene u Hrvatskoj izmedju avgusta 91. i juna 92. godine, obelodanjeno je da se po istoj optuznici istrazuje odgovornost jos petnaest ljudi. Jer, "hrvatsku optuznicu" glavni tuzilac Tribunala Karla del Ponte okvalifikovala je kao "zajednicki kriminalni poduhvat" i pored Milosevica kao odgovorne navela Borisava Jovica, Branka Kostica, Veljka Kadijevica, Blagoja Adzica, Milana Babica, Milana Martica, Gorana Hadzica, Jovicu Stanisica, Franka Simatovica, Tomislava Simovica, Vojislava Seselja, Momira Bulatovica, Aleksandra Vasiljevica i pokojne Radovana Stojicica i Zeljka Raznatovica. 

Od pomenute petnaestorice, dvojica se vec nalaze na optuznicama koje je podiglo Tuzilastvo. Radi se o Milanu Marticu koji je optuzen za granatiranje Zagreba 1995. godine i pokojnom Raznatovicu optuzenom za zlocine u BiH. Protiv njih dvojice i protiv pokojnog Radovana Stojicica istraga je obustavljena, saopstila je odmah portparol Tuzilastva u Hagu Florans Artman, dok se svi ostali ucesnici "zajednickog kriminalnog poduhvata", dodala je ona, nalaze "pod lupom istrazitelja". 

Ono sto je Tuzilastvo, medjutim, zelelo da postigne ovim je da pomenute u optuznici privoli da svedoce protiv Slobodana Milosevica jer bi to bili neoborivi dokazi pred Sudskim vecem. Svejedno, nekadasnji predsednik Predsednistva SFRJ Borisav Jovic i njegov naslednik Branko Kostic smatraju se odgovornim jer su "komandovali, rukovodili ili na drugi nacin vrsili efektivnu kontrolu nad jedinicama JNA". Za generale Veljka Kadijevica i Blagoja Adzica kaze se da su, pored jedinica JNA i TO, komandovali i dobrovoljackim jedinicama koje su delovale u koordinaciji sa JNA i pod njenim nadzorom, dok se general Aleksandar Vasiljevic smatra odgovornim zbog "aktivnosti smisljenih da pobude mrznju, strah i nasilje". Bivsi sef Drzavne bezbednosti Jovica Stanisic i nekadasnji komandant specijalnih jedinica Franko Simatovic pod istragom su zbog "neposrednog komandovanja jedinicama koje su pocinile zlocine", dok se za istu stvar optuzuje i Goran Hadzic, bivsi predsednik tzv. SAO Krajina, danas angazovan kao savetnik u NIS-u. 

Za nekadasnjeg crnogorskog predsednika Momira Bulatovica Tuzilastvo je navelo da je "mobilisao i pruzao znacajnu pomoc crnogorskim jedinicama, ukljucujuci jedinice TO-a, te policijske i dobrovoljacke jedinice koje su kao deo snaga JNA poslate u Hrvatsku i koje su pocinile zlocine navedene u optuznici". 

Za slicnu stvar se optuzuje i lider radikala Vojislav Seselj. Uloge pojedinaca, poput Borisava Jovica tumacice se na razlicite nacine. Svakako da bi u procesu po "hrvatskoj" i "bosanskoj" optuznici bilo znacajno cuti da li i ko stoji iza Joviceve podrske Radovanu Karadzicu na jednom sastanku kada mu je obecao pomoc federalne armije, sto su kasnije bosanski Srbi i dobili. Takodje, za Tuzilastvo je interesantno ko se "krije" iza obecanja Branka Kostica datog u julu 1991. u jednom privatnom razgovoru da ce teritorije koje JNA osvoji u Hrvatskoj biti razmenjene za kontrolu nad vecim delom Bosne. Kada su u pitanju nekada kljucni ljudi u SDB Jovica Stanisic i Franko Simatovic, Tuzilastvo raspolaze podatkom da ih je Milosevic zaduzio da "tajno organizuju pomocnu snagu sposobnu da savlada poslednje otpore u JNA velikosrpskom projektu." Prema nekim navodima, srpska tajna policija, koju je predvodio Stanisic, objedinjavala je sva dejstva paramilitarnih jedinica. Covek na terenu bio je Simatovic, zvani Frenki. On se sumnjici da je s Radovanom Stojicicem radio na stvaranju paravojnih jedinica, baveci se, pre svega, popunjavanjem jedinica staresinskim kadrom. Kako se pricalo, da bi srpske pobunjenike u Krajini obucio rukovanju gerilskom tehnikom, on je 1990. godine angazovao bivseg legionara Dragana Vasiljkovica, koji se borio u Angoli i Tanzaniji pod imenom Daniel Snaden. Bio je zaduzen i za kontrolisanje raketa zemlja-zemlja koje su bile u rukama krajiskih Srba kako ne bi bile ispaljene prema Zagrebu ili Osijeku cega se Milosevic plasio. Da bi uvecao paravojne jedinice ispraznio je zatvore nudeci zatvorenicima slobodu ukoliko im se prikljuce. Takodje se zna da je imao vojnu bazu u Bubanj Potoku, nadomak Beograda, gde su dobrovoljci uvezbavali gadjanje. Prema recima jednog zvanicnika iz Haga, Tuzilastvo Tribunala na sve nacine pokusava da pronadje dokaze koji vode do Milosevica kao glavnokomandujuceg u svim pomenutim operacijama. U sklopu toga treba posmatrati i navedene istrage jer je veoma moguce da se neki sa spiska pojave u ulozi kljucnih svedoka, ako vec izostanu dokazi o njihovoj direktnoj umesanosti.

Lilic: Necu svedociti 12. februara 

Navode jednog beogradskog nedeljnika i dnevnika da ce se 12. februara na sudjenju bivsem jugoslovenskom predsedniku Slobodanu Milosevicu pred Haskim tribunalom zbog zlocina na Kosovu kao zasticeni svedok KA 3 pojaviti njegov prethodnik na tom mestu Zoran Lilic, demantovao nam je sam Lilic. - To je izvadjeno iz konteksta i preneto je krajnje zlonamerno. Nikada nisam rekao da cu svedociti. Rekao sam da svedoci treba da zaborave na odanost jednom coveku i jednoj zeni, sto posebno vazi za ljude iz SPS, i da se okrenu istini jer ce samo na taj nacin doprineti u ovom procesu - izjavio je Lilic. 

Skupljaju se dokazi protiv Seselja 

Ono cime Tuzilastvo Medjunarodnog krivicnog suda preti Vojislavu Seselj je istraga dogadjaja u kome se smatra direktnim nalogodavcem kada je ubijeno dvanaest pripadnika hrvatske policije u Borovu Selu 2. maja 1991. godine, prilikom cega je ranjeno jos njih dvadeset. Ukoliko se to dokaze protiv njega ce biti podignuta optuznica, ali bi ona mogla izostati ukoliko pristane da svedoci. U jednom dokumentu navodi se da su Seseljevi ljudi zrtvama sekli usi i vadili oci, kao i da se lider radikala moze smatrati odgovornim zbog etnickog ciscenja Hrvata iz Hrtkovaca, Slankamena, Platiceva, Nikinaca, Ruskog Krstura i jos nekoliko mesta, odakle je proterano nekoliko hiljada porodica. Prema Seseljevom priznaju Tuzilastvo Tribunala ga je pozvalo da svedoci u postupku protiv bivseg predsednika SRJ, sto je on sa indignacijom odbio. - Ne bih svedocio ni protiv bilo kog Hrvata ili Muslimana. Ja sam protiv tog Suda - rekao nam je Seselj krajem novembra prosle godine.

DSS predstavila predlog republickog ustava Srbija drzava sa pet regiona i Kosovom

Beograd - Demokratska stranka Srbije predstavila je osnovna nacela za novi ustav Srbije, prema kojima je Srbija jedna federalna jedinica zajednicke drzave sa Crnom Gorom. Ustavna nacela su primenjiva i u slucaju raspada jugoslovenske Federacije, s tim sto im se moraju dodati odredbe kojima bi Srbija bila definisana kao samostalni medjunarodni subjekt, objasnio je potpredsednik DSS Zoran Sami. DSS predlaze da ustav donese ustavotvorna skupstina. Srbija bi bila drzava svih gradjana koji u njoj zive, uredjena od pet regiona, s tim sto bi Kosovo nakon konacnog resenja njegovog statusa, bilo pridodato kao sesti region. 

Predsednik Republike imao bi uze nadleznosti od dosadasnjeg. Ne bi imao pravo na veto kod proglasavanja zakona, a ukaz o proglasenju zakona duzan je da potpise u roku od sedam dana. U suprotnom, ukaz donosi predsednik Veca gradjana republicke skupstine, a ako postoji nesaglasnost predsednika Republike i predsednika Veca gradjana, Vece se raspusta. Predsednik Republike bio bi biran neposredno, a postupak za njegovo razresenje bio bi jednostavniji. Pokrenulo bi ga Vece gradjana dvotrecinskom vecinom glasova poslanika, a ako je povredio Ustav, odlucuje Ustavni sud.

 Demokratska stranka Srbije opredelila se da Srbiju definise kao drzavu svih gradjana, zasnovanu na vladavini prava i socijalnoj pravdi, na priznanju ljudskih prava, ravnopravnosti etnickih zajednica, podeli vlasti, nezavisnosti sudstva... Srbija bi bila republika, decentralizovana i simetricna regionalna drzava. To su neka osnovna nacela za novi ustav Srbije, koja su juce prvi put novinarima predstavila tri potpredsednika DSS Zoran Sami, Dragan Marsicanin i Zoran Bulajic, zalazuci se da novi republicki ustav bude donet sto pre, preko ustavotvorne skupstine koja bi izrazila volju biraca, jer se nova drzava ne moze graditi na prevazidjenim ideoloskim resenjima. Ova nacela izradila je, kako je saopsteno, ekipa strucnjaka koju je predvodio Dragan Marsicanin, ali ne kao ekspert, nego kao koordinator. Zoran Sami je precizirao da se radi o ustavnim nacelima za Srbiju kao jednu federalnu jedinicu u saveznoj drzavi, koja mogu da budu iskoriscena i ako, raspletom sa Crnom Gorom, ona ostane, kako je rekao, "jedna federalna drzava". U tom slucaju nacela se mogu nadopuniti nadleznostima koje imaju nezavisne drzave, kao sto je vojska. Prema navodima Dragana Marsicanina postojala bi ravnoteza izmedju zakonodavne, izvrsne i sudske vlasti. Prvu bi predstavljala dvodomna Narodna skupstina koju bi cinilo Vece gradjana sa 150 poslanika i Vece regiona cijih bi 100 poslanika u nekim slucajevima imalo i pravo veta na odluke drugog veca. Izvrsnu vlast predstavljali bi predsednik Republike sa nesto suzenim nadleznostima i republicka vlada koja bi sprovodila politiku Veca gradjana i propise. Sudovi bi bili nezavisni i funkcionisali bi po novim zakonima koje je nedavno usvojio republicki parlament. Ustavni sud bi bio najvisi sudski organ cije bi odluke bile konacne, izvrsne i obavezujuce. Imao bi i preventivnu ulogu da ceni ustavnost propisa i ponasanje predsednika drzave. Ideja je DSS da se Srbija preuredi u decentralizovanu drzavu koja bi se sastojala od pet regiona, sa sedistima u Beogradu, Kragujevcu, Nisu, Novom Sadu i Uzicu. Sesti region, sa sedistem u Pristini, poceo bi da vrsi svoje nadleznosti posle konacnog uredjenja statusa Kosova i Metohije. Odnosno, kako je je rekao Zoran Bulajic, "kada se steknu uslovi da se Kosovo reintegrise u drzavni sistem Srbije. Teritorija regiona uredila bi se organskim zakonom, a granice bi se menjale apsolutnom vecinom glasova poslanika u Vecu regiona u republickom parlamentu. Pored toga sto bi imali 10 do 25 predstavnika u Vecu regiona, zavisno od velicine, regioni bi imali i svoje organe - skupstinu, vladu, predsednika. Imali bi svoj statut, donosili svoje zakone, porezi i takse cinili bi njihove izvorne prihode, a deo nadleznosti prenela bi na njih Republika. Predvidjen je i instrument zastite regionalne autonomije. Dragan Marsicanin je precizirao da je zamisljeno da regioni imaju "simetricna prava", a ne mora da bude ista velicina. Na pitanje novinara kako je definisano pitanje Vojvodine, Zoran Sami je odgovorio da bi ona bila jedan od sest regiona i da nije namera da se centar moci preseli iz Beograda u Novi Sad, vec da se sprovede decentralizacija. Sandzak bi pripao uzickom regionu, Sami ne iskljucuje mogucnost da i druge stranke izidju sa svojim predlozima za promenu ustava. Kosovo je trenutno pod jurisdikcijom medjunarodne zajednice, pa je nemoguce uklopiti ga u pravni sistem Srbije i Jugoslavije. "Sto vise predloga to bolja resenja", rekao je on, odgovarajuci na pitanje kakvu reakciju ocekuje od koalicionih partnera.

 

Danas, 23. jan. (?)

Odgovarajuci na primedbe, premijer Djindjic je podsetio da je vracanje autonomije bilo jedno od cetiri obecanja DOS, ali nije bilo pomena da ce Ustav biti donet za godinu dana. Dilemu da li se pridrzavati ustava Djindjic je razresio isticuci da bi to dovelo do blokade, jer reformi ne bi bilo dok se ne resi stanje u Federaciji. Treba, po njemu, naci pravu meru. On je bio izricit isticuci da je jedno zakonski okvir, a drugo zivot. Nizom asocijacija i insinuacija on je to i ilustrovao. Svi su, kako je rekao, za autonomiju Vojvodine, ali kad to treba ostvariti, niko nije. To je licemerstvo, sarena laza, fikcija, rekao je Djindjic. - Ta politicka sizofrenija unistila je zivot u drzavi." 

Autonomija mora, po Djindjicu, imati nadleznosti, a ne da bude igracka u izlogu. Drzava mora da funkcionise i najgore je sejati strahove - od misa praviti slona i praviti pojove. Opasno je i to kada neko resetom plasi mecku. Govorimo o tome da postoji Pokrajina Vojvodina, da ona nije sporna, da postoje gradovi i opstine i da treba da im poverimo izvorne nadleznosti i mnogo vise novca. - Busanje u patriotizam je neumesno - rekao je Djindjic odgovarajuci na primedbe poslanika.

Za autonomiju uz nadzor

Premijer Djindjic je novinarima u Skupstini Srbije izjavio da je pristalica da Vojvodina dobije autonomiju. - Ja sam za visoki stepen decentralizacije. Ziveo sam u takvim drzavama u kojima sve perfektno funkcionise i mislim da je to potrebno i nasoj zemlji - rekao je Djindjic, i dodao da nadzor ipak treba da bude na nivou Republike. 

Komentarisuci predlog ovog zakona, premijer je rekao: - Ovo je mali korak ali bolan za mnoge koji bi u Evropu, ali besplatno, bi autonomiju, ali da ona nema nikakav sadrzaj. Bi demokratiju, ali da bude socijalizam. 

Na novinarsko pitanje sta misli o novom predlogu ustava Srbije DSS, Djindjic je rekao da partijski predlozi ustava uglavnom traju kratko i da najvisi zakonski akt ne treba da donosi niti predlaze samo jedna stranka: - Mozda je trebalo prvo krenuti u javnu raspravu, a ovako sada mogu nastati medjupartijske rasprave i sporenja. Kao sto je poznato, za donosenje ustava potrebna je dvotrecinska vecina. Ja mislim da ovakav put predlaganja ustava kakav je izabrala DSS umanjuje sansu da se dobije dvotrecinska vecina.

Milo Djukanovic u visednevnoj poseti Zabljaku i Pljevljima

Nemam vremena za Brisel i Beograd

Zabljak - Milo Djukanovic, predsednik Crne Gore, zapoceo je juce petodnevnu posetu opstinama Zabljak i Pljevlja, na koju se odlucio "bez specijalnog povoda i u skladu sa ranijom praksom da, kada mu to obaveze dozvole, bude na terenu i obavi sto neposredniji kontakt sa ljudima ovih krajeva". - Ne racunajte na mene dok sam u poseti severu Crne Gore, porucio je Djukanovic zvanicnicima u Briselu i u Beogradu, i dodao: "Sad ja ne mogu - do petka uvece!" Djukanovic je najavio referendum o drzavno-pravnom statusu ove republike "u aprilu ili maju" ove godine.

Blic, 24. jan. 

Premijer Vlade Srbije Zoran Đindic juce je izjavio da je „rezervisan prema modelu ustava koji je podneo DSS“.

- Prema svakom eksperimentisanju na tom polju treba biti oprezan. Oni ustavom daju ovlašcenja regionima koji nikada kao regioni nisu postojali u državi. To je više nego vratiti ovlašcenja tamo gde ih je bilo i pre - rekao je Đindic. Govoreci o zakazanim razgovorima o federaciji, premijer je izneo ocekivanje da ce rukovodstvo Crne Gore predložiti referendum.

Nadležnosti regiona po predlogu ustava DSS-a

Zoran Šami: Nadležnosti regiona su odredene ustavom. To su donošenje statuta regiona, osnivanje regionalnih organa i javnih službi od regionalnog znacaja, utvrdivanje izvora prihoda regiona, donošenje budžeta i završnog racuna regiona, prostorno planiranje, odredivanje referenduma u stvarima iz nadležnosti regiona, staranje o poljoprivredi, stocarstvu i šumarstvu, lovu i ribolovu, turizmu i ugostiteljstvu, banjama i lecilištima, staranje o pitanjima od regionalnog znacaja u oblastima industrije i zanatstva, školstva i kulture, zdravstvene i socijalne zaštite. Takode, zaštita životne sredine, saobracaja, uredivanje mostova, vodovoda, muzeja, zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina i njihove kulture. Regioni svoje nadležnosti vrše donošenjem sopstvenih propisa i preko sopstvenih organa, a imaju nadležnosti da detaljnije urede nreke društvene odnose u kojima Republika Srbija propisuje samo osnove.

Blic 25. jan.

Djukanovic: Nijednom državljaninu Srbije nece trebati ni viza ni pasoš da bi ušao u Crnu Goru

- Ako i u Crnoj Gori i u Srbiji pricamo da želimo što pre da dodemo do praga evropske integracije, onda je potpuno jasno da cemo morati da poštujemo ona pravila koja Evropa propisuje. Ne može se u Evropu ulaziti kako ko hoce, ne može se u Evropu ulaziti sa odlukom da vaš prvi sused u vašu državu treba da ulazi sa vizom i pasošem. Što se Crne Gore tice, nijednom državljaninu Srbije nece trebati ni vizu ni pasoš da bi ušao u Crnu Goru, ni jednom državljaninu Srbije ili privrednom subjektu iz Srbije nece biti ugrožena imovina koju ima u Crnoj Gori. Mi predlažemo da svako u Srbiji i Crnoj Gori može slobodno da bira državljanstvo i predlažemo da se omoguci pravo na dvojno državljanstvo onima koji su rodeni na prostoru jedne države, a koji imaju stalni boravak na prostoru druge države - rekao je Đukanovic i odbacio manipulacije nekih lidera oko zdravstva i obrazovanja crnogorskih gradana u Srbiji.

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM