Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika 22. - 30. april

hronika vesti (arhiva)

prosla nedelja

Održan kongres ujedinjenja SD i SDU: Podržati reforme

Naucni skup Socijaldemokratija u Srbiji - stvarnost i mogucnosti

Aleksandar Lojpur, koordinator Komisije za istinu i pomirenje: Organizovacemo javna svedocenja o zlocinima

Sonja Biserko: Nacionalizam je deo oficijelne kulture

"Izborne kontroverze", pres klub Medija Centra

Zan Mari Le Pen izazvao politicki zemljotres

Dobrovoljci za Hag Kovacevic, Ojdanic, Martic, Sainovic...

Zoran Šami: Izbori na jesen

Dušan Pavlovic, G17 plus: Izbori prepreka za sprovodenje reformi

(poseban link) Emisija Pescanik na radiju B92: Mladen Lazic o "reformatorima" i javnosti

I Bil Klinton kriv?

KARLA DEL PONTE: Zakon nije dovoljan za saradnju

Vladan Batic: SNP kasno shvatio da ih je Kostunica izigrao

Karla del Ponte trazi od EU veci pritisak na Beograd

SRJ zapocinje proceduru pristupanja Partnerstvu za mir

Poklon premijera Institutu za ginekologiju

General Ojdanic u Hagu

Blic, 22. april

Održan kongres ujedinjenja SD i SDU

Podržati reforme

BEOGRAD - Socijaldemokratska unija i Socijaldemokratija ujedinile su se na jučerašnjem kongresu u beogradskom Domu sindikata u novu stranku, Socijaldemokratsku partiju. Kongres ujedinjenja, kome je prisustvovalo 1.012 od 1.340 delegata SD i SDU, odlučio je da SDP uputi zahtev za prijem u članstvo Socijalističke internacionale.

Prema Sporazumu o ujedinjenju, koji je usvojen juče, funkciju predsednika nove stranke obavljaće dva kopredsednika, odnosno sadašnji predsednici SDU i SD Žarko Korać i Slobodan Orlić.

- SDU i SD se obavezuju da će najkasnije u roku od godinu dana od usvajanja ovog sporazuma organizovati izbore za organe SDP na svim nivoima organizovanja. Svi odbornici, poslanici, kao i nosioci drugih državnih i javnih funkcija, koji su izabrani, odnosno imenovani na predlog nadležnih organa SDU ili SD nastavljaju sa radom kao funkcioneri SDP - navodi se u Sporazumu o ujedinjenju.

Predviđeno je i da se svi organi i tela nove partije formiraju spajanjem odgovarajućih tela SDU i SD, koje prestaju da postoje kao posebne političke stranke. Nova partija, prema juče usvojenom statutu, ima Glavni odbor, Nadzorni odbor, Statutarnu komisiju, Predsedništvo SDP i Izvršni odbor. Dve partije su takođe saglasne da nakon kongresa ujedinjenja SDP nastavlja sa radom kao njihov sledbenik u svim utvrđenim pravima i obavezama i kao članica DOS. Nova partija, kako je saopšteno juče, ima 95 lokalnih odbora i preko 18.000 članova, predstavnike u lokalnoj vlasti u 72 opštine u Srbiji, po tri predstavnika u vojvođanskom i saveznom parlamentu, kao i 13 poslanika u Skupštini Srbije.

Predsednik SDU Žarko Korać istakao je da ovo ujedinjenje izražava želju stranaka socijaldemokratske orijentacije da postanu jači i uticajniji činilac na političkoj sceni Srbije. SDP, će prema njegovim rečima, zadržati karakter političkog angažovanja koji su njene članice imale proteklih godina u „borbi protiv rata i za socijalnu jednakost“. - Prisutna je konsolidacija snaga koje su poražene u oktobru 2000. godine, a problem je što se i u okviru DOS pojavljuju zaštitnici tih snaga. Zato je ideja o potpunom diskontinuitetu sa prethodnim režimom iluzija jer i u vladajućoj koaliciji postoji jasna podela na reformiste i one koji koče te reforme - istakao je Korać.

Predsednik SD Slobodan Orlić rekao je da će se nova partija boriti za pravo ljudi da žive bolje i od svog rada, kao i da državom upravljaju zakoni. Orlić je ocenio da osnovni problem u Srbiji predstavlja „nedostatak konsenzusa“, i objasnio da taj konsenzus podrazumeva da se sa „proizvodnje politike sukoba i straha pređe na politiku stabilnosti, sigurnosti, nade i boljeg života za sve ljude koji žive u Srbiji i Crnoj Gori“.

- Snaga SDP nikada ne sme zavisiti samo od prostog broja poslanika, niti smemo biti stranka za jednokratne izborne upotrebe i procente. Naši potencijali moraju biti izraženi u rešenjima nagomilanih socijalnih problema - zaključio je Orlić.

Republički premijer Zoran Đinđić pozdravio je kongres ujedinjenja dve stranke i ocenio ga kao „važan politički događaj i snažnu političku poruku da Srbija ulazi u vreme integracije“. On je istakao da u Srbiji ima „ozbiljnih podela i razlika, kao i bolnih razjedinjenosti, ali da je najozbiljnija podela na one koji u demokratskoj Srbiji vide svoju šansu i one koji u njoj vide opasnost po sebe“.

Generalni sekretar Socijalističke internacionale Luis Ajala ocenio je ovaj skup kao najznačajniji dan za socijaldemokratiju u Srbiji, dok je lider SDP Crne Gore Ranko Krivokapić istakao da će crnogorske socijaldemokrate lobirati da SDP iz Srbije u novembru postane član Socijalističke internacionale, čiji je ova crnogorska partija već član. Kongres su pozdravili lideri DOS Dragoljub Mićunović, Vladan Batić, Rasim Ljajić, Dragan Veselinov, Jožef Kasa, kao i gosti iz inostranstva.

Danas, 22. april

Naucni skup Socijaldemokratija u Srbiji - stvarnost i mogucnosti 

Zateceni izmedju bede i zelja

Beograd - Socijaldemokratska opcija u Srbiji celu proteklu deceniju je bila slaba, jer smo se mi ovde borili za minimum ljudskog dostojanstva, za ljudski zivot i protiv sovinizma - naglasio je Zarko Korac, potpredsednik Vlade Srbije i predsednik Socijaldemokratske unije, odgovarajuci na ucesnicima naucnog skupa Socijaldemokratija u Srbiji - stvarnost i mogucnosti odrzanog u subotu u Beogradu. Deo ucesnika kritikovao je partijske programe i konstatovao da "socijaldemokrtaska opcija nije dovoljno ucinila u poslednjih deset godina". Korac je kriticarima uzvratio i da "po svemu recenom SPS ima sjajan program, ali da je zbog okolnosti u kojima se nalazila nasa zemlja mnogo bitnije da se razgovara o politickoj praksi, a ne o partijskim programima". Sociolog Zagorka Golubovic, smatra da se "nijedan od kljucnih socijaldemokratskih principa ne moze se prepoznati u vladajucoj politici, osim vidljivijeg zalaganja za decentralizaciju i nezavisnost medija". Jedna koncepcija "legalisticka" je konzervativna i koci drustvene promene, a druga "reformisticka" je manje-vise primenjena koncepcija liberalne demokratije, istakla je Golubovic. Ona je kazala da prva struja insistira na konstitucionalnim elementima i vladavini prava, ne uzimajuci u obzir degeneraciju pravnog sistema, realne teskoce i potrebe stanovnistva u osiromasenom drustvu, dok je za drugu struju rekla da je prevashodno pragmaticna i "ne vidi kuda na duzi rok vode mnogi zakoni koje je Vlada usvojila" kao sto su Zakon o radu, o privatizaciji, o poreskom sistemu. Sociolog Srecko Mihailovic istice da gradjani Srbije "hoce socijaldemokratiju i kad je ne prepoznaju kao takvu", a da se, s druge strane, neke politicke stranke "samoproglasavaju socijaldemokratskim gledajuci u tome put za uspeh". On se slozio sa misljenjem vecine ucesnika da u Srbiji nije jasno definisana leva i desna politicka orijentacija. Najcesci primer bio je Zakon o radu, koji po recima Zagorke Golubovic "favorizuje poslodavce, a radnike lisava nekih s mukom stecenih prava", a kojem su stranke socijaldemokrtske orijentacije dale podrsku. Slobodan Lalovic, clan Predsednistva Socijaldemokratije, naglasio je da je Zakon o radu bio deo sireg koncepta reforme, a da su kritike cesto bile "demagoske, da su bile instrument kojim su sindikati zeleli da zastite svoje pozicije, a ne interese radnika".

Blic, 22. april

Aleksandar Lojpur, koordinator Komisije za istinu i pomirenje, za „Blic“ govori o aktivnostima Komisije 

Organizovacemo javna svedocenja o zlocinima 

BEOGRAD - Komisija za istinu i pomirenje, koju je formirao predsednik SRJ Vojislav Koštunica, planira da organizuje javna saslušanja povodom najmarkantnijih dogadaja iz prethodnih ratova, kao što su Srebrenica, Vukovar, opsada Sarajeva i Dubrovnika, operacija „Oluja“ i svi aspekti sukoba na Kosovu, najavio je za „Blic“ koordinator ove komisije Aleksandar Lojpur. Ovo je samo jedan vid rada Komisije, za koji, kako Lojpur navodi, „ocekuju da ce najviše doprineti suocavanju gradana Srbije i Crne Gore sa cinjenicom da su u njihovo ime ucinjeni najteži zlocini, kao preduslovom za pomirenje sa susednim narodima“.

Prvo saslušanje, koje bi se bavilo dogadanjima u Srebrenici, bilo je, kako kaže Lojpur, planirano za maj ove godine, ali ce najverovatnije biti odloženo za jesen.

- Nismo sigurni da u ovom momentu uživamo dovoljan stepen poverenja organizacija žrtava iz BiH, pre svega bošnjackih, da bi mogli da racunamo na njihovu saradnju - objašnjava Lojpur. Komisija je, kaže on, u novembru prošle godine imala kontakte sa clanovima Udruženja za istinu i pomirenje iz BiH, na cijem celu je Jakob Finci.

- Ti kontakti nisu bili ohrabrujuci, jer su oni iskazali sumnju u mogucnost naše saradnje. Jedan od osnovnih razloga koje su naveli je da mi otkada smo osnovani nismo pokazali ni domacoj ni stranoj javnosti šta zaista hocemo - kaže Lojpur.

Upitan cija je greška to što Komisija u proteklih godinu dana nije pokazala javnosti šta namerava da radi i kako ce taj propust ispraviti, Lojpur odgovora da „ne misli da tu ima šta da se ispravlja jer je to prosto cinjenica koja se dogodila“. - Mi cemo u našem buducem radu pokazati da li vredi sa nama saradivati. Objavili smo da od 25. februara pocinjemo zvanicno da radimo i od tada treba racunati da imamo tri godine da uradimo posao za koji smo izabrani. Do februara smo se najviše bavili tehnicko-logistickim pitanjima. Dogovarali smo se o mandatu komisije i nacinima rada, ucestvovali smo u mnogim dogadajima koje su na tu temu organizovale druge organizacije koje se bave ovom problematikom - istice Lojpur. Odgovarajuci na primedbe da je u Srbiji malo uradeno u vezi sa istinom i pomirenjem od kad su se desile promene, Lojpur kaže da je „Francuzima trebalo cetrdeset godina da se suoce sa slicnom vrstom divljaštva kao što su bili zlocini u Bosni, a koji su pocinjeni u ime Francuske u Alžiru“.

- Vili Brant je kleknuo pred jevrejskim žrtvama tek nakon dvadeset godina. Ako gledamo naš region, u Bosni se vec dve godine govori o zakonu o formiranju komisije za istinu i pomirenje, a nama se zamera što u nekoliko meseci nismo završili posao - istice Lojpur. On dodaje da „u Hrvatskoj za sada još nema nagoveštaja da bi skoro mogla biti formirana slicna komisija“.

- Ali su tamo uradili nešto što ovde nije uradeno, a trebalo je da bude, a to su iniciranje procesa pred domacim sudovima za ratne zlocine pocinjenim od strane Hrvata. Primere sa Zapada izneo sam samo kao ukazivanje na to da je štetna i netacna jedna slika koja je proširena na Zapadu o narodima iz Srbije, Crne Gore, BiH i Hrvatske, kao da se radi o nekakvim divljacima Evrope. Rat je sam po sebi užasna nepravda, zlocini pocinjeni u ove tri države su strašni, ali, nisu ništa strašniji od zlocina koje su pocinili pripadnici drugih evropskih naroda u skoroj prošlosti - istice Lojpur. Prema njegovim recima, Komisija ce raditi na slican nacin kao što rade skupštinski anketni odbori ili odbori Senata u Americi.Objašnjavajuci na primeru javnog svedocenja o Srebrenici, kako bi trebalo da izgleda rad komisije, Lojpur kaže da bi Komisija tokom tri dana svedocenja trebalo da cuje žrtve, ali i predstavnike medunarodne zajednice, VRS i VJ. Komisija, kako je rekao Lojpur, planira da pozove da svedoce politicare, kao i predstavnike Haškog tribunala pošto je taj sud osudio generala Radoslava Krstic za genocid u Srebrenici. On dodaje da je planirano da Komisija saluša predstavnika Holandskog instituta za dokumantaciju o ratu, koji je nedavno izradio izveštaj o dešavanjima u Srebrenici, kao i generala Filipa Moriona, tadašnjeg komandanta medunarodnih snaga u BiH.

- Moje mišljenje je da bi najidealnije bilo da zajedno sa predstavnicima slicnog tela u BiH saslušavamo i bošnjacke i srpske žrtve - istice Lojpur naglašavajuci da se o tome u Komisiji još razgovora. Ukoliko to telo ne bude formirano, kaže on, Komisija ce za ovakvu vrstu saradnje obratiti državnim telima i organizacijama žrtava iz BiH. Govoreci o problemima koje imaju u radu, Lojpur navodi da su clanovi Komisije suoceni i sa „zamkom u koju su ulovljeni i zapadna i domaca javnost i svi koji se bave ovim pitanjem“. - Ni naša, a ni zapadna javnost, nije u organizovanom smislu obaveštena o svim dogadajima koji su se dešavali u BiH. Kada su u pitanju dogadaji u kojima su bosanski Srbi bili žrtve, naša javnost nije ni putem domacih medija ni putem informacija sa Zapada organizovano obaveštavana o tome - istice Lojpur. On navodi da su “Miloševicevi mediji ignorisali kako srpske zlocine tako i one zlocine gde su Srbi stradali“.

- Zapad je bio u sukobu sa Miloševicem, pa su i žrtve gledane po etnickom kljucu i u fokus su stavljane žrtve koje nisu Srbi, dok su srpske žrtve uglavnom ignorisane - kaže Lojpur. On upozorava da gradani „iako nisu informisani preko medija, znaju za zlocine u kojima su Srbi stradali, jer su o njima obavešteni neposredno od nekoliko stotina hiljada izbeglica, iz Bosne, Hrvatske i sa Kosova“.

- Mi možemo sada da nastavimo tu grešku i govoreci da svako treba da se pre svega suocava sa zlocinima koji su cinjeni u ime njegovog naroda, za šta verujem da jeste ispravan pristup, i da ignorišemo srpske žrtve sukoba u BiH. Ako to napravimo, izgubicemo kredibilitet, jer smo osnovani da o svim žrtvama govorimo bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Sa druge strane, ako pricamo o srpskim žrtvama, onda dolazimo u opasnost da nam se prebaci kako želimo da napravimo veštacki balans, kako hocemo da opravdamo užasne zlocine koji su, recimo izvršeni nad bošnjackim stanovništvom kada je Srebrenica u pitanju, onim zlocinima koji su nastali dva tri meseca ranije u tom delu nad Srbima - istice Lojpur.

Kad govorimo o Srebrenici, kaže on, jedna vrsta zlocina je ono za šta je osuden general Krstic i za šta su optuženi general Mladic i drugi, a druga je vrsta zlocina u kojima su stradali bosanski Srbi iz srebrenickog kraja.

- U prvom slucaju imamo odvajanje žena od muškaraca na jednoj teritoriji koju je vojno zauzela vojska bosanskih Srba, zarobljavanje oko 7500 muškaraca Bošnjaka od strane te vojske, sistematsko i organizovano ubijanje tih zarobljenika, u periodu od nekoliko dana u julu 1995. godine. U drugom slucaju, u dogadajima koji su prethodili masakru u Srebrenici, imamo upade muslimanske vojske ili paravojski u sela, ubijanje srpskih civila i uništavanje njihove imovine. Ne znamo koliko je tacno ubijeno srpskih civila u tim upadima, prema raspoloživim izveštajima rec je o oko 1500 ljudi. Sve to treba do kraja istražiti i o tome obavestiti javnost, ali, vec na prvi pogled se vidi da se radi o dve grupe dogadaja koji su zasebni i ne mogu se staviti u istu ravan - zakljucuje Lojpur.

Danas, 23. april 

Godisnji izvestaj Helsinskog odbora za ljudska prava u Srbiji 

Unutrasnja agresija na neugodne svedoke

Beograd - Konfuzna tumacenja petooktobarske smene vlasti, propustena prilika da se nacini radikalni diskontinuitet sa Milosevicevim rezimom, ocuvanje iste personalne garniture u policiji i pravosudju - kljucni su razlozi konsolidacije porazenih nacionalistickih i desnicarskih snaga, odnosno onemogucavanja brzih reformi - receno je na jucerasnjem predstavljanju godisnjeg izvestaja Helsinskog odbora "Ljudska prava u tranziciji - Srbija 2001.". Jedan od kljucnih zakljucaka Helsinskog odbora je da nije postignut opstedrustveni konsenzus o suocenju sa prosloscu.

Sonja Biserko: Nacionalizam je deo oficijelne kulture

Sonja Biserko ukazala je na slabljenje gradjanske opcije, konstatujuci da je "nacionalizam postao deo oficijelne kulture", kao i da je doslo do "nevidjene promocije raznih desnih grupa koje sire nacionalnu i versku netrpeljivost". - To je nacionalizmu omogucilo da udje u sve pore drustva i postane deo dominantnog kulturnog obrasca. Politicki vakuum popunjen je antikomunizmom, monarhizmom i pravoslavljem. Drustvena i moralna kriza otvorila je vrata svojevrsnoj leguri ideologija, antisemitizmu, rasizmu, staljinizmu. Ipak, najprisutnija je ideologija etnonacionalizma, sa snaznom strujom klerikalizma - rekla je Sonja Biserko.

Obimni izvestaj Odbora sadrzi i ove godine snimak reformskih tokova, ekonomije, pravosudja, snaga bezbednosti, represivnog aparata, izbeglickih problema, stanja u medijima, ali i zdravstvenog stanja stanovnistva i buducnosti reformi u zdravstvu i prosveti. Kao jednu od kljucnih karakteristika ovdasnje javne scene, Sonja Biserko, predsednica Odbora, navela je ofanzivu nekadasnjeg, sada unekoliko transformisanog, ratnohuskackog bloka koji "kroz novi oblik mrznje i organizovane akcije diskredituju sve koji su bili protiv rata, netolerancije i zlocina". - Ove hajke podsecaju na one iz devedesetih godina, protiv Slovenaca, Hrvata, Muslimana i Albanaca. Poraz i prisustvo medjunarodnih snaga onemogucavaju obnavljanje spoljne agresije, ali je zato agresija sada unutrasnja, usmerena je na sve koji podsecaju na pogubni ucinak Miloseviceve politike. Promene jesu otvorile prostor, ali, konzervativna ideja koja je dozivela poraz nije dobila alternativu- naglasila je Sonja Biserko. 

Saradnici Odbora Natasa Novakovic, Marijana Obradovic i Pavel Domonji ukazali su na neshvatljivo sporo pokretanje postupaka za ratne zlocine, zabrinjavajuci polozaj zatvorenika u srbijanskim zatvorima, izbeglica u kolektivnim centrima, na pozitivne okolnosti u odnosu prema manjinama koje dolaze iz vlasti, ali se ne vide u drustvu. B. T.

Danas, 23. april

"Izborne kontroverze", pres klub Medija Centra 

Nedovrsena drzava

Beograd - Zajednicka drzava Srbije i Crne Gore nije u interesu Srbije, smatra 41 odsto gradjana vece federalne jedinice, 30 odsto misli da jeste u interesu, dok je 21 odsto odgovorilo da nije sigurno. To su rezultati istrazivanja javnog mnjenja od 20. marta ove godine koje je na pres klubu Medija centra Miklos Biro sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. On istice da cak 45 odsto glasaca DOS misli da je zajednicka drzava protiv interesa Srbije. Isto istrazivanje pokazalo je da 35 odsto gradjana smatra da najbolji odnos dve republike jeste nezavisnost za svaku, 47 odsto se zalaze za cvrstu federaciju, a 18 odsto prihvata sadasnje resenje. Za nezavisnu Srbiju se izjasnilo 39 odsto glasaca DOS. Miklos Biro je naglasio da ovakvi rezultati stavljaju pod znak pitanja legitimitet politike koju vladajuca koalicija vodi i pokazuju da je drzava nedovrsena. 

"Neophodno je da sve politicke snage sednu za jedan sto kako bi se postigao drustveni konsenzus i pitanja odnosa u federaciji, polozaja Vojvodine i izbora monarhije ili republike resili osnovni drzavni problemi. Neophodnost Ustavotvorne skupstine je u tome sto bi ona dovela do stabilnih resenja, a politicku borbu konacno prevela na teren ekonomskih pitanja", kazao je Biro. 

Nedavnu odluku 17 lidera DOS da se republicki izbori odrze 2004. godine Dusan Pavlovic iz Instituta G17 smatra vise kao izjavu zelje koja ne mora da se ostvari. "Vecina od 131 poslanika u Skupstini Srbije je vrlo klimava, jer postoji nekoliko ljudi na klackalici", istakao je Pavlovic. Slobodanka Nedovic, iz Centra za slobodne izbore i demokratiju naglasila je neophodnost donosenja izbornog zakona za Srbiju. "Kod nas su svi izbori prerastali u vaninstitucionalni konflikt. Nikada ne znate pravila, a znate rezultat. Pravila moraju biti poznata unapred", naglasila je Nedovic. CESID je izradio Model zakona o izboru poslanika, odbornka i predsednika Republike, a po recima Nedovic, on bi u skupstinskoj proceduri mogao da se nadje tek u oktobru.

Uzroci autonomastva

Sva istrazivanja javnog mnjenja beleze porast zalaganja za autonomiju gradjana Vojvodine, kazao je juce Miklos Biro. On je kao razloge naveo cinjenicu da osim Jozefa Kase, potpredsednika Vlade Srbije, u organima republicke vlasti nema ni jednog predstavnika Vojvodjana. "Interesantno je da odnos citiranosti Beogradskog i Novosadskog univerziteta jeste 2,1:1, a zastupljanost akademika jeste 5,9:1 za Beogradjane", naveo je Biro.

Danas, 23. april

Sokantan uspeh ekstremne desnice u prvom krugu predsednickih izbora u Francuskoj 

Zan Mari Le Pen izazvao politicki zemljotres 

Specijalno za Danas Pariz - Suprotno ozbiljnim politickim analizama i predvidjanjima Instituta za ispitivanje javnog mnjenja, kandidat ekstremno desnog Nacionalnog fronta Zan Mari Le Pen plasirao se odmah iza jos aktuelnog neodegolistickog predsednika Zaka Siraka u drugi krug predsednickih izbora u Francuskoj. Sirak je u prvom krugu osvojio 19,67 odsto, a Le Pen 17,02 odsto glasova biraca. Lider socijalista Lionel Zospen ispao je iz trke za Jelisejsku palatu sa nesto vise od 16 odsto osvojenih glasova. To je drugi put u istoriji Pete republike i prvi put od 1969. godine da kandidat levice ne ucestvuje u drugom krugu predsednickih izbora. Zospen je najavio da ce se povuci iz politickog zivota. Prodor ekstremne desnice izazvao je proteste u noci izmedju nedelje i ponedeljka, desetine hiljada Francuza na ulicama Pariza i drugih gradova sirom zemlje ukljucujuci Lion, Strazbur, Marsej, Tuluz, Lil, Ren, Dizon i druge. Demonstranti su nosili transparente sa kojih se moglo procitati "F kao fasizam" i "N kao nacizam" (skracenica Le Penovog pokreta je FN).

Danas, 23. april

Ko je kontaktirao sa Saveznim ministarstvom pravde i sta kazu u Hagu 

Dobrovoljci Kovacevic, Ojdanic, Martic, Sainovic...

ARTMAN: Cekamo ih spremni

U Hagu se pripremaju za dolazak novih pritvorenika. Portparol Tuzilastva Florans Artman kaze za Danas da je sve spremno i da se samo ceka na konkretne poteze zvanicnog Beograda. - Postoje neke administrativne stvari koje su u nadleznosti holandske Vlade - kaze Artman za Danas.

Beograd - Rok do kojeg lica koja se nalaze na optuznicama Haskog tribunala mogu da se prijave Saveznom ministarstvu pravde produzen je do sinoc u ponoc, potvrdio je Tanjugu ministar Savo Markovic, a kako je juce saopstio Branislav Todic, sef istraznog odeljenja Okruznog suda u Beogradu, ovom sudu se javio samo oficir bivse JNA Vladimir Kovacevic, zvani Rambo, koga Haski tribunal tereti za ratne zlocine pocinjene 1991. godine na dubrovackom ratistu. Prema Todicevim recima, on je saslusan i receno mu je da se javi kada u sud budu dostavljene optuznice. Vojislav Selezan, advokat bivseg nacelnika GS VJ Dragoljuba Ojdanica potvdio je za Danas da su on i njegov klijent juce kontaktirali sa Saveznim ministarstvom pravde, dok je Strahinja Kastratovic, pravni zastupnik bivseg predsednika RSK Milana Martica izjavio da je njegov klijent "spreman da dokaze svoju nevinost i da se preda svojoj drzavi, a potom i Haskom tribunalu". Kako Danas saznaje, o dobrovoljnoj predaji sa predstavnicima Saveznog ministarstva pravde pregovarao je i advokat bivseg potpredsednika Savezne vlade Nikole Sainovica.

Blic, 23. april

Zoran Šami, potpredsednik Demokratske stranke Srbije 

Izbori na jesen

BEOGRAD - Potpredsednik Demokratske stranke Srbije Zoran Šami ocenio je juce da zahtevi Socijalisticke narodne partije Crne Gore zbog kojih je došlo do prekida zasedanja saveznog parlamenta „nisu sporni“, ali i naglasio da „nije dobro što se na ovaj nacin oteže sa usvajanjem beogradskog Sporazuma i sa pocetkom rada na izradi ustavne povelje“.

- Sporazum bi trebalo što pre usvojiti i u Saveznoj skupštini kako bi komisija što pre bila formirana i pocela sa izradom ustavne povelje. Stav DSS jeste da komisiju treba da cine predstavnici sva tri parlamenta u kojoj ce biti zastupljeni predstavnici svih parlamentarnih stranaka, a normalno je da ce komisija koristiti usluge eksperata - rekao je Šami. On je dodao da je nastavak zasedanja Savezne skupštine zakazan za petak, 26. april, ali da nije poznato da li ce se nastaviti rasprava o Sporazumu ili je to nastavak prethodno prekinute sednice. - Posle usvajanja ustavne povelje slede savezni izbori, najverovatnije u septembru - ocenio je Šami. On je rekao da su zahtevi SNP „provocirani“ predlogom Demokratske partije socijalista Crne Gore koja „iskrivljuje suštinu Sporazuma“.

- Nije sporno što SNP traži da se izbori u savezni parlament obavljaju neposredno. U Sporazumu piše da ce republike same odlucivati o izboru saveznih poslanika, ali je ostavljena mogucnost da se u ustavnoj povelji to pitanje reši. Svuda u Evropi se izbori obavljaju neposredno, tako da ni ovde nikakav drugi nacin ne dolazi u obzir - rekao je Šami. On je naglasio da DSS „jasno“ podržava primenu Zakona o saradnji s Hagom, a da „zahtev za ispitivanje ustavnosti tog zakona može svako da podnosi“.

Blic, 23. april

Dušan Pavlovic, G17 plus, o „izbornim zavrzlamama“ 

Izbori prepreka za sprovodenje reformi 

BEOGRAD - Demokratska stranka Srbije, koja najviše gura pricu o neophodnosti izbora, ima zadršku u tome jer još nije rešeno pitanje zajednicke države. Kada se krajem godine završi proces konstituisanja nove zajednice, onda DSS ništa nece sprecavati da krene svom snagom sa zahtevom za izbore, pogotovo ako bude nekih novih afera kao što je bila „afera Perišic“ - istakao je Dušan Pavlovic iz Instituta G17, na jucerašnjem press klubu „Medija centra“ posvecenom „izbornim zavrzlamama“. On je ocenio da atmosfera na politickoj sceni Srbije još nije do te mere usijana da su izbori jedini nacin da bi se spustile tenzije i razrešila situacija.

On je objasnio da su „izbori na neki nacin prepreka u sprovodenju reformi, jer ce, na primer, Vlada Srbije u predizbornoj kampanji odustati od nekih nepopularnih, ali neophodnih reformskih mera, kao što je otpuštanje radnika“. On je ocenio i da bi, pored predsednickih, „krajem godine mogli da budu raspisani i lokalni izbori, jer nedavno usvojen Zakon o lokalnoj samoupravi iziskuje hitno održavanje izbora“. Slobodanka Nedovic, direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju, istakla je da „izborni uslovi moraju biti na vreme obelodanjeni da bi svi ucesnici utakmice na vreme znali pravila“.

Govoreci o modelu izbornog zakona koji je izradio CeSID ona je rekla da taj predlog predvida postojanje jedne izborne jedinice, jer je takav sistem najprimereniji srpskoj politickoj sceni pošto omogucava najvecu proporcionalnost i zastupljenost manjina u predstavnickim telima.

- Izborni zakon je nemoguce doneti ukoliko u državi ne postoji ureden ustavni poredak - upozorila je Nedoviceva. Zato, kako je ona dodala, neka od najvažnijih mesta ovog predloga, kao što su pitanja izbornih jedinica i cenzusa, tek trebalo da budu predmet politickih razgovora. Ona je ocenila da ce na narednim izborima u Srbiji „kampanja biti prljavija nego ranije, jer ce suprotstavljeni biti dojucerašnji prijatelji koji puno znaju jedni o drugima“.

Mikloš Biro, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, ocenio je da su „protiv prevremenih parlamentarnih izbora neke male stranke unutar DOS zato što znaju da politicki nece preživeti te izbore“.

Danas, 24. april

Sve cesci pozivi javnosti da se razmotri odgovornost SAD zbog pada Srebrenice 1995. godine 

I Bil Klinton kriv?

Vasington - Tokom vikenda, u koloni demonstranata svih mogucih boja koji su kruzili oko sedista MMF i Svetske banke, vidjeno je i nekoliko zena u crnini sa transparentima na kojima je pisalo "Setite se Srebrenice". Taj njihov protest ostao je, uglavnom, nezapazen, ali to tesko da ce biti i sa inicijativom kongresnog Komiteta za medjunarodne odnose koji, kako se saznaje, priprema raspravu o odgovornosti Klintonove administracije zbog nepreduzimanja "potrebnih mera" da bi se sprecio pogrom bosnjackog stanovnistva Srebrenice, jula 1995. godine, pred kraj rata u BiH. Povod za ovo angazovanje kongresnog Predstavnickog doma (koji kontrolisu republikanci) predstavlja deo stalne kampanje da se, kad god je to moguce - a narocito u sadasnjoj fazi priprema za novembarske izbore za Kongres - dezavuise prethodna demokratska administracija. A, konkretan povod za koriscenje i "slucaja Srebrenica" u te svrhe donela su sve prisutnija reagovanja u javnosti na proslonedeljnu senzaciju iz Holandije, gde je prvi put u istoriji, kako je konstatovano u jednoj TV debati, "jedna zapadna, demokratska vlada podnela ostavku zbog toga sto je bila pasivni posmatrac genocida koji su oruzane snage bosanskih Srba sprovele nad muslimanskim stanovnistvom Srebrenice". Koliki je stepen posredne i neposredne odgovornosti za srebrenicku tragediju tadasnje Vlade SAD, koja je bila jedan od predlagaca rezolucije Saveta bezbednosti o pretvaranju Srebrenice u "zonu bezbednosti" koju ce stititi medjunarodne snage? - Visoki predstavnici Klintonove administracije bili su svesni opasnosti napada srpskih snaga na Srebrenicu i ostale "bezbednosne zone" u Bosni. Stavise, neki od njih privatno su izrazavali nadu da ce teritorija koju su drzali Muslimani potpuno pasti u srpske ruke, jer bi to, kako su racunali, olaksalo podelu Bosne, cemu se tezilo u nekim krugovima - kaze tim povodom Samanta Pauer, autor knjige "Amerika i godine genocida". 

Raspolozivi dokumenti iz otvorenih vasingtonskih arhiva pokazuju da su tih presudnih julskih dana 1995. nadlezni u Stejt departmentu, Pentagonu i Kongresu bile upoznati sa cinjenicom da je, pod komandom generala Mladica, u Srebrenici pocelo izdvajanje muskog stanovnistva, kao i da je pripadnicima holandskih snaga iz sastava UN bilo onemoguceno da nadgledaju njihovu navodnu evakuaciju. U Vasington su tih dana stizali pozivi iz Sarajeva da se avijacija NATO angazuje u sprecavanju Mladicevog masakra, a u jednoj informaciji, od 19. jula 1995, tadasnjeg pomocnika drzavnog sekretara za ljudska prava Dzona Sataka govori se o "verodostojnim izvestajima o masovnim pogubljenjima muskog stanovnistva i kidnapovanju i silovanju bosnjackih zena u podrucju Srebrenice". I pored svega toga, na brifinzima u Stejt departmentu saopstavalo se tih dana domacim i stranim novinarima da SAD nemaju "odlucujucu ulogu" u trazenom reagovanju na zlocine u Srebrenici.

 "Posle masakra u Srebrenici, ni Klintonova administracija ni Kongres nisu se vise bavili tim slucajem. Pojedini clanovi Senata - Dzozef Bajden, Bob Dol, Dzozef Liberman Dzon Mekejni ostali - zauzimali su principijelan stav tokom bosanskog rata i trazili americku intervenciju. Ali, Kongres nikad nije doveo funkcionere iz Klintonove administracije na Kapitol hilu da javno odgovore na pitanje zasto su SAD ostale samo pasivni posmatrac masovnog ubistva u Srebrenici", pise tim povodom Vasington post, u reagovanju na ostavku holandske vlade. "Kad su UN, 1998, vodile istragu o Srebrenici, istrazitelji navode da nadlezni iz Klintonove administracije uopste nisu odgovarali na njihove telefonske pozive. Uspevali su da stupe u kontakt samo sa funkcionerima najnizeg ili nesto viseg nivoa - od kojih, prakticno, nista nije moglo da se sazna. Holandski istrazitelji, koji su pripremali izvestaj o Srebrenici, takodje se zale da su u Vasingtonu bili suoceni sa istovetnim zidom cutanja". Pozivajuci Busovu administraciju da se, najzad, prekine ta zavera cutanja i da SAD ponesu svoj deo odgovornosti za masakr u Srebrenici, Vasington post zakljucuje : "Sledeci primer Holandjana i utvrdjujuci cinjenice kako su i zasto SAD odlucile da okrenu glavu od najveceg genocida u Evropi u poslednjih 50 godina, Busova administracija ima sad jedinstvenu priliku da se osvrne unatrag - kako bi mogla da krene napred. Holandija je pocela da se preispituje jer su njeni vojnici bili na licu mesta u Srebrenici. Za Ameriku, tadasnja udaljenost od mesta zlocina ne predstavlja alibi - vec razlog za stid".

 

Danas, 25. april

Glavni tuzilac Haskog trubunala obratila se Savetu Evrope 

KARLA DEL PONTE: Zakon nije dovoljan za saradnju

Karla del Ponte je rekla da ona sada ne zna da li je Mladic u Beogradu, "ali je pre nekoliko nedelja bio u Srbiji". - Ja idem okolo, pitam gde su Karadzic i Mladic, a svi se ponasaju kao da su odletetli u vazduh - objasnila je ona. Na nase pitanje da li ce rezultati istrage holandskog Instituta za ratne zlocine o Srebrenici, koji bacaju drugacije svetlo na te dogadjaje, imati uticaja na sudjenje Milosevicu, ona je odgovorila odrecno, jer je "ta istraga vec vodjena za slucaj generala Krstica". Karla del Ponte se ostro usprotivila pitanjima i konstatacijama nekolicine novinara i poslanika (vecinom italijanskih kolega) da je sud uperen protiv Srbije ili da je takva slika stvorena u javnom mnjenju. - To prosto nije istina. Prosle godine su objavljene cetiri optuznice protiv zvanicnika BiH, a sada se vode istrage za zlocine albanske strane na Kosovu. Obracajuci se poslanicima Saveta Evrope, glavni tuzilac Tribunala Karla del Ponte je konstatovala da se Tribunal nalazi "u odlucujucem momentu svog postojanja", posto se "sest slucajeva nalazi na putu za Hag", a svi oni su "veoma kompleksni", jer je rec o vojnim i politickim liderima koji su imali veoma veliku moc. Karla del Ponte je sudjenje Milosevicu ocenila "istorijskim" jer ono oznacava prelomni trenutak od kada se i sefovi drzava nalaze na sudu. Iako joj Statut daje veoma velika ovlascenja, Karla del Ponte je rekla da ona u potpunosti zavisi od "dobre volje" drzava da postuju i sprovode njene istrage i isporuce Tribunalu one koji su optuzeni. U tom kontekstu, ona je pomenula da su Beograd i Republika Srpska opstruirali sprovodjenje istraga, ali je usvajanjem zakona uklonjena prepreka koja to nije ni bila. Po tumacenju tuziteljice, taj zakon je nespojiv sa obavezama Jugoslavije koje proisticu iz Rezolucije 1207 UN od 17. novembra 1998: - Ja mogu samo prema tome da se nadam da ce oni koji su vec optuzeni, a koji su na teritoriji Srbije i Crne Gore, dobrovoljno odluciti da se pojave pred sudom ili biti uhapseni, ukljucujuci tu i Ratka Mladica.

Danas, 25. april

Vladan Batic, republicki ministar pravde 

SNP kasno shvatio da ih je Kostunica izigrao

Beograd - Ministar pravde u Vladi Srbije Vladan Batic rekao je juce, povodom donosenja ustavne povelje o preuredjenju odnosa Srbije i Crne Gore, da treba prvo da se vidi sta ce se desiti u crnogorskom parlamentu, i ocenio da SNP prvo ocekuje ishod parlamentarne rasprave o zakljuccima koji je predlozila DPS. - Videcemo do koje ce mere i na jedne i na druge uticati izjava Havijera Solane, i posle ce biti jasno da li ce oni ostati pri svom sadasnjem stavu. Ako bude tako, DOS mora doneti neku odluku, ali cini mi se da ne mozemo da prihvati izmene sporazuma bez EU - zakljucio je Batic.

On je, s tim u vezi, dodao da je u samim polaznim osnovama receno je da ce pitanje predstavljanja u saveznom parlamentu biti regulisano republickim zakonima. - SNP je kasno shvatio da ih je Vojislav Kostunica izigrao. Oni su mu dali mandat da odlucuje u njihovo ime, pa prema tome moraju sa njim i da rasprave". Batic je potvrdno odgovorio na pitanje novinara da li je moguce ocekivati novu misiju evropskog predstavnika za spoljnu politiku i bezbednost Havijera Solena. "Mislim da nam predstoji period mukotrpnog dogovoranja i pregovaranja. Vec vidim Solanu kako ponovo dolazi i kako zajedno sa Kostunicom sedi na kanabetu pokusavaju da izadju iz ove situacije". Kada je rec o roku za donosenje ustavne povelje Batic je izrazio sumnju da ce povelja biti doneti do juna. " Naravno da do kraja juna nema ni teoretske sanse da to bude ucinjeno, ne mogu da procenim koliko ce sve to trajati i koliko ce biti pritisak EU". - Proces usvajanja moze samo putem falsifikovanja da bude realizovan jer ne moze da se obezbedi dvotrecinska vecina ni u srpskom parlamentu, ni u crnogorskom ni u saveznom.

Zasto produzavaju rok 

Komentarisuci spisak optuznica koje je objavila Savezna vlada Vladan Batic je rekao da su te optuznice trebalo da budu dostavljene republickim organima odmah po usvajanju zakona i dodao da "ponovo postajemo neozbiljni". On se zapitao i zasto Savezno ministarstvo pravde ponovo postavlja rokove od 15 dana. - Ono sto je posebno indikativno jeste da se neprestano umesto saveznog ministra pravde oglasava njegov pomocnik koji ima dugu tradiciju boravka u partijama bivseg rezima. On je bio pomocnik Dragoljuba Jankovica, bivseg ministra pravde, protiv koga se vodi nekoliko postupaka tako da je to pomalo ironija sudbine. Mi smo nevoljno i iz krajnje nuzde radili tudji posao, ali sada nemamo vise ni vremena ni razloga da se time bavimo, pre svega jer je to u nadleznosti predsednika SRJ i ukupne Savezne vlade. Odsad, Hag me zanima iskljucivo kao turisticka destinacija i u kontekstu podizanja optuznice protiv Tacija, Haradinaja i Cekua, zbog cega nisam ni zeleo da sretnem sa Karlom del Ponte prilikom njene poslednje posete - rekao je Batic.

 

Danas, 26, april

Karla del Ponte trazi od EU veci pritisak na Beograd

Madrid - Glavni tuzilac Haskog tribunala Karla del Ponte zatrazila je juce od Evropske unije da pojaca pritisak na jugoslovenske vlasti kako bi ispunile obavezu saradnje sa Haskim tribunalom. Tokom posete Madridu i razgovora sa sefom spanske diplomatije Josepom Pikeom, Karla del Ponte je novinarima rekla da u odnosima Beograda i Haskog tribunala i dalje ima teskoca, kao i da ona "jos ceka odgovor" Beograda na zahtev da se Haskom tribunalu izruce 23 osobe optuzene za ratne zlocine. Glavni tuzilac Haskog tribunala odbila je da komentarise pitanje novinara o razlicitim stavovima premijera Srbije Zorana Djindjica i jugoslovenskog predsednika Vojislava Kostunice o saradnji sa Haskim tribunalom. Karla del Ponte je podvukla da jugoslovenski predsednik mozda ne dozivljava Haski tribunal kao prijatelja, ali da i novi Zakon o saradnji SRJ sa Haskim tribunalom uredjuje obavezu Beograda da saradjuje sa tim sudom i da taj zakon podrazumeva izrucenje osoba optuzenih za ratne zlocine. Sef spanske diplomatije Josep Pike, cija zemlja trenutno predsedava EU, podvukao je da su clanice Evropske unije u potpunosti spremne da pomognu aktivnosti Medjunarodnog krivicnog tribunala za bivsu Jugoslaviju.

Danas, 26. april

SRJ zapocinje proceduru pristupanja Partnerstvu za mir

Beograd - Savezna vlada je odlucila da pocne proceduru za pristupanje SRJ programu Partnerstvo za mir. "Pristupanje SRJ Partnerstvu za mir je u punoj saglasnosti sa spoljnopolitickim prioritetima i treba da doprinese priblizavanju zemlje savremenim evropskim integracionim procesima", ocenila je Savezna vlada. Vlada SRJ je ovlastila ministra za inostrane poslove Gorana Svilanovica da obavesti nadlezna tela oba veca Savezne skupstine o odluci i uputi pismo generalnom sekretaru NATO o namerama kojim se zapocinje proces pristupanja SRJ Partnerstvu za mir. R. D.

Danas, 26. april

Poklon premijera Institutu za ginekologiju

Beograd - Premijer Zoran Djindjic urucice danas prvi od tri kardiotokografska aparata Institutu za ginekologiju i akuserstvo. Premijer je tokom nedavne posete Nemackoj za odrzano predavanje pred forumom "Hesenski krug" u Frankfurtu umesto honorara trazio od organizatora da kupe tri kardiotokografska aparata za beogradski Institut, koji se narocito primenjuju u pracenju porodjaja kod visokorizicnih trudnoca.

Danas, 26. april

General Ojdanic u Hagu

Hag, Beograd - Portparol Sekretarijata Haskog tribunala Dzim Lendejl potvrdio je juce da je bivsi nacelnik Generalstaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanic, u pratnji supruge i advokata Vojislava Selezana, stigao u Hag. Lindejl je za tanjug juce potvrdio da ce se Ojdanic vec danas pojaviti pred Sudskim vecem Tribunala kako bi se izjasnio o optuznici koja ga tereti za ratne zlocine pocinjene na Kosovu. Nekadasnji komandant oruzanih snaga SRJ i vojni ministar odbacice optuzbe Haskog suda.

Uzaludne garancije Beograda

Prema nekim ranijim nagovestajima koji su stizali iz Haskog tribunala, niko od Milosevicevih najblizih saradnika, i pored eventualnih garancija vlada SRJ i Srbije, nece dobiti mogucnost da se brani sa slobode. Svojevremeno su se iz Holandije mogla cuti razna obrazlozenja, poput onog da se dobrovoljnom predajom ne moze smatrati odlazak nakon trogodisnjeg postojanja optuznice, kakav je slucaj recimo sa bivsim nacelnikom Generalstaba VJ Dragoljubom Ojdanicem ili nekadasnjim potpredsednikom Savezne vlade Nikolom Sainovicem.

Bivsi nacelnik Generalstaba Vojske Jugoslavije predao se juce oko 10:30 zvanicnicima Haskog tribunala na aerodromu Shiphol u Amsterdamu. Odmah po sletanju on je crnim dzipom, mimo ustaljene procedure, direktno sa piste, pod policijskom pratnjom, krenuo put Haga. U Pritvorsku jednicu u Seveningenu kraj Haga stigao je nesto pre 11 sati i 30 minuta. Dragoljub Ojdanic je otputovao redovnom linijom JAT za Amsterdam. Na beogradski aerodrom stigao je crnim dzipom, u pratnji policijskog vozila. Avion je poleteo sa 50 minuta zakasnjenja, u 7.35. Bivsi nacelnik GS VJ izjavio je novinarima na aerodromu ce u svojoj odbrani pred sudom koristiti transkripte svojih razgovora sa bivsim komandantom NATO za Evropu generalom Veslijem Klarkom. Na pitanje da li ce koristiti snimke razgovora, on je odgovorio: - Obavezno, imali smo i neposredne i telefonske razgovore, i imam transkripte.

 

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM