hronika
vesti (arhiva)
prosla nedelja
Održan
kongres
ujedinjenja
SD
i
SDU:
Podržati
reforme
Naucni
skup
Socijaldemokratija
u
Srbiji
-
stvarnost
i
mogucnosti
Aleksandar
Lojpur,
koordinator
Komisije
za
istinu
i
pomirenje:
Organizovacemo
javna
svedocenja
o
zlocinima
Sonja
Biserko:
Nacionalizam
je
deo
oficijelne
kulture
"Izborne
kontroverze",
pres
klub
Medija
Centra
Zan
Mari
Le
Pen
izazvao
politicki
zemljotres
Dobrovoljci
za
Hag
Kovacevic,
Ojdanic,
Martic,
Sainovic...
Zoran
Šami:
Izbori
na
jesen
Dušan
Pavlovic,
G17
plus:
Izbori
prepreka
za
sprovodenje
reformi
(poseban
link) Emisija Pescanik na radiju B92: Mladen Lazic o "reformatorima"
i javnosti
I
Bil
Klinton
kriv?
KARLA
DEL
PONTE:
Zakon
nije
dovoljan
za
saradnju
Vladan
Batic:
SNP
kasno
shvatio
da
ih
je
Kostunica
izigrao
Karla
del
Ponte
trazi
od
EU
veci
pritisak
na
Beograd
SRJ
zapocinje
proceduru
pristupanja
Partnerstvu
za
mir
Poklon
premijera
Institutu
za
ginekologiju
General
Ojdanic
u
Hagu
Blic,
22.
april
Održan
kongres
ujedinjenja
SD
i
SDU
Podržati
reforme
BEOGRAD
-
Socijaldemokratska
unija
i
Socijaldemokratija
ujedinile
su
se
na
jučerašnjem
kongresu
u
beogradskom
Domu
sindikata
u
novu
stranku,
Socijaldemokratsku
partiju.
Kongres
ujedinjenja,
kome
je
prisustvovalo
1.012
od
1.340
delegata
SD
i
SDU,
odlučio
je
da
SDP
uputi
zahtev
za
prijem
u
članstvo
Socijalističke
internacionale.
Prema
Sporazumu
o
ujedinjenju,
koji
je
usvojen
juče,
funkciju
predsednika
nove
stranke
obavljaće
dva
kopredsednika,
odnosno
sadašnji
predsednici
SDU
i
SD
Žarko
Korać
i
Slobodan
Orlić.
-
SDU
i
SD
se
obavezuju
da
će
najkasnije
u
roku
od
godinu
dana
od
usvajanja
ovog
sporazuma
organizovati
izbore
za
organe
SDP
na
svim
nivoima
organizovanja.
Svi
odbornici,
poslanici,
kao
i
nosioci
drugih
državnih
i
javnih
funkcija,
koji
su
izabrani,
odnosno
imenovani
na
predlog
nadležnih
organa
SDU
ili
SD
nastavljaju
sa
radom
kao
funkcioneri
SDP
-
navodi
se
u
Sporazumu
o
ujedinjenju.
Predviđeno
je
i
da
se
svi
organi
i
tela
nove
partije
formiraju
spajanjem
odgovarajućih
tela
SDU
i
SD,
koje
prestaju
da
postoje
kao
posebne
političke
stranke.
Nova
partija,
prema
juče
usvojenom
statutu,
ima
Glavni
odbor,
Nadzorni
odbor,
Statutarnu
komisiju,
Predsedništvo
SDP
i
Izvršni
odbor.
Dve
partije
su
takođe
saglasne
da
nakon
kongresa
ujedinjenja
SDP
nastavlja
sa
radom
kao
njihov
sledbenik
u
svim
utvrđenim
pravima
i
obavezama
i
kao
članica
DOS.
Nova
partija,
kako
je
saopšteno
juče,
ima
95
lokalnih
odbora
i
preko
18.000
članova,
predstavnike
u
lokalnoj
vlasti
u
72
opštine
u
Srbiji,
po
tri
predstavnika
u
vojvođanskom
i
saveznom
parlamentu,
kao
i
13
poslanika
u
Skupštini
Srbije.
Predsednik
SDU
Žarko
Korać
istakao
je
da
ovo
ujedinjenje
izražava
želju
stranaka
socijaldemokratske
orijentacije
da
postanu
jači
i
uticajniji
činilac
na
političkoj
sceni
Srbije.
SDP,
će
prema
njegovim
rečima,
zadržati
karakter
političkog
angažovanja
koji
su
njene
članice
imale
proteklih
godina
u
„borbi
protiv
rata
i
za
socijalnu
jednakost“.
-
Prisutna
je
konsolidacija
snaga
koje
su
poražene
u
oktobru
2000.
godine,
a
problem
je
što
se
i
u
okviru
DOS
pojavljuju
zaštitnici
tih
snaga.
Zato
je
ideja
o
potpunom
diskontinuitetu
sa
prethodnim
režimom
iluzija
jer
i
u
vladajućoj
koaliciji
postoji
jasna
podela
na
reformiste
i
one
koji
koče
te
reforme
-
istakao
je
Korać.
Predsednik
SD
Slobodan
Orlić
rekao
je
da
će
se
nova
partija
boriti
za
pravo
ljudi
da
žive
bolje
i
od
svog
rada,
kao
i
da
državom
upravljaju
zakoni.
Orlić
je
ocenio
da
osnovni
problem
u
Srbiji
predstavlja
„nedostatak
konsenzusa“,
i
objasnio
da
taj
konsenzus
podrazumeva
da
se
sa
„proizvodnje
politike
sukoba
i
straha
pređe
na
politiku
stabilnosti,
sigurnosti,
nade
i
boljeg
života
za
sve
ljude
koji
žive
u
Srbiji
i
Crnoj
Gori“.
-
Snaga
SDP
nikada
ne
sme
zavisiti
samo
od
prostog
broja
poslanika,
niti
smemo
biti
stranka
za
jednokratne
izborne
upotrebe
i
procente.
Naši
potencijali
moraju
biti
izraženi
u
rešenjima
nagomilanih
socijalnih
problema
-
zaključio
je
Orlić.
Republički
premijer
Zoran
Đinđić
pozdravio
je
kongres
ujedinjenja
dve
stranke
i
ocenio
ga
kao
„važan
politički
događaj
i
snažnu
političku
poruku
da
Srbija
ulazi
u
vreme
integracije“.
On
je
istakao
da
u
Srbiji
ima
„ozbiljnih
podela
i
razlika,
kao
i
bolnih
razjedinjenosti,
ali
da
je
najozbiljnija
podela
na
one
koji
u
demokratskoj
Srbiji
vide
svoju
šansu
i
one
koji
u
njoj
vide
opasnost
po
sebe“.
Generalni
sekretar
Socijalističke
internacionale
Luis
Ajala
ocenio
je
ovaj
skup
kao
najznačajniji
dan
za
socijaldemokratiju
u
Srbiji,
dok
je
lider
SDP
Crne
Gore
Ranko
Krivokapić
istakao
da
će
crnogorske
socijaldemokrate
lobirati
da
SDP
iz
Srbije
u
novembru
postane
član
Socijalističke
internacionale,
čiji
je
ova
crnogorska
partija
već
član.
Kongres
su
pozdravili
lideri
DOS
Dragoljub
Mićunović,
Vladan
Batić,
Rasim
Ljajić,
Dragan
Veselinov,
Jožef
Kasa,
kao
i
gosti
iz
inostranstva.
Danas,
22.
april
Naucni
skup
Socijaldemokratija
u
Srbiji
-
stvarnost
i
mogucnosti
Zateceni
izmedju
bede
i
zelja
Beograd
-
Socijaldemokratska
opcija
u
Srbiji
celu
proteklu
deceniju
je
bila
slaba,
jer
smo
se
mi
ovde
borili
za
minimum
ljudskog
dostojanstva,
za
ljudski
zivot
i
protiv
sovinizma
-
naglasio
je
Zarko
Korac,
potpredsednik
Vlade
Srbije
i
predsednik
Socijaldemokratske
unije,
odgovarajuci
na
ucesnicima
naucnog
skupa
Socijaldemokratija
u
Srbiji
-
stvarnost
i
mogucnosti
odrzanog
u
subotu
u
Beogradu.
Deo
ucesnika
kritikovao
je
partijske
programe
i
konstatovao
da
"socijaldemokrtaska
opcija
nije
dovoljno
ucinila
u
poslednjih
deset
godina".
Korac
je
kriticarima
uzvratio
i
da
"po
svemu
recenom
SPS
ima
sjajan
program,
ali
da
je
zbog
okolnosti
u
kojima
se
nalazila
nasa
zemlja
mnogo
bitnije
da
se
razgovara
o
politickoj
praksi,
a
ne
o
partijskim
programima".
Sociolog
Zagorka
Golubovic,
smatra
da
se
"nijedan
od
kljucnih
socijaldemokratskih
principa
ne
moze
se
prepoznati
u
vladajucoj
politici,
osim
vidljivijeg
zalaganja
za
decentralizaciju
i
nezavisnost
medija".
Jedna
koncepcija
"legalisticka"
je
konzervativna
i
koci
drustvene
promene,
a
druga
"reformisticka"
je
manje-vise
primenjena
koncepcija
liberalne
demokratije,
istakla
je
Golubovic.
Ona
je
kazala
da
prva
struja
insistira
na
konstitucionalnim
elementima
i
vladavini
prava,
ne
uzimajuci
u
obzir
degeneraciju
pravnog
sistema,
realne
teskoce
i
potrebe
stanovnistva
u
osiromasenom
drustvu,
dok
je
za
drugu
struju
rekla
da
je
prevashodno
pragmaticna
i
"ne
vidi
kuda
na
duzi
rok
vode
mnogi
zakoni
koje
je
Vlada
usvojila"
kao
sto
su
Zakon
o
radu,
o
privatizaciji,
o
poreskom
sistemu.
Sociolog
Srecko
Mihailovic
istice
da
gradjani
Srbije
"hoce
socijaldemokratiju
i
kad
je
ne
prepoznaju
kao
takvu",
a
da
se,
s
druge
strane,
neke
politicke
stranke
"samoproglasavaju
socijaldemokratskim
gledajuci
u
tome
put
za
uspeh".
On
se
slozio
sa
misljenjem
vecine
ucesnika
da
u
Srbiji
nije
jasno
definisana
leva
i
desna
politicka
orijentacija.
Najcesci
primer
bio
je
Zakon
o
radu,
koji
po
recima
Zagorke
Golubovic
"favorizuje
poslodavce,
a
radnike
lisava
nekih
s
mukom
stecenih
prava",
a
kojem
su
stranke
socijaldemokrtske
orijentacije
dale
podrsku.
Slobodan
Lalovic,
clan
Predsednistva
Socijaldemokratije,
naglasio
je
da
je
Zakon
o
radu
bio
deo
sireg
koncepta
reforme,
a
da
su
kritike
cesto
bile
"demagoske,
da
su
bile
instrument
kojim
su
sindikati
zeleli
da
zastite
svoje
pozicije,
a
ne
interese
radnika".
Blic,
22.
april
Aleksandar
Lojpur,
koordinator
Komisije
za
istinu
i
pomirenje,
za
„Blic“
govori
o
aktivnostima
Komisije
Organizovacemo
javna
svedocenja
o
zlocinima
BEOGRAD
-
Komisija
za
istinu
i
pomirenje,
koju
je
formirao
predsednik
SRJ
Vojislav
Koštunica,
planira
da
organizuje
javna
saslušanja
povodom
najmarkantnijih
dogadaja
iz
prethodnih
ratova,
kao
što
su
Srebrenica,
Vukovar,
opsada
Sarajeva
i
Dubrovnika,
operacija
„Oluja“
i
svi
aspekti
sukoba
na
Kosovu,
najavio
je
za
„Blic“
koordinator
ove
komisije
Aleksandar
Lojpur.
Ovo
je
samo
jedan
vid
rada
Komisije,
za
koji,
kako
Lojpur
navodi,
„ocekuju
da
ce
najviše
doprineti
suocavanju
gradana
Srbije
i
Crne
Gore
sa
cinjenicom
da
su
u
njihovo
ime
ucinjeni
najteži
zlocini,
kao
preduslovom
za
pomirenje
sa
susednim
narodima“.
Prvo
saslušanje,
koje
bi
se
bavilo
dogadanjima
u
Srebrenici,
bilo
je,
kako
kaže
Lojpur,
planirano
za
maj
ove
godine,
ali
ce
najverovatnije
biti
odloženo
za
jesen.
-
Nismo
sigurni
da
u
ovom
momentu
uživamo
dovoljan
stepen
poverenja
organizacija
žrtava
iz
BiH,
pre
svega
bošnjackih,
da
bi
mogli
da
racunamo
na
njihovu
saradnju
-
objašnjava
Lojpur.
Komisija
je,
kaže
on,
u
novembru
prošle
godine
imala
kontakte
sa
clanovima
Udruženja
za
istinu
i
pomirenje
iz
BiH,
na
cijem
celu
je
Jakob
Finci.
-
Ti
kontakti
nisu
bili
ohrabrujuci,
jer
su
oni
iskazali
sumnju
u
mogucnost
naše
saradnje.
Jedan
od
osnovnih
razloga
koje
su
naveli
je
da
mi
otkada
smo
osnovani
nismo
pokazali
ni
domacoj
ni
stranoj
javnosti
šta
zaista
hocemo
-
kaže
Lojpur.
Upitan
cija
je
greška
to
što
Komisija
u
proteklih
godinu
dana
nije
pokazala
javnosti
šta
namerava
da
radi
i
kako
ce
taj
propust
ispraviti,
Lojpur
odgovora
da
„ne
misli
da
tu
ima
šta
da
se
ispravlja
jer
je
to
prosto
cinjenica
koja
se
dogodila“.
-
Mi
cemo
u
našem
buducem
radu
pokazati
da
li
vredi
sa
nama
saradivati.
Objavili
smo
da
od
25.
februara
pocinjemo
zvanicno
da
radimo
i
od
tada
treba
racunati
da
imamo
tri
godine
da
uradimo
posao
za
koji
smo
izabrani.
Do
februara
smo
se
najviše
bavili
tehnicko-logistickim
pitanjima.
Dogovarali
smo
se
o
mandatu
komisije
i
nacinima
rada,
ucestvovali
smo
u
mnogim
dogadajima
koje
su
na
tu
temu
organizovale
druge
organizacije
koje
se
bave
ovom
problematikom
-
istice
Lojpur.
Odgovarajuci
na
primedbe
da
je
u
Srbiji
malo
uradeno
u
vezi
sa
istinom
i
pomirenjem
od
kad
su
se
desile
promene,
Lojpur
kaže
da
je
„Francuzima
trebalo
cetrdeset
godina
da
se
suoce
sa
slicnom
vrstom
divljaštva
kao
što
su
bili
zlocini
u
Bosni,
a
koji
su
pocinjeni
u
ime
Francuske
u
Alžiru“.
-
Vili
Brant
je
kleknuo
pred
jevrejskim
žrtvama
tek
nakon
dvadeset
godina.
Ako
gledamo
naš
region,
u
Bosni
se
vec
dve
godine
govori
o
zakonu
o
formiranju
komisije
za
istinu
i
pomirenje,
a
nama
se
zamera
što
u
nekoliko
meseci
nismo
završili
posao
-
istice
Lojpur.
On
dodaje
da
„u
Hrvatskoj
za
sada
još
nema
nagoveštaja
da
bi
skoro
mogla
biti
formirana
slicna
komisija“.
-
Ali
su
tamo
uradili
nešto
što
ovde
nije
uradeno,
a
trebalo
je
da
bude,
a
to
su
iniciranje
procesa
pred
domacim
sudovima
za
ratne
zlocine
pocinjenim
od
strane
Hrvata.
Primere
sa
Zapada
izneo
sam
samo
kao
ukazivanje
na
to
da
je
štetna
i
netacna
jedna
slika
koja
je
proširena
na
Zapadu
o
narodima
iz
Srbije,
Crne
Gore,
BiH
i
Hrvatske,
kao
da
se
radi
o
nekakvim
divljacima
Evrope.
Rat
je
sam
po
sebi
užasna
nepravda,
zlocini
pocinjeni
u
ove
tri
države
su
strašni,
ali,
nisu
ništa
strašniji
od
zlocina
koje
su
pocinili
pripadnici
drugih
evropskih
naroda
u
skoroj
prošlosti
-
istice
Lojpur.
Prema
njegovim
recima,
Komisija
ce
raditi
na
slican
nacin
kao
što
rade
skupštinski
anketni
odbori
ili
odbori
Senata
u
Americi.Objašnjavajuci
na
primeru
javnog
svedocenja
o
Srebrenici,
kako
bi
trebalo
da
izgleda
rad
komisije,
Lojpur
kaže
da
bi
Komisija
tokom
tri
dana
svedocenja
trebalo
da
cuje
žrtve,
ali
i
predstavnike
medunarodne
zajednice,
VRS
i
VJ.
Komisija,
kako
je
rekao
Lojpur,
planira
da
pozove
da
svedoce
politicare,
kao
i
predstavnike
Haškog
tribunala
pošto
je
taj
sud
osudio
generala
Radoslava
Krstic
za
genocid
u
Srebrenici.
On
dodaje
da
je
planirano
da
Komisija
saluša
predstavnika
Holandskog
instituta
za
dokumantaciju
o
ratu,
koji
je
nedavno
izradio
izveštaj
o
dešavanjima
u
Srebrenici,
kao
i
generala
Filipa
Moriona,
tadašnjeg
komandanta
medunarodnih
snaga
u
BiH.
-
Moje
mišljenje
je
da
bi
najidealnije
bilo
da
zajedno
sa
predstavnicima
slicnog
tela
u
BiH
saslušavamo
i
bošnjacke
i
srpske
žrtve
-
istice
Lojpur
naglašavajuci
da
se
o
tome
u
Komisiji
još
razgovora.
Ukoliko
to
telo
ne
bude
formirano,
kaže
on,
Komisija
ce
za
ovakvu
vrstu
saradnje
obratiti
državnim
telima
i
organizacijama
žrtava
iz
BiH.
Govoreci
o
problemima
koje
imaju
u
radu,
Lojpur
navodi
da
su
clanovi
Komisije
suoceni
i
sa
„zamkom
u
koju
su
ulovljeni
i
zapadna
i
domaca
javnost
i
svi
koji
se
bave
ovim
pitanjem“.
-
Ni
naša,
a
ni
zapadna
javnost,
nije
u
organizovanom
smislu
obaveštena
o
svim
dogadajima
koji
su
se
dešavali
u
BiH.
Kada
su
u
pitanju
dogadaji
u
kojima
su
bosanski
Srbi
bili
žrtve,
naša
javnost
nije
ni
putem
domacih
medija
ni
putem
informacija
sa
Zapada
organizovano
obaveštavana
o
tome
-
istice
Lojpur.
On
navodi
da
su
“Miloševicevi
mediji
ignorisali
kako
srpske
zlocine
tako
i
one
zlocine
gde
su
Srbi
stradali“.
-
Zapad
je
bio
u
sukobu
sa
Miloševicem,
pa
su
i
žrtve
gledane
po
etnickom
kljucu
i
u
fokus
su
stavljane
žrtve
koje
nisu
Srbi,
dok
su
srpske
žrtve
uglavnom
ignorisane
-
kaže
Lojpur.
On
upozorava
da
gradani
„iako
nisu
informisani
preko
medija,
znaju
za
zlocine
u
kojima
su
Srbi
stradali,
jer
su
o
njima
obavešteni
neposredno
od
nekoliko
stotina
hiljada
izbeglica,
iz
Bosne,
Hrvatske
i
sa
Kosova“.
-
Mi
možemo
sada
da
nastavimo
tu
grešku
i
govoreci
da
svako
treba
da
se
pre
svega
suocava
sa
zlocinima
koji
su
cinjeni
u
ime
njegovog
naroda,
za
šta
verujem
da
jeste
ispravan
pristup,
i
da
ignorišemo
srpske
žrtve
sukoba
u
BiH.
Ako
to
napravimo,
izgubicemo
kredibilitet,
jer
smo
osnovani
da
o
svim
žrtvama
govorimo
bez
obzira
na
njihovu
nacionalnu
pripadnost.
Sa
druge
strane,
ako
pricamo
o
srpskim
žrtvama,
onda
dolazimo
u
opasnost
da
nam
se
prebaci
kako
želimo
da
napravimo
veštacki
balans,
kako
hocemo
da
opravdamo
užasne
zlocine
koji
su,
recimo
izvršeni
nad
bošnjackim
stanovništvom
kada
je
Srebrenica
u
pitanju,
onim
zlocinima
koji
su
nastali
dva
tri
meseca
ranije
u
tom
delu
nad
Srbima
-
istice
Lojpur.
Kad
govorimo
o
Srebrenici,
kaže
on,
jedna
vrsta
zlocina
je
ono
za
šta
je
osuden
general
Krstic
i
za
šta
su
optuženi
general
Mladic
i
drugi,
a
druga
je
vrsta
zlocina
u
kojima
su
stradali
bosanski
Srbi
iz
srebrenickog
kraja.
-
U
prvom
slucaju
imamo
odvajanje
žena
od
muškaraca
na
jednoj
teritoriji
koju
je
vojno
zauzela
vojska
bosanskih
Srba,
zarobljavanje
oko
7500
muškaraca
Bošnjaka
od
strane
te
vojske,
sistematsko
i
organizovano
ubijanje
tih
zarobljenika,
u
periodu
od
nekoliko
dana
u
julu
1995.
godine.
U
drugom
slucaju,
u
dogadajima
koji
su
prethodili
masakru
u
Srebrenici,
imamo
upade
muslimanske
vojske
ili
paravojski
u
sela,
ubijanje
srpskih
civila
i
uništavanje
njihove
imovine.
Ne
znamo
koliko
je
tacno
ubijeno
srpskih
civila
u
tim
upadima,
prema
raspoloživim
izveštajima
rec
je
o
oko
1500
ljudi.
Sve
to
treba
do
kraja
istražiti
i
o
tome
obavestiti
javnost,
ali,
vec
na
prvi
pogled
se
vidi
da
se
radi
o
dve
grupe
dogadaja
koji
su
zasebni
i
ne
mogu
se
staviti
u
istu
ravan
-
zakljucuje
Lojpur.
Danas,
23.
april
Godisnji
izvestaj
Helsinskog
odbora
za
ljudska
prava
u
Srbiji
Unutrasnja
agresija
na
neugodne
svedoke
Beograd
-
Konfuzna
tumacenja
petooktobarske
smene
vlasti,
propustena
prilika
da
se
nacini
radikalni
diskontinuitet
sa
Milosevicevim
rezimom,
ocuvanje
iste
personalne
garniture
u
policiji
i
pravosudju
-
kljucni
su
razlozi
konsolidacije
porazenih
nacionalistickih
i
desnicarskih
snaga,
odnosno
onemogucavanja
brzih
reformi
-
receno
je
na
jucerasnjem
predstavljanju
godisnjeg
izvestaja
Helsinskog
odbora
"Ljudska
prava
u
tranziciji
-
Srbija
2001.".
Jedan
od
kljucnih
zakljucaka
Helsinskog
odbora
je
da
nije
postignut
opstedrustveni
konsenzus
o
suocenju
sa
prosloscu.
Sonja
Biserko:
Nacionalizam
je
deo
oficijelne
kulture
Sonja
Biserko
ukazala
je
na
slabljenje
gradjanske
opcije,
konstatujuci
da
je
"nacionalizam
postao
deo
oficijelne
kulture",
kao
i
da
je
doslo
do
"nevidjene
promocije
raznih
desnih
grupa
koje
sire
nacionalnu
i
versku
netrpeljivost".
-
To
je
nacionalizmu
omogucilo
da
udje
u
sve
pore
drustva
i
postane
deo
dominantnog
kulturnog
obrasca.
Politicki
vakuum
popunjen
je
antikomunizmom,
monarhizmom
i
pravoslavljem.
Drustvena
i
moralna
kriza
otvorila
je
vrata
svojevrsnoj
leguri
ideologija,
antisemitizmu,
rasizmu,
staljinizmu.
Ipak,
najprisutnija
je
ideologija
etnonacionalizma,
sa
snaznom
strujom
klerikalizma
-
rekla
je
Sonja
Biserko.
Obimni
izvestaj
Odbora
sadrzi
i
ove
godine
snimak
reformskih
tokova,
ekonomije,
pravosudja,
snaga
bezbednosti,
represivnog
aparata,
izbeglickih
problema,
stanja
u
medijima,
ali
i
zdravstvenog
stanja
stanovnistva
i
buducnosti
reformi
u
zdravstvu
i
prosveti.
Kao
jednu
od
kljucnih
karakteristika
ovdasnje
javne
scene,
Sonja
Biserko,
predsednica
Odbora,
navela
je
ofanzivu
nekadasnjeg,
sada
unekoliko
transformisanog,
ratnohuskackog
bloka
koji
"kroz
novi
oblik
mrznje
i
organizovane
akcije
diskredituju
sve
koji
su
bili
protiv
rata,
netolerancije
i
zlocina".
-
Ove
hajke
podsecaju
na
one
iz
devedesetih
godina,
protiv
Slovenaca,
Hrvata,
Muslimana
i
Albanaca.
Poraz
i
prisustvo
medjunarodnih
snaga
onemogucavaju
obnavljanje
spoljne
agresije,
ali
je
zato
agresija
sada
unutrasnja,
usmerena
je
na
sve
koji
podsecaju
na
pogubni
ucinak
Miloseviceve
politike.
Promene
jesu
otvorile
prostor,
ali,
konzervativna
ideja
koja
je
dozivela
poraz
nije
dobila
alternativu-
naglasila
je
Sonja
Biserko.
Saradnici
Odbora
Natasa
Novakovic,
Marijana
Obradovic
i
Pavel
Domonji
ukazali
su
na
neshvatljivo
sporo
pokretanje
postupaka
za
ratne
zlocine,
zabrinjavajuci
polozaj
zatvorenika
u
srbijanskim
zatvorima,
izbeglica
u
kolektivnim
centrima,
na
pozitivne
okolnosti
u
odnosu
prema
manjinama
koje
dolaze
iz
vlasti,
ali
se
ne
vide
u
drustvu.
B.
T.
Danas,
23.
april
"Izborne
kontroverze",
pres
klub
Medija
Centra
Nedovrsena
drzava
Beograd
-
Zajednicka
drzava
Srbije
i
Crne
Gore
nije
u
interesu
Srbije,
smatra
41
odsto
gradjana
vece
federalne
jedinice,
30
odsto
misli
da
jeste
u
interesu,
dok
je
21
odsto
odgovorilo
da
nije
sigurno.
To
su
rezultati
istrazivanja
javnog
mnjenja
od
20.
marta
ove
godine
koje
je
na
pres
klubu
Medija
centra
Miklos
Biro
sa
Filozofskog
fakulteta
u
Novom
Sadu.
On
istice
da
cak
45
odsto
glasaca
DOS
misli
da
je
zajednicka
drzava
protiv
interesa
Srbije.
Isto
istrazivanje
pokazalo
je
da
35
odsto
gradjana
smatra
da
najbolji
odnos
dve
republike
jeste
nezavisnost
za
svaku,
47
odsto
se
zalaze
za
cvrstu
federaciju,
a
18
odsto
prihvata
sadasnje
resenje.
Za
nezavisnu
Srbiju
se
izjasnilo
39
odsto
glasaca
DOS.
Miklos
Biro
je
naglasio
da
ovakvi
rezultati
stavljaju
pod
znak
pitanja
legitimitet
politike
koju
vladajuca
koalicija
vodi
i
pokazuju
da
je
drzava
nedovrsena.
"Neophodno
je
da
sve
politicke
snage
sednu
za
jedan
sto
kako
bi
se
postigao
drustveni
konsenzus
i
pitanja
odnosa
u
federaciji,
polozaja
Vojvodine
i
izbora
monarhije
ili
republike
resili
osnovni
drzavni
problemi.
Neophodnost
Ustavotvorne
skupstine
je
u
tome
sto
bi
ona
dovela
do
stabilnih
resenja,
a
politicku
borbu
konacno
prevela
na
teren
ekonomskih
pitanja",
kazao
je
Biro.
Nedavnu
odluku
17
lidera
DOS
da
se
republicki
izbori
odrze
2004.
godine
Dusan
Pavlovic
iz
Instituta
G17
smatra
vise
kao
izjavu
zelje
koja
ne
mora
da
se
ostvari.
"Vecina
od
131
poslanika
u
Skupstini
Srbije
je
vrlo
klimava,
jer
postoji
nekoliko
ljudi
na
klackalici",
istakao
je
Pavlovic.
Slobodanka
Nedovic,
iz
Centra
za
slobodne
izbore
i
demokratiju
naglasila
je
neophodnost
donosenja
izbornog
zakona
za
Srbiju.
"Kod
nas
su
svi
izbori
prerastali
u
vaninstitucionalni
konflikt.
Nikada
ne
znate
pravila,
a
znate
rezultat.
Pravila
moraju
biti
poznata
unapred",
naglasila
je
Nedovic.
CESID
je
izradio
Model
zakona
o
izboru
poslanika,
odbornka
i
predsednika
Republike,
a
po
recima
Nedovic,
on
bi
u
skupstinskoj
proceduri
mogao
da
se
nadje
tek
u
oktobru.
Uzroci
autonomastva
Sva
istrazivanja
javnog
mnjenja
beleze
porast
zalaganja
za
autonomiju
gradjana
Vojvodine,
kazao
je
juce
Miklos
Biro.
On
je
kao
razloge
naveo
cinjenicu
da
osim
Jozefa
Kase,
potpredsednika
Vlade
Srbije,
u
organima
republicke
vlasti
nema
ni
jednog
predstavnika
Vojvodjana.
"Interesantno
je
da
odnos
citiranosti
Beogradskog
i
Novosadskog
univerziteta
jeste
2,1:1,
a
zastupljanost
akademika
jeste
5,9:1
za
Beogradjane",
naveo
je
Biro.
Danas,
23.
april
Sokantan
uspeh
ekstremne
desnice
u
prvom
krugu
predsednickih
izbora
u
Francuskoj
Zan
Mari
Le
Pen
izazvao
politicki
zemljotres
Specijalno
za
Danas
Pariz
-
Suprotno
ozbiljnim
politickim
analizama
i
predvidjanjima
Instituta
za
ispitivanje
javnog
mnjenja,
kandidat
ekstremno
desnog
Nacionalnog
fronta
Zan
Mari
Le
Pen
plasirao
se
odmah
iza
jos
aktuelnog
neodegolistickog
predsednika
Zaka
Siraka
u
drugi
krug
predsednickih
izbora
u
Francuskoj.
Sirak
je
u
prvom
krugu
osvojio
19,67
odsto,
a
Le
Pen
17,02
odsto
glasova
biraca.
Lider
socijalista
Lionel
Zospen
ispao
je
iz
trke
za
Jelisejsku
palatu
sa
nesto
vise
od
16
odsto
osvojenih
glasova.
To
je
drugi
put
u
istoriji
Pete
republike
i
prvi
put
od
1969.
godine
da
kandidat
levice
ne
ucestvuje
u
drugom
krugu
predsednickih
izbora.
Zospen
je
najavio
da
ce
se
povuci
iz
politickog
zivota.
Prodor
ekstremne
desnice
izazvao
je
proteste
u
noci
izmedju
nedelje
i
ponedeljka,
desetine
hiljada
Francuza
na
ulicama
Pariza
i
drugih
gradova
sirom
zemlje
ukljucujuci
Lion,
Strazbur,
Marsej,
Tuluz,
Lil,
Ren,
Dizon
i
druge.
Demonstranti
su
nosili
transparente
sa
kojih
se
moglo
procitati
"F
kao
fasizam"
i
"N
kao
nacizam"
(skracenica
Le
Penovog
pokreta
je
FN).
Danas,
23.
april
Ko
je
kontaktirao
sa
Saveznim
ministarstvom
pravde
i
sta
kazu
u
Hagu
Dobrovoljci
Kovacevic,
Ojdanic,
Martic,
Sainovic...
ARTMAN:
Cekamo
ih
spremni
U
Hagu
se
pripremaju
za
dolazak
novih
pritvorenika.
Portparol
Tuzilastva
Florans
Artman
kaze
za
Danas
da
je
sve
spremno
i
da
se
samo
ceka
na
konkretne
poteze
zvanicnog
Beograda.
-
Postoje
neke
administrativne
stvari
koje
su
u
nadleznosti
holandske
Vlade
-
kaze
Artman
za
Danas.
Beograd
-
Rok
do
kojeg
lica
koja
se
nalaze
na
optuznicama
Haskog
tribunala
mogu
da
se
prijave
Saveznom
ministarstvu
pravde
produzen
je
do
sinoc
u
ponoc,
potvrdio
je
Tanjugu
ministar
Savo
Markovic,
a
kako
je
juce
saopstio
Branislav
Todic,
sef
istraznog
odeljenja
Okruznog
suda
u
Beogradu,
ovom
sudu
se
javio
samo
oficir
bivse
JNA
Vladimir
Kovacevic,
zvani
Rambo,
koga
Haski
tribunal
tereti
za
ratne
zlocine
pocinjene
1991.
godine
na
dubrovackom
ratistu.
Prema
Todicevim
recima,
on
je
saslusan
i
receno
mu
je
da
se
javi
kada
u
sud
budu
dostavljene
optuznice.
Vojislav
Selezan,
advokat
bivseg
nacelnika
GS
VJ
Dragoljuba
Ojdanica
potvdio
je
za
Danas
da
su
on
i
njegov
klijent
juce
kontaktirali
sa
Saveznim
ministarstvom
pravde,
dok
je
Strahinja
Kastratovic,
pravni
zastupnik
bivseg
predsednika
RSK
Milana
Martica
izjavio
da
je
njegov
klijent
"spreman
da
dokaze
svoju
nevinost
i
da
se
preda
svojoj
drzavi,
a
potom
i
Haskom
tribunalu".
Kako
Danas
saznaje,
o
dobrovoljnoj
predaji
sa
predstavnicima
Saveznog
ministarstva
pravde
pregovarao
je
i
advokat
bivseg
potpredsednika
Savezne
vlade
Nikole
Sainovica.
Blic,
23.
april
Zoran
Šami,
potpredsednik
Demokratske
stranke
Srbije
Izbori
na
jesen
BEOGRAD
-
Potpredsednik
Demokratske
stranke
Srbije
Zoran
Šami
ocenio
je
juce
da
zahtevi
Socijalisticke
narodne
partije
Crne
Gore
zbog
kojih
je
došlo
do
prekida
zasedanja
saveznog
parlamenta
„nisu
sporni“,
ali
i
naglasio
da
„nije
dobro
što
se
na
ovaj
nacin
oteže
sa
usvajanjem
beogradskog
Sporazuma
i
sa
pocetkom
rada
na
izradi
ustavne
povelje“.
-
Sporazum
bi
trebalo
što
pre
usvojiti
i
u
Saveznoj
skupštini
kako
bi
komisija
što
pre
bila
formirana
i
pocela
sa
izradom
ustavne
povelje.
Stav
DSS
jeste
da
komisiju
treba
da
cine
predstavnici
sva
tri
parlamenta
u
kojoj
ce
biti
zastupljeni
predstavnici
svih
parlamentarnih
stranaka,
a
normalno
je
da
ce
komisija
koristiti
usluge
eksperata
-
rekao
je
Šami.
On
je
dodao
da
je
nastavak
zasedanja
Savezne
skupštine
zakazan
za
petak,
26.
april,
ali
da
nije
poznato
da
li
ce
se
nastaviti
rasprava
o
Sporazumu
ili
je
to
nastavak
prethodno
prekinute
sednice.
-
Posle
usvajanja
ustavne
povelje
slede
savezni
izbori,
najverovatnije
u
septembru
-
ocenio
je
Šami.
On
je
rekao
da
su
zahtevi
SNP
„provocirani“
predlogom
Demokratske
partije
socijalista
Crne
Gore
koja
„iskrivljuje
suštinu
Sporazuma“.
-
Nije
sporno
što
SNP
traži
da
se
izbori
u
savezni
parlament
obavljaju
neposredno.
U
Sporazumu
piše
da
ce
republike
same
odlucivati
o
izboru
saveznih
poslanika,
ali
je
ostavljena
mogucnost
da
se
u
ustavnoj
povelji
to
pitanje
reši.
Svuda
u
Evropi
se
izbori
obavljaju
neposredno,
tako
da
ni
ovde
nikakav
drugi
nacin
ne
dolazi
u
obzir
-
rekao
je
Šami.
On
je
naglasio
da
DSS
„jasno“
podržava
primenu
Zakona
o
saradnji
s
Hagom,
a
da
„zahtev
za
ispitivanje
ustavnosti
tog
zakona
može
svako
da
podnosi“.
Blic,
23.
april
Dušan
Pavlovic,
G17
plus,
o
„izbornim
zavrzlamama“
Izbori
prepreka
za
sprovodenje
reformi
BEOGRAD
-
Demokratska
stranka
Srbije,
koja
najviše
gura
pricu
o
neophodnosti
izbora,
ima
zadršku
u
tome
jer
još
nije
rešeno
pitanje
zajednicke
države.
Kada
se
krajem
godine
završi
proces
konstituisanja
nove
zajednice,
onda
DSS
ništa
nece
sprecavati
da
krene
svom
snagom
sa
zahtevom
za
izbore,
pogotovo
ako
bude
nekih
novih
afera
kao
što
je
bila
„afera
Perišic“
-
istakao
je
Dušan
Pavlovic
iz
Instituta
G17,
na
jucerašnjem
press
klubu
„Medija
centra“
posvecenom
„izbornim
zavrzlamama“.
On
je
ocenio
da
atmosfera
na
politickoj
sceni
Srbije
još
nije
do
te
mere
usijana
da
su
izbori
jedini
nacin
da
bi
se
spustile
tenzije
i
razrešila
situacija.
On
je
objasnio
da
su
„izbori
na
neki
nacin
prepreka
u
sprovodenju
reformi,
jer
ce,
na
primer,
Vlada
Srbije
u
predizbornoj
kampanji
odustati
od
nekih
nepopularnih,
ali
neophodnih
reformskih
mera,
kao
što
je
otpuštanje
radnika“.
On
je
ocenio
i
da
bi,
pored
predsednickih,
„krajem
godine
mogli
da
budu
raspisani
i
lokalni
izbori,
jer
nedavno
usvojen
Zakon
o
lokalnoj
samoupravi
iziskuje
hitno
održavanje
izbora“.
Slobodanka
Nedovic,
direktor
Centra
za
slobodne
izbore
i
demokratiju,
istakla
je
da
„izborni
uslovi
moraju
biti
na
vreme
obelodanjeni
da
bi
svi
ucesnici
utakmice
na
vreme
znali
pravila“.
Govoreci
o
modelu
izbornog
zakona
koji
je
izradio
CeSID
ona
je
rekla
da
taj
predlog
predvida
postojanje
jedne
izborne
jedinice,
jer
je
takav
sistem
najprimereniji
srpskoj
politickoj
sceni
pošto
omogucava
najvecu
proporcionalnost
i
zastupljenost
manjina
u
predstavnickim
telima.
-
Izborni
zakon
je
nemoguce
doneti
ukoliko
u
državi
ne
postoji
ureden
ustavni
poredak
-
upozorila
je
Nedoviceva.
Zato,
kako
je
ona
dodala,
neka
od
najvažnijih
mesta
ovog
predloga,
kao
što
su
pitanja
izbornih
jedinica
i
cenzusa,
tek
trebalo
da
budu
predmet
politickih
razgovora.
Ona
je
ocenila
da
ce
na
narednim
izborima
u
Srbiji
„kampanja
biti
prljavija
nego
ranije,
jer
ce
suprotstavljeni
biti
dojucerašnji
prijatelji
koji
puno
znaju
jedni
o
drugima“.
Mikloš
Biro,
profesor
Filozofskog
fakulteta
u
Novom
Sadu,
ocenio
je
da
su
„protiv
prevremenih
parlamentarnih
izbora
neke
male
stranke
unutar
DOS
zato
što
znaju
da
politicki
nece
preživeti
te
izbore“.
Danas,
24.
april
Sve
cesci
pozivi
javnosti
da
se
razmotri
odgovornost
SAD
zbog
pada
Srebrenice
1995.
godine
I
Bil
Klinton
kriv?
Vasington
-
Tokom
vikenda,
u
koloni
demonstranata
svih
mogucih
boja
koji
su
kruzili
oko
sedista
MMF
i
Svetske
banke,
vidjeno
je
i
nekoliko
zena
u
crnini
sa
transparentima
na
kojima
je
pisalo
"Setite
se
Srebrenice".
Taj
njihov
protest
ostao
je,
uglavnom,
nezapazen,
ali
to
tesko
da
ce
biti
i
sa
inicijativom
kongresnog
Komiteta
za
medjunarodne
odnose
koji,
kako
se
saznaje,
priprema
raspravu
o
odgovornosti
Klintonove
administracije
zbog
nepreduzimanja
"potrebnih
mera"
da
bi
se
sprecio
pogrom
bosnjackog
stanovnistva
Srebrenice,
jula
1995.
godine,
pred
kraj
rata
u
BiH.
Povod
za
ovo
angazovanje
kongresnog
Predstavnickog
doma
(koji
kontrolisu
republikanci)
predstavlja
deo
stalne
kampanje
da
se,
kad
god
je
to
moguce
-
a
narocito
u
sadasnjoj
fazi
priprema
za
novembarske
izbore
za
Kongres
-
dezavuise
prethodna
demokratska
administracija.
A,
konkretan
povod
za
koriscenje
i
"slucaja
Srebrenica"
u
te
svrhe
donela
su
sve
prisutnija
reagovanja
u
javnosti
na
proslonedeljnu
senzaciju
iz
Holandije,
gde
je
prvi
put
u
istoriji,
kako
je
konstatovano
u
jednoj
TV
debati,
"jedna
zapadna,
demokratska
vlada
podnela
ostavku
zbog
toga
sto
je
bila
pasivni
posmatrac
genocida
koji
su
oruzane
snage
bosanskih
Srba
sprovele
nad
muslimanskim
stanovnistvom
Srebrenice".
Koliki
je
stepen
posredne
i
neposredne
odgovornosti
za
srebrenicku
tragediju
tadasnje
Vlade
SAD,
koja
je
bila
jedan
od
predlagaca
rezolucije
Saveta
bezbednosti
o
pretvaranju
Srebrenice
u
"zonu
bezbednosti"
koju
ce
stititi
medjunarodne
snage?
-
Visoki
predstavnici
Klintonove
administracije
bili
su
svesni
opasnosti
napada
srpskih
snaga
na
Srebrenicu
i
ostale
"bezbednosne
zone"
u
Bosni.
Stavise,
neki
od
njih
privatno
su
izrazavali
nadu
da
ce
teritorija
koju
su
drzali
Muslimani
potpuno
pasti
u
srpske
ruke,
jer
bi
to,
kako
su
racunali,
olaksalo
podelu
Bosne,
cemu
se
tezilo
u
nekim
krugovima
-
kaze
tim
povodom
Samanta
Pauer,
autor
knjige
"Amerika
i
godine
genocida".
Raspolozivi
dokumenti
iz
otvorenih
vasingtonskih
arhiva
pokazuju
da
su
tih
presudnih
julskih
dana
1995.
nadlezni
u
Stejt
departmentu,
Pentagonu
i
Kongresu
bile
upoznati
sa
cinjenicom
da
je,
pod
komandom
generala
Mladica,
u
Srebrenici
pocelo
izdvajanje
muskog
stanovnistva,
kao
i
da
je
pripadnicima
holandskih
snaga
iz
sastava
UN
bilo
onemoguceno
da
nadgledaju
njihovu
navodnu
evakuaciju.
U
Vasington
su
tih
dana
stizali
pozivi
iz
Sarajeva
da
se
avijacija
NATO
angazuje
u
sprecavanju
Mladicevog
masakra,
a
u
jednoj
informaciji,
od
19.
jula
1995,
tadasnjeg
pomocnika
drzavnog
sekretara
za
ljudska
prava
Dzona
Sataka
govori
se
o
"verodostojnim
izvestajima
o
masovnim
pogubljenjima
muskog
stanovnistva
i
kidnapovanju
i
silovanju
bosnjackih
zena
u
podrucju
Srebrenice".
I
pored
svega
toga,
na
brifinzima
u
Stejt
departmentu
saopstavalo
se
tih
dana
domacim
i
stranim
novinarima
da
SAD
nemaju
"odlucujucu
ulogu"
u
trazenom
reagovanju
na
zlocine
u
Srebrenici.
"Posle
masakra
u
Srebrenici,
ni
Klintonova
administracija
ni
Kongres
nisu
se
vise
bavili
tim
slucajem.
Pojedini
clanovi
Senata
-
Dzozef
Bajden,
Bob
Dol,
Dzozef
Liberman
Dzon
Mekejni
ostali
-
zauzimali
su
principijelan
stav
tokom
bosanskog
rata
i
trazili
americku
intervenciju.
Ali,
Kongres
nikad
nije
doveo
funkcionere
iz
Klintonove
administracije
na
Kapitol
hilu
da
javno
odgovore
na
pitanje
zasto
su
SAD
ostale
samo
pasivni
posmatrac
masovnog
ubistva
u
Srebrenici",
pise
tim
povodom
Vasington
post,
u
reagovanju
na
ostavku
holandske
vlade.
"Kad
su
UN,
1998,
vodile
istragu
o
Srebrenici,
istrazitelji
navode
da
nadlezni
iz
Klintonove
administracije
uopste
nisu
odgovarali
na
njihove
telefonske
pozive.
Uspevali
su
da
stupe
u
kontakt
samo
sa
funkcionerima
najnizeg
ili
nesto
viseg
nivoa
-
od
kojih,
prakticno,
nista
nije
moglo
da
se
sazna.
Holandski
istrazitelji,
koji
su
pripremali
izvestaj
o
Srebrenici,
takodje
se
zale
da
su
u
Vasingtonu
bili
suoceni
sa
istovetnim
zidom
cutanja".
Pozivajuci
Busovu
administraciju
da
se,
najzad,
prekine
ta
zavera
cutanja
i
da
SAD
ponesu
svoj
deo
odgovornosti
za
masakr
u
Srebrenici,
Vasington
post
zakljucuje
:
"Sledeci
primer
Holandjana
i
utvrdjujuci
cinjenice
kako
su
i
zasto
SAD
odlucile
da
okrenu
glavu
od
najveceg
genocida
u
Evropi
u
poslednjih
50
godina,
Busova
administracija
ima
sad
jedinstvenu
priliku
da
se
osvrne
unatrag
-
kako
bi
mogla
da
krene
napred.
Holandija
je
pocela
da
se
preispituje
jer
su
njeni
vojnici
bili
na
licu
mesta
u
Srebrenici.
Za
Ameriku,
tadasnja
udaljenost
od
mesta
zlocina
ne
predstavlja
alibi
-
vec
razlog
za
stid".
Danas,
25.
april
Glavni
tuzilac
Haskog
trubunala
obratila
se
Savetu
Evrope
KARLA
DEL
PONTE:
Zakon
nije
dovoljan
za
saradnju
Karla
del
Ponte
je
rekla
da
ona
sada
ne
zna
da
li
je
Mladic
u
Beogradu,
"ali
je
pre
nekoliko
nedelja
bio
u
Srbiji".
-
Ja
idem
okolo,
pitam
gde
su
Karadzic
i
Mladic,
a
svi
se
ponasaju
kao
da
su
odletetli
u
vazduh
-
objasnila
je
ona.
Na
nase
pitanje
da
li
ce
rezultati
istrage
holandskog
Instituta
za
ratne
zlocine
o
Srebrenici,
koji
bacaju
drugacije
svetlo
na
te
dogadjaje,
imati
uticaja
na
sudjenje
Milosevicu,
ona
je
odgovorila
odrecno,
jer
je
"ta
istraga
vec
vodjena
za
slucaj
generala
Krstica".
Karla
del
Ponte
se
ostro
usprotivila
pitanjima
i
konstatacijama
nekolicine
novinara
i
poslanika
(vecinom
italijanskih
kolega)
da
je
sud
uperen
protiv
Srbije
ili
da
je
takva
slika
stvorena
u
javnom
mnjenju.
-
To
prosto
nije
istina.
Prosle
godine
su
objavljene
cetiri
optuznice
protiv
zvanicnika
BiH,
a
sada
se
vode
istrage
za
zlocine
albanske
strane
na
Kosovu.
Obracajuci
se
poslanicima
Saveta
Evrope,
glavni
tuzilac
Tribunala
Karla
del
Ponte
je
konstatovala
da
se
Tribunal
nalazi
"u
odlucujucem
momentu
svog
postojanja",
posto
se
"sest
slucajeva
nalazi
na
putu
za
Hag",
a
svi
oni
su
"veoma
kompleksni",
jer
je
rec
o
vojnim
i
politickim
liderima
koji
su
imali
veoma
veliku
moc.
Karla
del
Ponte
je
sudjenje
Milosevicu
ocenila
"istorijskim"
jer
ono
oznacava
prelomni
trenutak
od
kada
se
i
sefovi
drzava
nalaze
na
sudu.
Iako
joj
Statut
daje
veoma
velika
ovlascenja,
Karla
del
Ponte
je
rekla
da
ona
u
potpunosti
zavisi
od
"dobre
volje"
drzava
da
postuju
i
sprovode
njene
istrage
i
isporuce
Tribunalu
one
koji
su
optuzeni.
U
tom
kontekstu,
ona
je
pomenula
da
su
Beograd
i
Republika
Srpska
opstruirali
sprovodjenje
istraga,
ali
je
usvajanjem
zakona
uklonjena
prepreka
koja
to
nije
ni
bila.
Po
tumacenju
tuziteljice,
taj
zakon
je
nespojiv
sa
obavezama
Jugoslavije
koje
proisticu
iz
Rezolucije
1207
UN
od
17.
novembra
1998:
-
Ja
mogu
samo
prema
tome
da
se
nadam
da
ce
oni
koji
su
vec
optuzeni,
a
koji
su
na
teritoriji
Srbije
i
Crne
Gore,
dobrovoljno
odluciti
da
se
pojave
pred
sudom
ili
biti
uhapseni,
ukljucujuci
tu
i
Ratka
Mladica.
Danas,
25.
april
Vladan
Batic,
republicki
ministar
pravde
SNP
kasno
shvatio
da
ih
je
Kostunica
izigrao
Beograd
-
Ministar
pravde
u
Vladi
Srbije
Vladan
Batic
rekao
je
juce,
povodom
donosenja
ustavne
povelje
o
preuredjenju
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore,
da
treba
prvo
da
se
vidi
sta
ce
se
desiti
u
crnogorskom
parlamentu,
i
ocenio
da
SNP
prvo
ocekuje
ishod
parlamentarne
rasprave
o
zakljuccima
koji
je
predlozila
DPS.
-
Videcemo
do
koje
ce
mere
i
na
jedne
i
na
druge
uticati
izjava
Havijera
Solane,
i
posle
ce
biti
jasno
da
li
ce
oni
ostati
pri
svom
sadasnjem
stavu.
Ako
bude
tako,
DOS
mora
doneti
neku
odluku,
ali
cini
mi
se
da
ne
mozemo
da
prihvati
izmene
sporazuma
bez
EU
-
zakljucio
je
Batic.
On
je,
s
tim
u
vezi,
dodao
da
je
u
samim
polaznim
osnovama
receno
je
da
ce
pitanje
predstavljanja
u
saveznom
parlamentu
biti
regulisano
republickim
zakonima.
-
SNP
je
kasno
shvatio
da
ih
je
Vojislav
Kostunica
izigrao.
Oni
su
mu
dali
mandat
da
odlucuje
u
njihovo
ime,
pa
prema
tome
moraju
sa
njim
i
da
rasprave".
Batic
je
potvrdno
odgovorio
na
pitanje
novinara
da
li
je
moguce
ocekivati
novu
misiju
evropskog
predstavnika
za
spoljnu
politiku
i
bezbednost
Havijera
Solena.
"Mislim
da
nam
predstoji
period
mukotrpnog
dogovoranja
i
pregovaranja.
Vec
vidim
Solanu
kako
ponovo
dolazi
i
kako
zajedno
sa
Kostunicom
sedi
na
kanabetu
pokusavaju
da
izadju
iz
ove
situacije".
Kada
je
rec
o
roku
za
donosenje
ustavne
povelje
Batic
je
izrazio
sumnju
da
ce
povelja
biti
doneti
do
juna.
"
Naravno
da
do
kraja
juna
nema
ni
teoretske
sanse
da
to
bude
ucinjeno,
ne
mogu
da
procenim
koliko
ce
sve
to
trajati
i
koliko
ce
biti
pritisak
EU".
-
Proces
usvajanja
moze
samo
putem
falsifikovanja
da
bude
realizovan
jer
ne
moze
da
se
obezbedi
dvotrecinska
vecina
ni
u
srpskom
parlamentu,
ni
u
crnogorskom
ni
u
saveznom.
Zasto
produzavaju
rok
Komentarisuci
spisak
optuznica
koje
je
objavila
Savezna
vlada
Vladan
Batic
je
rekao
da
su
te
optuznice
trebalo
da
budu
dostavljene
republickim
organima
odmah
po
usvajanju
zakona
i
dodao
da
"ponovo
postajemo
neozbiljni".
On
se
zapitao
i
zasto
Savezno
ministarstvo
pravde
ponovo
postavlja
rokove
od
15
dana.
-
Ono
sto
je
posebno
indikativno
jeste
da
se
neprestano
umesto
saveznog
ministra
pravde
oglasava
njegov
pomocnik
koji
ima
dugu
tradiciju
boravka
u
partijama
bivseg
rezima.
On
je
bio
pomocnik
Dragoljuba
Jankovica,
bivseg
ministra
pravde,
protiv
koga
se
vodi
nekoliko
postupaka
tako
da
je
to
pomalo
ironija
sudbine.
Mi
smo
nevoljno
i
iz
krajnje
nuzde
radili
tudji
posao,
ali
sada
nemamo
vise
ni
vremena
ni
razloga
da
se
time
bavimo,
pre
svega
jer
je
to
u
nadleznosti
predsednika
SRJ
i
ukupne
Savezne
vlade.
Odsad,
Hag
me
zanima
iskljucivo
kao
turisticka
destinacija
i
u
kontekstu
podizanja
optuznice
protiv
Tacija,
Haradinaja
i
Cekua,
zbog
cega
nisam
ni
zeleo
da
sretnem
sa
Karlom
del
Ponte
prilikom
njene
poslednje
posete
-
rekao
je
Batic.
Danas,
26,
april
Karla
del
Ponte
trazi
od
EU
veci
pritisak
na
Beograd
Madrid
-
Glavni
tuzilac
Haskog
tribunala
Karla
del
Ponte
zatrazila
je
juce
od
Evropske
unije
da
pojaca
pritisak
na
jugoslovenske
vlasti
kako
bi
ispunile
obavezu
saradnje
sa
Haskim
tribunalom.
Tokom
posete
Madridu
i
razgovora
sa
sefom
spanske
diplomatije
Josepom
Pikeom,
Karla
del
Ponte
je
novinarima
rekla
da
u
odnosima
Beograda
i
Haskog
tribunala
i
dalje
ima
teskoca,
kao
i
da
ona
"jos
ceka
odgovor"
Beograda
na
zahtev
da
se
Haskom
tribunalu
izruce
23
osobe
optuzene
za
ratne
zlocine.
Glavni
tuzilac
Haskog
tribunala
odbila
je
da
komentarise
pitanje
novinara
o
razlicitim
stavovima
premijera
Srbije
Zorana
Djindjica
i
jugoslovenskog
predsednika
Vojislava
Kostunice
o
saradnji
sa
Haskim
tribunalom.
Karla
del
Ponte
je
podvukla
da
jugoslovenski
predsednik
mozda
ne
dozivljava
Haski
tribunal
kao
prijatelja,
ali
da
i
novi
Zakon
o
saradnji
SRJ
sa
Haskim
tribunalom
uredjuje
obavezu
Beograda
da
saradjuje
sa
tim
sudom
i
da
taj
zakon
podrazumeva
izrucenje
osoba
optuzenih
za
ratne
zlocine.
Sef
spanske
diplomatije
Josep
Pike,
cija
zemlja
trenutno
predsedava
EU,
podvukao
je
da
su
clanice
Evropske
unije
u
potpunosti
spremne
da
pomognu
aktivnosti
Medjunarodnog
krivicnog
tribunala
za
bivsu
Jugoslaviju.
Danas,
26.
april
SRJ
zapocinje
proceduru
pristupanja
Partnerstvu
za
mir
Beograd
-
Savezna
vlada
je
odlucila
da
pocne
proceduru
za
pristupanje
SRJ
programu
Partnerstvo
za
mir.
"Pristupanje
SRJ
Partnerstvu
za
mir
je
u
punoj
saglasnosti
sa
spoljnopolitickim
prioritetima
i
treba
da
doprinese
priblizavanju
zemlje
savremenim
evropskim
integracionim
procesima",
ocenila
je
Savezna
vlada.
Vlada
SRJ
je
ovlastila
ministra
za
inostrane
poslove
Gorana
Svilanovica
da
obavesti
nadlezna
tela
oba
veca
Savezne
skupstine
o
odluci
i
uputi
pismo
generalnom
sekretaru
NATO
o
namerama
kojim
se
zapocinje
proces
pristupanja
SRJ
Partnerstvu
za
mir.
R.
D.
Danas,
26.
april
Poklon
premijera
Institutu
za
ginekologiju
Beograd
-
Premijer
Zoran
Djindjic
urucice
danas
prvi
od
tri
kardiotokografska
aparata
Institutu
za
ginekologiju
i
akuserstvo.
Premijer
je
tokom
nedavne
posete
Nemackoj
za
odrzano
predavanje
pred
forumom
"Hesenski
krug"
u
Frankfurtu
umesto
honorara
trazio
od
organizatora
da
kupe
tri
kardiotokografska
aparata
za
beogradski
Institut,
koji
se
narocito
primenjuju
u
pracenju
porodjaja
kod
visokorizicnih
trudnoca.
Danas,
26.
april
General
Ojdanic
u
Hagu
Hag,
Beograd
-
Portparol
Sekretarijata
Haskog
tribunala
Dzim
Lendejl
potvrdio
je
juce
da
je
bivsi
nacelnik
Generalstaba
Vojske
Jugoslavije
Dragoljub
Ojdanic,
u
pratnji
supruge
i
advokata
Vojislava
Selezana,
stigao
u
Hag.
Lindejl
je
za
tanjug
juce
potvrdio
da
ce
se
Ojdanic
vec
danas
pojaviti
pred
Sudskim
vecem
Tribunala
kako
bi
se
izjasnio
o
optuznici
koja
ga
tereti
za
ratne
zlocine
pocinjene
na
Kosovu.
Nekadasnji
komandant
oruzanih
snaga
SRJ
i
vojni
ministar
odbacice
optuzbe
Haskog
suda.
Uzaludne
garancije
Beograda
Prema
nekim
ranijim
nagovestajima
koji
su
stizali
iz
Haskog
tribunala,
niko
od
Milosevicevih
najblizih
saradnika,
i
pored
eventualnih
garancija
vlada
SRJ
i
Srbije,
nece
dobiti
mogucnost
da
se
brani
sa
slobode.
Svojevremeno
su
se
iz
Holandije
mogla
cuti
razna
obrazlozenja,
poput
onog
da
se
dobrovoljnom
predajom
ne
moze
smatrati
odlazak
nakon
trogodisnjeg
postojanja
optuznice,
kakav
je
slucaj
recimo
sa
bivsim
nacelnikom
Generalstaba
VJ
Dragoljubom
Ojdanicem
ili
nekadasnjim
potpredsednikom
Savezne
vlade
Nikolom
Sainovicem.
Bivsi
nacelnik
Generalstaba
Vojske
Jugoslavije
predao
se
juce
oko
10:30
zvanicnicima
Haskog
tribunala
na
aerodromu
Shiphol
u
Amsterdamu.
Odmah
po
sletanju
on
je
crnim
dzipom,
mimo
ustaljene
procedure,
direktno
sa
piste,
pod
policijskom
pratnjom,
krenuo
put
Haga.
U
Pritvorsku
jednicu
u
Seveningenu
kraj
Haga
stigao
je
nesto
pre
11
sati
i
30
minuta.
Dragoljub
Ojdanic
je
otputovao
redovnom
linijom
JAT
za
Amsterdam.
Na
beogradski
aerodrom
stigao
je
crnim
dzipom,
u
pratnji
policijskog
vozila.
Avion
je
poleteo
sa
50
minuta
zakasnjenja,
u
7.35.
Bivsi
nacelnik
GS
VJ
izjavio
je
novinarima
na
aerodromu
ce
u
svojoj
odbrani
pred
sudom
koristiti
transkripte
svojih
razgovora
sa
bivsim
komandantom
NATO
za
Evropu
generalom
Veslijem
Klarkom.
Na
pitanje
da
li
ce
koristiti
snimke
razgovora,
on
je
odgovorio:
-
Obavezno,
imali
smo
i
neposredne
i
telefonske
razgovore,
i
imam
transkripte.
hronika
vesti (arhiva)