hronika
vesti (arhiva)
prethodni
mesec sledeca
nedelja
SAD
suspenduje
pomoc
Srbiji
Vojislav
Kostunica
demantuje
da
je
protiv
saradnje
sa
Hagom
i
puna
izjava
V.
Kostunice
Upozorenje
medjunarodne
krizne
grupe:
Saradnja
ili
izolacija
Batic:
MUP-u
dostavljeno
pet
optuznica
Ceda
Jovanovic:
Uredba
bolja
od
zakona
Mihajlov:
Djindjicu
ne
odgovara
zakon
Svilanovic:
Treba
ocekivati
nova
izrucenja
Zoran
Djindjic:
Saradnja
sa
Hagom
je
uslov
za
privredni
razvoj
zemlje
Zoran
Djindjic:
Kostunica
cekao
da
hapsimo
BLUIT:
Razocaran,
ne
i
iznenadjen
DSS:
Djindjic
prebacuje
odgovornost
na
Kostunicu
Zoran
Đindic:
Sankcije
SAD
zavise
od
poteza
Koštunice
VSO
prihvatio
predlog
za
penzionisanje
generala
Velimir
Ilic:
Nova
Srbija
na
cekanju
POL
DENIG:
Pomoc
se
deblokira
ispunjenjem
uslova
ZIZIC:
Uskoro
savezni
zakon
o
saradnji
sa
Tribunalom
Đindic:
Koštunica
ponizio
Skupštinu
Zoran
Djindjic
u
emisiji
Pres
pretres
u
produkciji
VIN:
Srbija
gazi
u
sankcije
DJINDJIC:
Izrucenje
je
savezni
"pojam"
DSS:
Zakon
zavisi
od
SNP
VOJISLAV
KOSTUNICA:
Nema
opasnosti
od
sankcija
SAD
Pjer
Risar
Prosper:
Kostunica
gresi
da
nema
pretnji
sankcijama
GSS:
Velimir
Ilic
govori
mrznjom
Danas,
1.
april
Zbog
neispunjenih
obaveza
u
pogledu
saradnje
sa
Haskim
tribunalom
SAD
suspenduje
pomoc
Srbiji
Da
li
ce
suspenzija
prerasti
u
trajnu
zabranu
zavisi
od
izvestaja
Kolina
Pauela,
koji
se
ocekuje
pre
kraja
nedelje
.
-
Poslednja
sansa
vlastima
u
Beogradu
da,
u
"minut
posle
12",
ipak
otpocnu
trazenu
saradnju
sa
Hagom
Uskrs
odlaze
odluku
London
-
Predstavnik
americkog
Stejt
dipartmenta
Frederik
Dzons
potvrdio
je
da
americka
administracija
nece
u
nedelju
i
na
katolicki
Uskrs,
doneti
odluku
o
tome
da
li
su
vlasti
u
Beogradu
ispunile
uslove
za
dalju
finansijsku
i
politicku
podrsku
Vasingtona.
Dzons
je
u
izjavi
Radio
Bi-Bi-Siju
odbacio
tumacenje
da
se
radi
o
produzenju
roka
do
31.
marta
koji
je
postavljen
Beogradu
za
ispunjavanje
tih
uslova,
ali
je
potvrdio
da
americki
drzavni
sekretar
Kolin
Pauel
za
sada
nije
doneo
sertifikaciju
-
odluku
o
americkoj
podrsci
Jugoslaviji.
(FoNet)
Vasington
-
Posto
nije
stigla
neophodna
potvrda
drzavnog
sekretara
Kolina
Pauela
da
su
vlasti
u
Beogradu
ispunile
sve
postavljene
uslove,
u
ponoc
izmedju
nedelje
i
ponedeljka
stupa
na
snagu
zakonska
odredba
o
zaustavljanju
dalje
americke
pomoci
Srbiji
i
podrske
SR
Jugoslaviji
u
medjunarodnim
finansijskim
institucijama.
U
Stejt
dipartmentu
je
najavljeno
da
ce
Pauelov
izvestaj
biti
poslat
Kongresu
sa
zadrskom
od
nekoliko
dana,
najverovatnije
do
kraja
nedelje,
ali
to
nije
zaustavilo
zakonsku
odredbu
vezanu
za
rok
od
31.
marta.
Pauelov
ustupak
-
pre
nego
sto
sadasnja
suspenzija
preraste
u
trajnu
zabranu
-
predstavlja,
kako
se
navodi,
jos
jedan
izraz
podrske
nastojanjima
Djindjiceve
vlade
da
se,
u
"minut
posle
12"
resi
kljucni
problem
(ne)saradnje
Srbije
sa
Medjunarodnim
tribunalom
za
ratne
zlocine.
Istovremeno,
to
je
i
poslednji
ustupak
Vasingtona
pred
eventualno
definitivno
spustanje
rampe
Beogradu.
Danas,
1.
april
Vojislav
Kostunica
demantuje
da
je
protiv
saradnje
sa
Hagom
Ocuvati
dostojanstvo
drzave
i
optuzenih
Jugoslovenski
predsednik
je
ukazao
na
nacin
na
koji
Hrvatska
saradjuje
sa
sudom
u
Hagu
putem
zakona
koji
je
donela
i
izrazio
pretpostavku
da,
uz
zakon,
u
nasoj
zemlji
"ne
bi
bilo
izrucenja
u
klasicnom
smislu
te
reci",
vec
bi
se,
kako
je
naveo,
"radilo
o
dobrovoljnoj
predaji"
.
Beograd
-
Jugoslovenski
predsednik
Vojislav
Kostunica
odbacio
je
u
subotu
kritike
da
ne
pomaze
saradnju
sa
Haskim
tribunalom
i
naveo
da
se
zalaze
za
saradnju
sa
tim
medjunarodnim
sudom,
ali
na
"pravno
uredjen
i
civilizovan
nacin".
Kostunica
je
u
pisanoj
izjavi
naveo
da
je
saradnja
sa
Haskim
sudom
"medjunarodna
obaveza"
i
odbacio
tvrdnje
pojedinih
"srpskih
i
jugoslovenskih
zvanicnika"
da
je
"zapretio
protestima
u
slucaju
izrucenja"
optuzenih
za
ratne
zlocine.
"Stvari
stoje
sasvim
drugacije.
Zalagao
sam
se
i
zalazem
se
za
saradnju
sa
Haskim
tribunalom.
To
jeste
nasa
medjunarodna
obaveza,
ali
se
ona
mora
odvijati
na
pravno
uredjen
i
civilizovan
nacin,
zarad
ocuvanja
dostojanstva
i
drzave
i
optuzenih
i
zarad
buduce
istine,
a
ne
samo
zarad
u
mnogo
cemu
neizvesne
dolarske
svote",
navodi
se
u
izjavi
Kostunice.
Kostunica,
navodi
i
"da
je
zakon
donet
blagovremeno,
neka
sudjenja
po
haskim
optuznicama
vec
odavno
mogla
da
pocnu
ovde,
u
sklopu
sudske
saradnje".
On
navodi
i
da
su
neke
istrage,
pre
svega
one
vezane
za
Kosovo
i
period
bombardovanja
NATO
1999.
godine,
mogle
da
budu
"bar
zapocete",
u
okviru
saradnje
istraznih
organa
i
tuzilastva.
"Neki
optuzeni
bi
mozda
bili
prebaceni
u
Hag,
ali
bi
im
drzava
jamcila
pravnu
zastitu,
pomoc
u
odbrani...
sve
ono
sto
se
moze
dobiti
u
sklopu
zakonom
regulisane
procedure.
Niko,
dakle,
ne
bi
zavisio
od
licne
sklonosti
ili
netrpeljivosti
nekoga,
bilo
koga,
u
vlasti,
nego
bi
to
bilo
jednako
za
sve",
navodi
se
u
Kostunicinoj
izjavi.
Jugoslovenski
predsednik
je
ukazao
na
nacin
na
koji
Hrvatska
saradjuje
sa
sudom
u
Hagu
putem
zakona
koji
je
donela
i
izrazio
pretpostavku
da,
uz
zakon,
u
nasoj
zemlji
"ne
bi
bilo
izrucenja
u
klasicnom
smislu
te
reci",
vec
bi
se,
kako
je
naveo,
"radilo
o
dobrovoljnoj
predaji".
"Naravno,
ne
moze
se
sve
idealizovano
prikazivati
i
pricati
kako
nije
nikakav
problem
otici
u
Seveningen.
Sigurno
je
izuzetno
tesko.
Ipak,
te
bi
teskoce
bile
bar
unekoliko
ublazene
ako
bi
postojao
zakon
na
osnovu
koga
bi
se
resavao
citav
niz
prakticnih
pitanja,
ali
i
onih
koja
mogu
uticati
na
ishod
procesa",
navodi
se
u
izjavi
predsednika
SRJ.
Kostunica
je
naglasio
da
jeste
za
saradnju
sa
sudom
u
Hagu,
ali
pravno
uredjenu,
i
da
je
to
"jedina
istina"
koju
"ljudi
na
odgovornim
polozajima
u
drzavi
ne
smeju
da
krivotvore",
jer
za
to
"nisu
dobili
mandat".
Izjava
predsednika
SRJ
U
poslednje
vreme,
i
ne
samo
u
poslednje
vreme,
moglo
se
cuti
više
glasova
u
redovima
srpskih
i
jugoslovenskih
zvanicnika
da
ometam
ili,
u
nešto
blažoj
varijanti,
da
ne
pomažem
saradnju
sa
Haškim
tribunalom
i
da
time
ugrožavam
navodno
zahuktali
reformski
proces.
Cak
je
receno
da
sam
zapretio
protestima,
u
slucaju
izrucenja.
Stvari
stoje
sasvim
drugacije.
Zalagao
sam
se
i
zalažem
se
za
saradnju
sa
Haškim
tribunalom.
To
jeste
naša
medunarodna
obaveza,
ali
se
ona
mora
odvijati
na
pravno
ureden
i
civilizovan
nacin,
zarad
ocuvanja
dostojanstva
i
države
i
optuženih
i
zarad
buduce
istine,
a
ne
samo
zarad
u
mnogo
cemu
neizvesne
dolarske
svote.
Tu
saradnju
sam
podsticao
i
pomagao
podržavajuci
dve
razlicite
verzije
zakona.
Da
je
zakon
donet
blagovremeno,
neka
sudenja
su
vec
odavno
mogla
da
pocnu
ovde,
po
haškim
optužnicama,
u
sklopu
sudske
saradnje.
Neke
istrage,
pre
svega
one
na
Kosovu
i
vezane
za
Kosovo
i
za
period
bombardovanja,
mogle
su
da
budu
ako
ne
završene,
a
ono
bar
zapocete,
u
okviru
saradnje
istražnih
organa
i
tužilaštava.
Neki
optuženi
bi
možda
bili
prebaceni
u
Hag,
ali
bi
im
država
jamcila
pravnu
zaštitu,
pomoc
u
odbrani,
pristup
relevantnim
arhivima,
pomoc
porodicama,
sve
ono
što
se
može
dobiti
u
sklopu
zakonom
regulisane
procedure.
Niko,
dakle,
ne
bi
zavisio
od
licne
sklonosti
ili
netrpeljivosti
nekoga,
bilo
koga,
u
vlasti,
nego
bi
to
bilo
jednako
za
sve.
U
takvoj
situaciji,
ako
bi
država
zakonom
uredila,
izmedu
ostalog,
i
svoje
obaveze
prema
optuženicima
i
starala
se
o
njima,
kao
što
Hrvatska
cini
ne
samo
za
svoje
državljane,
nego
i
za
sunarodnike,
pretpostavljam
da
više
ne
bi
bilo
izrucenja
u
klasicnom
smislu
te
reci,
nego
bi
se
radilo
o
dobrovoljnoj
predaji.
Naravno,
ne
može
se
sve
to
idealizovano
prikazivati
i
pricati
kako
nije
nikakav
problem
otici
u
Sheveningen.
Sigurno
je
izuzetno
teško.
Ipak,
te
bi
teškoce
bile
bar
unekoliko
ublažene
ako
bi
postojao
zakon
na
osnovu
koga
bi
se
rešavao
citav
niz
prakticnih
pitanja,
ali
i
onih
pitanja
koja
mogu
uticati
na
ishod
procesa,
kao
što
je
nalaženje
i
upucivanje
svedoka
i
dokaznog
materijala
važnog
za
branjenika.
Odavno
sam,
uostalom,
predlagao
da
se,
po
donošenju
zakona,
formira
naše
državno
telo
za
vezu
i
saradnju
sa
Tribunalom,
koje
bi
bilo
dužno
da
obavlja
citav
niz
poslova
vezanih
kako
za
procese
koji
su
vec
u
toku,
tako
i
za
istrage
koje
Tužilaštvo
vodi.
Ponavljam:
jesam
za
saradnju,
pravno
uredenu
i
uzajamno
korisnu
saradnju
jedne
države
koja
zna
šta
su
zakoni
i
poštuje
ih
sa
jednom
medunarodnom
sudskom
institucijom,
makar
ta
institucija
bila
i
privremena.
To
je
jedina
istina
i
ljudi
na
odgovornim
položajima
u
državi,
baš
zbog
tih
položaja,
ne
smeju
da
je
krivotvore.
Nepromišljenim
izjavama
i
neodgovornim
optuživanjem
drugih
oni,
zapravo,
dodatno
destabilizuju
stanje
u
državi
i
društvu.
Za
to
nisu
dobili
mandat.
Danas,
1.
april
Upozorenje
medjunarodne
krizne
grupe
Saradnja
ili
izolacija
Beograd
-
Medjunarodna
krizna
grupa
u
najnovijem
izvestaju
o
Srbiji,
ocenjuje
da
je,
preko
afere
Perisic,
"Vojska
Jugoslavije
upozorila
proevropske
reformiste
da
prekinu
saradnju
s
Haskim
sudom
i
predocila
svoje
nezadovoljstvo
Sporazumom
Srbije
s
Crnom
Gorom".
To
predstavlja,
istice
se,
"pokusaj
vojske
i
antireformskog
bloka
da
oslabe
ili
sruse
vladu
Zorana
Djindjica".
"Vojska
Jugoslavije
je
otvoreno
izasla
na
politicku
pozornicu",
sto,
kako
kaze
Krizna
grupa,
"predstavlja
novu
pretnju
demokratskoj
tranziciji
i
procesu
reformi
u
Srbiji".
U
analizi,
objavljenoj
u
Briselu,
kaze
se
da
"reagovanje
na
incident
s
Perisicem
pokazuje
i
da
reforme
jos
nemaju
jaku
podrsku
u
zemlji".
Analiticar
ovog
medjunarodnog
lobija
koji
je
zaduzen
za
Srbiju,
Dzejms
Lajons,
podvlaci
da
je
"raspolozenje
naroda
zagorcano
mukotrpnim
ekonomskim
reformama
i
pomanjkanjem
inostranih
investicija.
U
izjavi
za
B92
Dzejms
Lajons
kaze
da
Jugoslaviji
ne
prete
nove
sankcije
ukoliko
ne
bude
saradjivala
sa
Hagom,
ali
dodaje
da
je
ponovna
izolacija
zemlje
sasvim
izvesna.
Nece
biti
novog
zida
sankcija,
vec,
na
prvom
mestu,
nece
biti
americke
pomoci,
a
to
je
prilicno
znacajan
iznos.
Drugo,
nece
biti
americke
podrske
u
medjunarodnim
monetarnim
i
finansijskim
organizacijama,
kao
sto
su
Svetska
banka
i
MMF.
Isto
tako,
morate
da
budete
svesni
da
ovi
uslovi
za
saradnju
sa
Haskim
tribunalom
nisu
samo
americki
uslovi.
Ako
ne
bude
saradnje
sa
Haskim
tribunalom,
postoji
mogucnost
da
i
EU
i
Savet
Evrope
odbiju
dalju
saradnju
ili
blize
kontkate
sa
Jugoslavijom.
Drugim
recima,
Jugoslavija
ce,
u
jednom
smislu,
biti
medjunarodno
izlovana
drzava,
smatra
Lajons.
(FoNet)
Danas,
1.
april
Batic:
MUP-u
dostavljeno
pet
optuznica
Beograd
-
Ministar
pravde
Srbije
Vladan
Batic
izjavio
je
u
subotu
uvece
da
je
njegovo
ministarstvo
dostavilo
pet
optuznica
Haskog
tribunala
za
ratne
zlocine
republickom
Ministarstvu
unutrasnjih
poslova.
On
je
agenciji
Beta
rekao
da
je
to
uradjeno
nakon
sto
je
Vlada
Srbije
donela
zakljucak
da
se
sve
pravosnazne
optuznice,
koje
su
stupile
na
snagu,
dostave
Ministarstvu
unutrasnjih
poslova.
Republicki
ministar
pravde
istakao
je
da
je
Vlada
Srbije
donela
novu
odluku
o
saradnji
sa
Haskim
tribunalom
kako
bi
zastitila
ustavni
poredak
Republike
i
interese
njenih
gradjana.
Batic
je
podsetio
da
je
ministarstvo
pravde
Srbije
te
optuznice
dobilo
od
Saveznog
ministarstva
pravde,
a
MUP
bi
trebalo
da
da
konacnu
rec
i
operativno
realizuje
saradnju
sa
Hagom.
Komentarisuci
izjavu
predsednika
SRJ
da
je
za
saradnju
sa
Haskim
tribunalom,
ali
uz
postovanje
zakona,
on
je
ocenio
da
Vojislava
Kostunicu
"ne
interesuju
ni
plate,
ni
penzije,
ni
struja
ni
porezi
ni
doprinosi,
realan
zivot"
i
dodao
da
republicka
vlada
mora
da
brine
o
tim
stvarima.
Batic,
istakao
da
predsednik
SRJ
"jednom
treba
posteno
pred
gradjanima
da
kaze
da
li
je
za
saradnju
ili
protiv
saradnje
bez
ikakvog
‘ali’".
"Krajnje
je
licemerno
od
predsednika
Savezne
Republike
Jugoslavije
da
neprestano
demagoski
prica
da
je
za
saradnju
sa
Haskim
tribunalom
a
sve
cini
protiv
saradnje,
sto
vodi
zemlju
ka
ponovnom
uvodjenju
zida
sankcija",
rekao
je
ministar
pravde
Srbije
i
ocenio
da
iza
tog
Kostunicinog
stava
stoji
"prica
o
laznom
patriotizmu,
prica
o
inatu,
prkosu".
"Mi
ne
mozemo
da
prkosimo
i
da
se
svadjamo
sa
celim
svetom.
Ta
politika
laznog
inata
i
prkosa
Demokratske
stranke
Srbije
(DSS)
je
nesto
vec
vidjeno
i
zbog
cega
smo
se
nasli
tu
gde
smo
bili",
rekao
je
Batic.
(Beta)
Danas,
1.
april
Jovanovic:
Uredba
bolja
od
zakona
Beograd
-
Sef
poslanickog
kluba
DOS-a
u
Skupstini
Srbije
Cedomir
Jovanovic
izjavio
je
da
zakon
o
saradnji
nase
drzave
sa
Haskim
tribunalom
nije
donet,
jer
bi
se
njime
samo
"zastitili
oni
pojedinci
koje
je
Tribunal
optuzio".
"Umesto
zakona,
pronadjen
je
kvalitetan
odgovor
kroz
Uredbu
Vlade
Srbije",
kazao
je
Jovanovic
za
BK
televizju.
Sef
poslanickog
kluba
DOS-a
je
naglasio
da
su
sve
komplikacije
koje
prate
"bolni"
proces
saradnje
sa
Haskim
tribunalom
proistekle
iz
nespremnosti
nekih
da
se
preuzme
politicka
odgovornost.
"Taj
posao
nikome
ne
prija,
ali
on
mora
da
bude
sastavni
deo
naseg
svakodnevnog
rada",
zakljucio
je
Jovanovic.
(Beta)
Danas,
1.
april
Mihajlov:
Djindjicu
ne
odgovara
zakon
Beograd
-
Sef
poslanicke
grupe
DSS
u
republickom
parlamentu
Dejan
Mihajlov
ocenio
je
danas
da
Vladi
Srbije
i
premijeru
Zoranu
Djindjicu
ne
odgovara
da
saradnja
sa
Haskim
tribunalom
bude
uredjena
zakonom,
jer
bez
zakona
mogu
da
vrse
pritiske
na
lica
koja
trazi
Tribunal.
On
je
ocenio
da
u
slucaju
da
je
donet
zakon
"ljudi
koje
trazi
Haski
tribunal
ne
bi
bili
hvatani
po
pijacama,
vec
bi
u
sudskom
postupku
dobijali
optuznice,
i
onda
bi
se
sprovodio
jedan
predsudski
postupak".
Na
pitanje
da
li
ocekuje
nova
izrucenja
Hagu,
Mihajlov
je
rekao
da
to
pitanje
treba
postaviti
"onima
koji
pakuju
kofere,
kao
sto
je
Cedomir
Jovanovic".
(Beta)
Danas,
1.
april
Svilanovic:
Treba
ocekivati
nova
izrucenja
Varsava
-
Jugoslavija
ce
i
dalje
saradjivati
sa
Haskim
tribunalom
i
u
najskorije
vreme
treba
ocekivati
nova
izrucenja
osumnjicenih
za
ratne
zlocine,
rekao
je
jugoslovenski
ministar
spoljnih
poslova
Goran
Svilanovic
varsavskom
dnevniku
Gazeta
viborca.
Svilanovic
je
takodje
ocenio
da
se
proces
Slobodanu
Milosevicu
zbog
proceduralnih
i
drugih
gresaka
pretvorio
u
farsu.
Ocekivalo
se,
medjutim,
da
ce
to
biti
"fragment
procesa
konfrontacije
nase
zemlje
sa
prosloscu,
procesa
koji
je
potreban
i
nama
i
nasim
susedima",
rekao
je
on.
(Beta)
Izvor:
Sajt
Vlade
Srbije
Saradnja
sa
Hagom
je
uslov
za
privredni
razvoj
zemlje
Zoran
Đindic
Beograd,
29.
mart
2002.
godine
-
Pitanje
saradnje
sa
Haškim
tribunalom
nije
pitanje
rokova,
vec
principijelne
odluke
da
li
ce
se
sa
Hagom
saradivati
ili
ne.
Opcije
su
jasne
-
ili
saradnja,
ili
podizanje
spoljnog
zida
sankcija
vrednog
100
miliona
dolara,
rekao
je
premijer
Srbije
dr
Zoran
Đindic
na
konferenciji
za
novinare
u
Vladi
Srbije
i
najavio
da
su
u
narednih
nekoliko
dana
moguca
izrucenja
optuženih
za
ratne
zlocine.
Stav
medunarodne
zajednice
je
jedinstven
a
izrucenja
optuženih
su
uslov
za
dalju
evropsku
integraciju
naše
zemlje.
Ukoliko
saradnje
ne
bude,
za
nekoliko
dana
bice
podignut
spoljni
zid
sankcija,
koji
ce
se
ogledati
u
obustavljanju
neophodnog
kredita
Medunarodnog
monetarnog
fonda,
dogovora
o
otpisu
duga
sa
Pariskim
klubom
kao
i
finansijske
pomoci
drugih
institucija
kao
i
u
pogoršanju
odnosa
sa
Savetom
Evrope.
Premijer
je
rekao
da
istraživanja
javnog
mnjenja
pokazuju
da
je
vecina
gradana
protiv
saradnje
sa
Hagom.
Ako
to
znaci
i
spremnost
da
se
podnesu
sve
posledice
koje
iz
toga
slede,
Vlada
na
saradnji
više
nece
insistirati,
kazao
je
premijer.
"Ova
vlada
ne
želi
da
vecinu
vodi
u
raj
protiv
njene
volje.
Mi
želimo
da
vodimo
zemlju
u
kojoj
postoji
konsenzus
oko
osnovnih
vrednosti
i
osnovnih
pravaca
kretanja",
kazao
je
premijer
i
naveo
da
na
putu
ka
Evropi
ima
krivina
koje
treba
rešavati,
a
ne
predomišljati
se
kod
prve
prepreke.
Danas,
2.
april
Zoran
Djindjic,
srpski
premijer,
ocekuje
preporuku
predsednika
SRJ
o
saradnji
sa
Haskim
tribunalom
Kostunica
cekao
da
hapsimo
Predsednik
SRJ
najodgovorniji
je
za
nove
pretnje
sankcijama
Srbiji,
kao
i
za
to
sto
niko
od
optuzenih
za
ratne
zlocine
nije
proteklog
vikenda
izrucen
Haskom
tribunalu,
smatra
srpski
premijer
Zoran
Djindjic
Beograd
-
U
Vladi
Srbije
postoji
raspolozenje
da
se
trenutna
drzavna
kriza
prevazidje
stvaranjem
nacionalnog
saveta
za
saradnju
sa
Haskim
tribunalom.
Takav
savet
bi
pratio
saradnju
sa
Haskim
tribunalom
na
osnovu
odluke
Savezne
vlade
kojom
bi
se
republicka
vlada
ovlastila
da
neposredno
ostvaruje
saradnju
sa
Tribunalom
primenom
njegovog
statuta
-
izjavio
je
juce
na
vanrednoj
konferenciji
za
novinare
potpredsednik
Vlade
Srbije
Nebojsa
Covic
i
dodao
da
savet
ne
bi
odlucivao
o
izrucenjima,
vec
bi
vodio
racuna
o
ostvarivanju
nacionalnih
interesa
i
ljudskim
pravima
izrucenih.
Beograd
-
Predsednik
SRJ
Vojislav
Kostunica
najodgovorniji
je
za
nove
pretnje
sankcijama
Srbiji,
kao
i
za
to
sto
niko
od
optuzenih
za
ratne
zlocine
nije
proteklog
vikenda
izrucen
Haskom
tribunalu.
Takvim
ponasanjem
Kostunica
ne
samo
da
se
deklarise
kao
opozicionar
republickoj
vlasti,
vec
i
otvoreno
pokazuje
javnosti
da
mu
je
nacionalni
interes
poslednja
rupa
na
svirali
-
rekao
je
republicki
premijer
Zoran
Djindjic
u
izjavi
za
Danas.
Dovodeci
zemlju
u
poziciju
da
joj
ponovo
prete
sankcijama
"savezni
organi
i
predsednik
SRJ
samo
potvrdjuju
da
ne
zele
skoriju
integraciju
Srbije
u
Evropsku
uniju",
rekao
je
srpski
premijer.
-
Tokom
proslog
vikenda
Vojislav
Kostunica
je
ocekivao
da
ce
Vlada
Srbije
uhapsiti
optuzene
za
ratne
zlocine
i
izruciti
ih
Haskom
tribunalu,
kako
bi
takav
potez
proglasio
neustavnim
i
iskoristio
za
jos
jedan
napad
na
republicku
vladu.
Ukoliko
Srbija
ne
ispuni
svoje
obaveze
prema
Hagu,
bojim
se
da
ce
to
proizvesti
duboku
politicku
krizu
u
zemlji
-
dodao
je
Djindjic
u
izjavi
za
Danas.
Po
recima
srpskog
premijera
Vlada
je
zatrazila
od
predsednika
SRJ
i
Savezne
vlade,
da
se
definitivno
izjasne
o
pitanju
saradnje
sa
Haskim
tribunalom
i
preporuce
republickim
organima
sta
bi
u
narednih
pet
dana
trebalo
uraditi.
Stavovi
americkog
Stejt
departmenta
su
svima
jasni,
istice
Djindjic
i
dodaje
da
ce
se
odgovor
Savezne
vlade
povodom
novonastale
situacije
znati
vec
danas
ili
najkasnije
sutra.
-
Reakcija
Stejt
departmenta
na
to
sto
SRJ
nije
ispostovala
rok
za
izrucenje
optuzenih
Hagu,
sasvim
sigurno
ce
biti
negativna
po
Srbiju.
Ukoliko
saradnja
sa
Haskim
tribunalom
uskoro
ne
bude
ostvarena,
Stejt
department
ce
najverovatnije
6.
aprila
doneti
konacnu
odluku
o
stopiranju
finansijske
pomoci
nasoj
zemlji.
U
takvoj
situaciji
sredinom
meseca
mozemo
ocekivati
i
prekid
saradnje
sa
MMF,
kao
i
sa
Pariskim
klubom.
To
bi
znacilo
da
ce
se
Srbija
ponovo
naci
pod
sankcijama,
kao
i
u
vreme
Milosevica
-
objasnjava
Djindjic.
-
Siguran
sam
da
ce
Savezna
vlada
pristati
na
saradnju
sa
Hagom
i
da
ce
podrzati
odluku
republicke
vlade.
U
protivnom
Saveznu
vladu
ce
zadesiti
ozbiljna
politicka
kriza,
sto
ce
povuci
za
sobom
mnoge
negativne
posledice
po
narod
i
drzavu
-
kazao
je
republicki
ministar
pravde
Vladimir
Batic.
Predsednik
Veca
gradjana
Savezne
skupstine
Dragoljub
Micunovic,
tvrdi
da
je
odlaganje
saradnje
sa
Hagom
velika
opasnost
po
zemlju.
Odluka
o
tome
mora
biti
kolektivna,
istice
on,
jer
se
posledice
eventualnog
odlaganja
te
saradnje
ticu
svih
nas.
-
Republicka
vlada
donela
je
svoju
odluku
i
sada
je
na
redu
potez
Savezne
vlade.
Nadam
se
da
ce
njeni
clanovi
prihvatiti
predlog
Vlade
Srbije,
jer
bi
svako
odbijanje
saradnje
imalo
brojne
negativne
posledice
-
smatra
Micunovic.
Inace,
Batic
je
preksinoc
izjavio
da
ce
Savezna
vlada
nastojati
da
"razgovara
sa
predsednikom
SRJ
i
od
njega
zatraziti
odgovor
na
pitanje
da
li
je
za
saradnju
sa
Hagom
ili
za
sankcije".
-
Nema
nikakvog
ali,
treba
nam
jasan
odgovor:
saradnja
sa
Hagom
ili
sankcije",
rekao
je
Batic
novinarima
u
Vladi
Srbije,
nakon
dvoipocasovnog
sastanka
republickih
i
saveznih
zvanicnika
DOS
posvecenog
saradnji
sa
Haskim
tribunalom.
On
je
dodao
da
se
kolegijum
Vlade
Srbije
ranije
konsultovao
sa
koalicionim
partnerima
u
DOS
i
na
saveznom
nivou,
kao
i
da
ce
Savezna
vlada
sutra
zasedati
i
izjasniti
se
o
dosadasnjem
radu
republicke
vlade.
Batic
je
ocenio
da
bi
uvodjenje
sankcija
znacilo
"vracanje
istorije
unazad,
bedu,
izolaciju,
vracanje
na
najgora
vremena
rezima
(bivseg
jugoslovenskog
predsednika)
Slobodana
Milosevica".
Prema
njegovim
recima,
razlog
za
to
je
politicko
nejedinstvo
koje
postoji
u
ovoj
zemlji,
a
pitanje
Haga
nije
pitanje
od
danas
do
sutra,
pitanje
Haga
je
pitanje
odgovornosti
i
buducnosti.
-
Svi
moramo
da
preuzmemo
svoj
deo
odgovornosti.
Jedni,
poput
republicke
vlade,
non-stop
grade,
a
drugi,
medju
njima
i
predsednik
Jugoslavije,
ono
sto
mi
danju
sagradimo
nocu
sruse
praznom
pricom
i
praznom
retorikom
o
laznom
patriotizmu
i
mogucnosti
da
se
ovaj
problem
resi
na
drugi
nacin
-dodao
je
preksinoc
ministar
pravde
Srbije.
ZIVKOVIC:
Satnica
izrucenja
nije
bitna
Nis
-
Savezni
ministar
unutrasnjih
poslova
Zoran
Zivkovic
ocenio
je
juce
da
stav
Savezne
vlade
o
saradnji
sa
Haskim
tribunalom
"nece
biti
razlicit
od
stava
republicke
vlade".
-
Danas
ce
biti
odrzana
sednica
Savezne
vlade
i
ja
ocekujem
da
stav
Savezne
vlade
nece
biti
razlicit
od
stava
republicke.
Da
li
ce
izrucenje
biti
danas,
sutra,
u
toku
noci
ili
u
toku
dana
je
tehnicka
stvar.
Satnica
nije
toliko
interesantna
nego
politicka
volja
i
odluka
da
se
prihvate
medjunarodne
obaveze
-
rekao
je
Zivkovic
novinarima
u
DIN.
Z.
M.
Danas,
2.
april
BLUIT:
Razocaran,
ne
i
iznenadjen
Hag
-
Uoci
poslednjeg
martovskog
vikenda
u
Hagu
nisu
gajili
prevelika
ocekivanja
da
ce
vlasti
u
Beogradu
-
do
isteka
roka
koji
im
je
postavljen
iz
Vasingtona
-
nekim
spektakularnim
potezom
do
te
mere
unaprediti
saradnju
sa
Tribunalom
da
bi
ispunile
uslov
za
produzenje
americke
pomoci
i
podrske.
Takva,
u
najboljem
slucaju
skromna
haska
ocekivanja,
zasnivala
su
se
na
proceni
da
su
u
Beogradu
shvatili
da
se
Vasington
ovog
puta
nece
zadovoljiti
"polovicnim
gestovima"
saradnje
sa
Tribunalom,
kao
sto
bi,
recimo,
bila
isporuka
jednog
ili
dvojice
sa
poduzeg
spiska
optuzenih
za
ratne
zlocine
koji
se
nalaze
u
Srbiji.
Americki
Kongres,
naime,
insistira
na
"znacajnoj
promeni"
dosadasnjeg
odnosa
Beograda
prema
obavezama
koje
ima
prema
Haskom
tribunalu,
sto
pored
predaje
optuzenih
ukljucuje
i
pristup
arhivama
i
svedocima.
Buduci
da
u
Beogradu
jos
nisu
spremni
za
takav
"kopernikanski
obrt"
u
saradnji
sa
Tribunalom,
uzdrzali
su
se
i
od
politicki
nepopularnih
"polovicnih
gestova"
koji
i
onako
ne
bi
doneli
Pauelovu
"potvrdu"
od
koje
zavisi
produzenje
americke
finansijske
pomoci.
-
Donekle
sam
razocaran,
ali
ne
i
iznenadjen.
Moramo
odrzati
pritisak
i
pre
ili
kasnije
svi
optuzeni
ce
doci
u
Hag,
a
odlaganje
njihovog
transfera
nece
pomoci
reintegraciji
Srbije
u
medjunarodnu
zajednicu
-
izjavio
je
zamenik
glavnog
tuzioca
Tribunala,
Grejem
Bluit.
Bluit
ne
misli
da
ce
to
odlaganje
uticati
na
"strategiju
okoncanja"
misije
Tribunala,
prema
kojoj
bi
sve
tekuce
istrage
trebalo
da
budu
zavrsene
2004,
a
sva
sudjenja
u
prvom
stepenu
2008.
godine.
Po
njemu,
"bilo
bi
gore
da
nam
je
Beograd
sada
poslao
jednog
ili
dvojicu
Milosevicevih
saucesnika
sa
optuznice
za
Kosovo",
jer
bi
u
tom
slucaju
moralo
da
im
se
sudi
odvojeno.
A
u
Tribunalu
zele
da
Nikoli
Sainovicu,
Milanu
Milutinovicu,
Dragoljubu
Ojdanicu
i
Vlajku
Stojiljkovicu
sude
"u
paketu",
odnosno
zajedno
za
dela
za
koja
su
zajedno
optuzeni.
Kao
sto,
iz
istih
razloga,
zele
da
Radovanu
Karadzicu
i
Ratku
Mladicu
sude
"u
paketu"
sa
Momcilom
Krajisnikom
i
Biljanom
Plavsic.
Danas,
2.
april
Demokratska
stranka
Srbije
Djindjic
prebacuje
odgovornost
na
Kostunicu
Beograd
-
Demokratska
stranka
Srbije
optuzila
je
juce
premijera
Srbije
Zorana
Djindjica
i
druge
funkcionere
DOS
da
pokusavaju
da
prebace
odgovornost
za
saradnju
sa
Haskim
tribunalom
na
predsednika
SRJ
Vojislava
Kostunicu.
Dejan
Mihajlov,
sef
poslanickog
kluba
DOS
u
republickom
parlamentu,
rekao
je
na
konferenciji
za
novinare
da
je
zahtevom
Kostunici
da
odgovori
da
li
je
za
saradnju
sa
Tribunalom
ili
za
sankcije
pokazana
"neodgovornost
i
nespremnost"
ostatka
DOS.
Naglasio
je
da
republicka
vlada
treba
da
preuzme
odgovornost
za
svoje
odluke
i
upitao
zasto
Vlada
Srbije
nije
sprovela
proslogodisnju
Uredbu
i
na
osnovu
nje
izrucila
optuzene
za
ratne
zlocine.
Prema
njegovom
misljenju,
premijer
i
Vlada
pokusavaju
da
prebace
odgovornost
na
Kostunicu
i
DSS
za
"nesto
sto
sami
nemaju
snage
da
sprovedu"
ili,
kako
je
kazao,
mozda
zele
da
isprovociraju
uvodjenje
medjunarodnih
sankcija
kako
bi
opravdali
"neuspehe
koje
nizu
poslednjih
godinu
dana".
Zapitao
je
i
da
li
je
ovo
"pocetak
vladavine
na
nacin
na
koji
je
vladao
Slobodan
Milosevic"
pokusavajuci
sankcijama
da
opravda
neuspehe.
Navodeci
da
je
posledica
eventualnog
uskracivanja
strane
pomoci
nedonosenje
zakona
o
saradnji
sa
haskim
sudom,
Mihajlov
je
optuzio
Djindjica
da
je
odgovoran
za
to.
On
je,
ipak,
istakao
da
je
i
sada
moguce
zakonski
regulisati
tu
saradnju,
jer
se
predlog
DSS
jos
nalazi
u
skupstinskoj
proceduri.
"Ne
vidim
prepreku
da
za
cetiri-pet
dana
budu
doneti
zakoni",
kazao
je
Mihajlov,
dodajuci
da
predsednici
republicke
i
savezne
skupstine
mogu
zakazati
vanredne
sednice.
On
je
pozvao
Vladu
Srbije
da
se
povuce
ako
nije
u
stanju
da
saradjuje
sa
medjunarodnom
zajednicom
i
da
saradnju
prepusti
"onima
koji
zele
da
deluju
na
zakonskim
osnovama".
Dragan
Jocic,
clan
Predsednistva
DSS,
rekao
je
da
ta
stranka
"ne
zeli
da
se
izoluje
od
medjunarodne
zajednice",
ali
da
hoce
"puni
suverenitet
nase
zemlje"."Izgleda
da
neki
iz
DOS
i
Djindjic
ne
zele
na
zakonu
zasnovanu
saradnju
sa
Haskim
tribunalom,
kojom
bi
se
obezbedila
prava
nasih
drzavljana",
ocenio
je
Jocic,
navodeci
da
jedino
zakon
moze
doneti
"politicko
jedinstvo
i
odgovornost".
Povodom
zahteva
da
Savezna
vlada
trazi
da
se
Kostunica
izjasni
da
li
je
za
izolaciju
ili
saradnju
sa
Trbinalom,
Jocic
je
istakao
da
predsednik
SRJ
"nema
takva
ovlascenja".
Pitanje
za
premijera
Komentarisuci
spekulacije
u
policiji
ima
i
onih
koji
nece
da
sprovode
odluke
Vlade
Srbije
o
hapsenjima
optuzenih
za
ratne
zlocine,
Mihajlov
je
kazao
da
se
"zna
ko
sprovodi
odluke
Vlade"
i
da
je
to
pravo
pitanje
za
premijera.
"Mozda
bi
Djindjic
hteo
da
Kfor
ili
neko
drugi
sprovodi
odluke
Vlade",
kazao
je
Mihajlov.
Jocic
je
dodao
da
je
veliki
problem
ukoliko
MUP
ili
pravosudni
organi
obustave
saradnju.
Blic,
2.
april.
Premijer
Srbije
Zoran
Đindic
optužuje
predsednika
Jugoslavije
Sankcije
SAD
zavise
od
poteza
Koštunice
BEOGRAD
(Beta)
-
Premijer
Srbije
Zoran
Đindic
optužio
je
jugoslovenskog
predsednika
Vojislava
Koštunicu
za
„kukavicko,
licemerno
i
neodgovorno“
ponašanje
po
pitanju
saradnje
sa
Haškim
tribunalom
i
dodao
da
„to
više
ne
može
da
se
toleriše“.
-
Zahtevamo
od
Koštunice
i
jugoslovenske
administracije
da
jasno
i
bez
uvijanja
kažu
šta
žele
da
se
ucini,
s
obzirom
da
ovoj
zemlji
slede
sankcije.
Odgovornost
predsednika
SRJ
je
da
vodi
racuna
o
medunarodnom
položaju
države.
Ocigledno
je
da
imamo
predsednika
koji
ne
radi
svoj
posao
-
rekao
je
Đindic
agenciji
Beta.
Povodom
sankcija
SAD
koje
ce
uslediti
ako
SRJ
ne
ispuni
uslove
za
dalju
americku
podršku,
Đindic
je
rekao
da
ce
„biti
zaustavljeni
svi
procesi
koje
je
Srbija
zapocela“.
-
Bice
obustavljena
saradnja
sa
MMF,
naši
stend-baj
aranžmani,
kao
i
otpis
dugova.
Svi
naši
zahtevi
i
tekuce
stvari
bice
obustavljene.
To
znaci
i
pregovori
sa
Svetskom
trgovinskom
organizacijom.
Savet
Evrope
možemo
da
zaboravimo,
kao
i
Partnerstvo
za
mir
-
rekao
je
Đindic.
On
je
kazao
da
ce
zemlja
biti
pod
režimom
„neproglašenih
sankcija,
što
znaci
da
ce
biti
prepuštena
sama
sebi“.
Đindic
je
optužio
Koštunicu
da
„prebacuje
odgovornost
na
drugoga“
jer
„nema
hrabrosti
da
preuzme
odgovornost“
za
saradnju
sa
Haškim
tribunalom.
-
Na
taj
nacin
Koštunica
politicki
destabilizuje
zemlju,
jer
stvara
otpor
u
narodu
prema
saradnji
sa
Hagom,
koci
integraciju
zemlje
u
medunarodnu
zajednicu
i
stvara
utisak
da
ta
saradnja
nije
potrebna
-
rekao
je
Đindic.
On
je
rekao
da
se
Koštunica
zauzima
za
„nemogucu
stvar“,
odnosno
za
saradnju
sa
Haškim
tribunalom
na
osnovu
zakona.
Đindic
je
rekao
da
gradani
Srbije
treba
da
„shvate
šta
je
ulog“
i
koje
su
posledice
odbijanja
saradnje
sa
Haškim
tribunalom.
-
Da
li
da
budemo
izolovani
da
bismo
štitili
prava
Vlajka
Stojiljkovica
i
Nikole
Šainovica,
ili
da
se
ukljucimo
u
svetsku
integraciju
pod
uslovima
koji
su
oduvek
jasni
-
rekao
je
Đindic
i
dodao
da
je
saradnja
sa
Hagom
kontinuirana
obaveza
koja
ce
trajati
još
nekoliko
godina.
On
je
rekao
da
„Srbija
nema
šta
da
traži
u
Evropi,
ako
je
opšte
uverenje
da
ne
treba
saradivati
sa
Hagom“.
On
je
optužio
Koštunicu
da
„podgreva
patriotizam
kako
bi
skupljao
poene“
i
dodao
da
„svet
ne
veruje
da
je
Srbija
iskreno
za
saradnju
sa
Hagom“.
-
Cena
stiže.
Da
li
ce
to
biti
u
vidu
sankcija,
to
zavisi
od
Koštunice
-
rekao
je
Đindic.
On
je
još
rekao
da
„nema
tehnickih
problema
da
lica
koja
su
optužena
pred
Tribunalom
budu
privedena,
ali
da
se
postavlja
pitanje
politickih
posledica“.
-
Da
li
ce
predsednik
SRJ
i
Vlada
da
se
oslobode
odgovornosti
i
izigravaju
majke
Tereze
da
bi
neko
drugi
bio
gurnut
u
blato,
o
tome
treba
da
se
izjasnimo
u
naredna
dva
tri
dana
-
rekao
je
Đindic.
Blic,
2.
april
VSO
prihvatio
predlog
za
penzionisanje
generala
Reforma
službe
bezbednosti
VJ
BEOGRAD
(Beta)
-
Vrhovni
savet
odbrane
podržao
je
na
jucerašnjoj
sednici
inicijativu
da
se
reformišu
sve
službe
bezbednosti.
Savet
je
informisan
o
situaciji
nastaloj
hapšenjem
bivšeg
potpredsednika
Vlade
Srbije
i
bivšeg
nacelnika
Generalštaba
Vojske
Jugoslavije
Momcila
Perišica
i
zakljucio
da
treba
prepusiti
pravosudnim
organima
da
vode
postupak
u
skladu
sa
zakonskim
propisima,
navodi
se
u
saopštenju
iz
vojnog
kabineta
predsednika
SRJ
Vojislava
Koštunice.
Savet
je,
uz
manje
izmene,
prihvatio
predlog
saveznog
ministra
za
odbranu
i
nacelnika
Genralštaba
Vojske
Jugoslavije
o
postavljenju
i
penzionisanju
nekoliko
generala,
a
„bilo
je
reci
i
o
daljim
kadrovskim
promenama“
u
vezi
sa
nastavkom
transformacije
VJ,
dodaje
se
u
saopštenju.
U
saopštenju
se,
medutim,
ne
precizira
o
kojim
postavljenjima
i
penzionisanjima
je
odlucivano.
Vrhovni
savet
odbrane
se
upoznao
se
upoznao
sa
problemima
finansiranja
Vojske
Jugoslavije.
Sagledane
su
teškoce
i
moguce
posledice
restriktivnog
finansiranja,
kao
i
mogucnosti
za
iznalaženje
adekvatnih
rešenja.
Savet
je
razmotrio
nov
položaj
i
zadatke
Inspektorata
odbrane
i
sagledao
potrebe
i
mogucnosti
za
objedinjavanje
svih
inspekcijskih
poslova
u
sistemu
odbrane
u
projektu
njegovog
potpunog
transformisanja.
U
radu
sednice,
pored
clanova
Vrhovnog
saveta
odbrane,
predsednika
Republike
Srbije
Milana
Milutinovica
i
predsednika
Republike
Crne
Gore
Mila
Đukanovica,
ucestvovali
su:
predsednik
Savezne
vlade
Dragiša
Pešic,
savezni
ministar
za
odbranu
Velimir
Radojevic,
nacelnik
Generalštaba
Vojske
Jugoslavije
general-pukovnik
Nebojša
Pavkovic,
nacelnik
Inspektorata
odbrane
general-potpukovnik
Ninoslav
Krstic
i
sekretar
VSO
kontraadmiral
Dušan
Stajic.
Blic,
3.
april
Prepucavanja
oko
Haga
su
nameštena
igra
dva
tabora
u
DOS
Velimir
Ilic:
Nova
Srbija
na
cekanju
Sva
ova
prepucavanja
oko
Haga
su
smešna.
To
je
nameštena
igra
i
foliranje
dva
tabora
u
DOS.
Optuženi
ce
otici
u
Hag,
možda
vec
nocas,
a
sankcije
nam
nece
biti
uvedene
-
izjavio
je
juce
u
razgovoru
za
„Blic“
Velimir
Ilic,
lider
Nove
Srbije,
i
dodao:
-
Veliki
je
problem
za
srpski
narod
što
svi
iz
DOS
vode
kampanju.
U
kampanji
se
ne
rade
prljavi
poslovi
i
zato
sad
svi
peru
ruke
od
izrucenja.
Svi
u
DOS
su
za
saradnju
s
Hagom
i
izrucenja,
ali
sada
kada
su
došle
konkretne
stvari,
svi
beže
od
toga
i
pokušavaju
da
nekom
izjavom
dobiju
birace.
Time
samo
pokazujemo
koliko
smo
neozbiljni
i
kao
politicari
i
kao
država.
Medunarodna
zajednica
dala
nam
je
veliki
rok
da
rešimo
to
pitanje,
ali
mi
cekamo
tu
poslednju
noc.
Ponavlja
se
ona
Miloševiceva
taktika
„ne
dam,
ne
dam,
a
onda
cu
dati
sve
kada
neko
zakuca
na
vrata“.
Zakon
o
Hagu
je
trebalo
doneti,
ali
problem
je
što
smo
postali
najposlušniji
narod
u
Evropi.
Niko
u
Evropi
nije
toliko
poslušan,
tako
da
se
prosto
stidim
toga.
Sramota
je
to,
jer
doci
ce
vreme
da
cemo
morati
da
pitamo
Evropu
gde
možemo
da
bacimo
kesu
sa
smecem.
Za
to
su
krivi
i
Đindic
i
Koštunica.
Srbija
je
postala
poligon
njihovih
sukoba,
tako
da
je
i
pitanje
Haga
iskorišceno
samo
u
svrhe
marketinga.
Rekonstrukcija
Vlade
i
vaš
ulazak
bio
je
najavljen
za
mart,
ali
se
to
prolongira.
-
Vec
više
od
pola
godine
je
prošlo
kako
se
bavimo
tom
rekonstrukcijom
Vlade.
Nekako
je
neozbiljno
da
NS
bude
na
leru,
na
nekom
cekanju.
Ne
možemo
ni
da
kritikujemo
ni
da
pohvalimo
Vladu.
To
ne
odgovara
stranci
i
zato
ocekujem
da
ovih
dana
razgovaram
sa
premijerom
o
tome.
Nije
tu
samo
pitanje
ulaska
NS
u
Vladu,
vec
zbog
tima
koji
sam
napravio
za
kapitalne
investicije
u
Srbiji.
Imao
sam
interesantan
koncept,
mnoge
projekte
u
planu,
ali
šta
ce
sad
biti
od
toga,
ne
znam,
jer
ulazimo
u
godišnje
odmore.
Investicije
i
meseci
prolaze,
od
rekonstrukcije
nema
ništa,
a
stanje
u
Vladi,
u
DOS
i
u
zemlji
se
sve
više
komplikuje.
Izneli
ste
niz
kritika
na
predlog
nove
države.
Hoce
li
NS
podržati
taj
sporazum
u
Skupštini?
-
Poslanici
NS
ce
glasati
protiv.
Niko
nas
ništa
nije
ni
pitao
kada
se
pravila
država.
Država
nije
stranacko
pitanje.
Neko
je
morao
da
pozove
sve
stranke,
i
vlast
i
opoziciju
da
se
dogovore.
Vec
postoje
ideje
za
samostalnu
Srbiju.
Kakav
je
tu
stav
NS?
-
Ne
bi
stranci
dali
naziv
Nova
Srbija
da
se
ne
zalažemo
za
jaku
i
novu
Srbiju
sa
novom
organizacijom.
To
je
naše
opredeljenje,
naš
cilj
i
boricemo
se
za
to.
Svida
mi
se
ta
Baticeva
kampanja
za
samostalnu
Srbiju,
jer
ne
znam
zašto
se
mi
više
bavimo
Crnom
Gorom.
Videcemo
da
li
ce
NS
podržati
tu
kampanju,
ali
smatram
da
u
Srbiji
nije
potreban
referendum.
Kada
krecete
u
kampanju
za
predsednicke
izbore?
-
Rekao
sam
da
su
svi
u
kampanji,
tako
da
sam
i
ja.
Ko
ce
vam
biti
najozbiljniji
protivkandidat?
-
Bice
to
žestoka
borba,
ali
za
sada
Labus.
Kako
cete
voditi
kampanju
protiv
Labusa?
-
Izvanredno.
Kako
to
izvanredno?
-
Znate
kako,
nisam
cuo
da
se
neko
u
Srbiji
preziva
Labus.
Prvo
cu
pitati
Labusa
ko
je,
šta
je,
koje
mu
je
poreklo
i
odakle
on
u
Srbiji.
Jer
to
bi
bilo
isto
kao
kada
bih
ja
sad
otišao
u
Kinu
i
hteo
da
budem
predsednik
Kine.
U
Kini
nema
nijedan
Ilic,
a
ja
hocu
da
budem
celni
covek
zemlje.
Baš
me
interesuje
šta
ce
odgovoriti.
Dalje,
pitacu
narod
šta
je
to
uradio
njegov
G17
plus
u
proteklih
godinu
i
po
dana.
Ništa
nisu
uradili
u
ekonomiji,
u
saveznoj
državi,
u
Srbiji,
nijedan
gigant
nije
oporavljen,
šta
je
sa
proizvodnjom,
gde
su
ta
mala
i
srednja
preduzeca,
šta
je
sa
bankama,
nema
kredita,
nema
koncesija,
nema
regularnih
tokova
ulaska
novca
sa
strane.
Šta
je
sa
Pariskim
klubom,
šta
je
sa
Londonskim
klubom.
Evo
vidite
„Otpor“
ce
navodno
podržati
kampanju
Labusa.
Znaci
da
je
Labus
ozbiljno
pripreman
za
kandidata,
jer
je
„Otpor“
odavno
poceo
da
me
žestoko
napada
bez
ikakvih
razloga.
Verovatno
su
ti
napadi
dolazili
s
nalogom
iz
nekih
politickih
centara,
jer
se
znalo
da
cu
se
kandidovati.
Ali
nema
veze,
ja
se
radujem
što
cu
za
protivkandidata
imati
Labusa
i
zato
bih
voleo
da
se
Koštunica
ne
kandiduje.
Zna
se
ko
štiti
Pavkovica
VSO
nije
smenio
Pavkovica.
-
Lako
je
kad
na
celu
Srbije
imate
tako
neodgovorne
ljude
kao
što
je
Milan
Milutinovic.
Onda
možete
da
uradite
šta
god
hocete.
Milutinovic
je
ucenjen,
njemu
se
još
ne
putuje
u
Hag
i
zato
diže
ruku
kako
mu
se
kaže.
Vidite
da
se
sad
traži
novi
Milutinovic
i
možda
je
upravo
to
Labus.
Do
juce
je
više
od
90
odsto
DOS
od
Koštunice
tražilo
Pavkovicevu
smenu,
a
sad
kad
to
zatraži
i
Koštunica,
on
ostane
na
toj
funkciji.
Svojevremeno
sam
bio
oštro
kritikovan
što
sam
bio
jedan
od
retkih
koji
se
protivio
njegovoj
smeni,
a
sada
su
mi
se
i
drugi
u
DOS
pridružili.
Znaci
ja
sam
vizionar,
i
to
veliki
vizionar.
Ko
je
sacuvao
Pavkovica?
Milutinovic?
-
Ma
kakav
Milutinovic?
Valjda
je
svima
jasno
i
poznato
ko
sad
štiti
Pavkovica,
a
to
nije
Koštunica.
Nismo
mali
da
bih
pominjao
njegovo
ime.
Danas,
3.
april
POL
DENIG:
Pomoc
se
deblokira
ispunjenjem
uslova
Americki
drzavni
sekretar
Kolin
Pauel
odlozio
je
prekjuce
na
neodredjeno
vreme
odluku
o
nastavku
pomoci
SR
Jugoslaviji.
Drzavni
sekretar
je
odlucio
da
izda
pozitivnu
potvrdu
u
ovom
trenutku
iako
je
Jugoslavija
napravila
znacajan
napredak
kad
je
rec
o
potrebnim
kriterijumima",
preneo
je
predstavnik
za
stampu
Stejt
dipartmenta
Filip
Riker.
-
Saopstili
smo
nasu
odluku
vlastima
u
Beogradu
i
ponovili
nasu
zelju
da
se
uverimo
u
veci
napredak
kako
bi
bili
ispunjeni
postavljeni
kriterijumi
-
dodao
je
Riker.
Americka
pomoc
za
ovu
godinu
planirana
je
u
iznosu
od
40
miliona
dolara.
Ta
sredstva
su
prakticno
zamrznuta
vec
u
nedelju
uvece,
kad
je
istekao
rok
Kongresa
za
izjasnjavanje
da
li
je
zvanicni
Beograd
preduzeo
potrebne
korake
kad
je
rec
o
saradnji
sa
Tribunalom
u
Hagu,
Dejtonskim
sporazumima,
pravima
manjina
i
vladavini
prava.
Kolin
Pauel
je
nedavno
izrazio
zadovoljstvo
sto
su
vlasti
u
Beogradu
ispunile
odredjene
americke
uslove
kao
sto
je
oslobadjanje
zatvorenih
kosovskih
Albanaca.
On
je,
medjutim,
bio
nezadovoljan
sto
tuziocima
Haskog
tribunala
nije
omogucen
pristup
znacajnim
vojnim
arhivama.
Vasington
je
izrazio
nezadovoljstvo
odsustvom
napora
zvanicnog
Beograda
da
izruci
neke
od
optuzenika
koji
su
jos
na
slobodi,
poput
predsednika
Srbije
Milana
Milutinovica,
bivseg
nacelnika
Generalstaba
VJ
Dragoljuba
Ojdanica
i
Ratka
Mladica,
za
koga
Hasko
tuzilastvo
tvrdi
da
se
nalazi
u
Srbiji.
R.
D.
Danas,
3.
april
ZIZIC:
Uskoro
savezni
zakon
o
saradnji
sa
Tribunalom
Podgorica
-
Potpredsednik
crnogorske
opozicione
Socijalisticke
narodne
partije
Zoran
Zizic
najavio
je
juce
da
bi
Savezna
vlada
uskoro
mogla
da
predlozi
zakon
o
saradnji
sa
Haskim
tribunalom.
Zizic
je,
na
konferenciji
za
novinare,
kazao
da
bi
Saveznoj
skupstini
uskoro
mogao
biti
dostavljen
Predlog
zakona,
koji
"regulise
modalitete
saradnje
sa
tribunalom".
On
je
rekao
da
je
sinocna
odluka
Savezne
vlade
o
saradnji
sa
Tribunalom
u
okviru
stava
SNP
i
Koalicije
za
Jugoslaviju,
kao
i
da
su
premijer
i
clanovi
te
vlade
iz
SNP-a
imali
punu
podrsku
partijskog
vrha
za
odluku
koju
je
ona
donela.
Potpredsednik
SNP
je
rekao
da
stav
Savezne
vlade
ima
smisao,
obzirom
da
se
SRJ
preti
sankcijama
i
da
je
zbog
toga
mogao
biti
doveden
u
pitanje
Sporazum
o
novim
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore.
On
je
objasnio
da
ta
stranka
nije
za
neposredno
izrucenje
vec
za
"iznalazenje
modaliteta
saradnje".
Zizic
je
rekao
da
on
ranije
nije
podneo
ostavku
na
funkciju
saveznog
premijera
"zbog
saradnje
sa
Tribunalom,
vec
zbog
pojedinacnog
akta".
-
Ostavku
sam
podneo
zbog
jednog
konkretnog
slucaja,
odnosno
zbog
odluke
najvise
sudske
instance
-
Saveznog
ustavnog
suda
koji
je
zabranio
isporuku.
Vlada
Srbije
je
prekrsila
odluku
SUS-a
sto
je
bio
necivilizovani
gest.
Mi
kao
clanica
Ujedinjenih
nacija
moramo
saradjivati
sa
svim
institucijama
te
organizacije
-
naveo
je
Zizic
i
izrazio
nadu
da
ce
crnogorski
parlament
do
kraja
nedelje
usvojiti
sporazum
o
novim
odnosima
na
Srbije
i
Crne
Gore.
Blic,
4.
april
Poslanici
Skupštine
Srbije
odbacili
zahtev
predsednika
SRJ
da
o
sporazumu
sa
Crnom
Gorom
govori
na
kraju
zasedanja
Đindic:
Koštunica
ponizio
Skupštinu
BEOGRAD
-
Poslanici
Skupštine
Srbije
juce
su
vecinom
glasova
odbili
zahtev
da
im
se
predsednik
SRJ
Vojislav
Koštunica
obrati
nakon
rasprave
o
Polaznim
osnovama
za
uredenje
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore.
Nakon
toga,
poslanici
DSS
napustili
su
skupštinsko
zasedanje.
Dejan
Mihajlov,
šef
poslanicke
grupe
DSS
u
Skupštini
Srbije,
optužio
je
republickog
premijera
Zoran
Đindica
i
ostale
lidere
DOS
da
su
ovim
potezom
hteli
da
onemoguce
izglasavanje
Sporazuma
o
novim
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore
u
srpskom
parlamentu.
-
Oni
hoce
da
nas
isprovociraju
da
ne
ucestvujemo
ni
u
raspravi
ni
u
glasanju
o
ovom
sporazumu.
Pošto
DHSS
i
opozicione
stranke
nece
glasati
za
njegovo
usvajanje,
ukoliko
bi
i
DSS
bio
protiv,
taj
sporazum
ne
bi
bio
usvojen.
Medutim,
mi
cemo
glasati
za
usvajanje
Sporazuma,
ali
necemo
ucestvovati
u
raspravi
o
njemu
-
rekao
je
Mihajlov
i
naglasio
da
je
poslanicka
grupa
DSS
o
ovome
pismeno
obavestila
predsednika
parlamenta
Natašu
Micic.
On
je
optužio
Micicevu
da
je
prekršila
poslovnik
o
radu
Skupštine
Srbije
tako
što
je
preformulisala
predlog
šefa
poslanicke
grupe
DOS
Cedomira
Jovanovica.
-
Jovanovic
je
predložio
Skupštini
nešto
necuveno
-
da
se
predsedniku
savezne
države
zabrani
da
govori
u
Republickoj
skupštini.
Miciceva
je
njegov
predlog
preformulisala
i
na
glasanje
stavila
predlog
koji
glasi:
Da
li
Narodna
skupština
želi
da
se
predsednik
SRJ
obrati
na
kraju
u
završnoj
reci?
Ovo
predstavlja
pokušaj
narušavanja
najviše
državne
funkcije,
zbog
cega
smo
mi
odlucili
da
ne
ucestvujemo
u
raspravi
-
rekao
je
Mihajlov.
On
je
dodao
da
ovaj
dogadaj,
kao
i
skidanje
s
dnevnog
reda
predloga
SRS
da
se
raspravlja
o
radu
Vlade
Srbije
pokazuju
da
je
ova
sednica
Skupštine
obeležena
nedemokratskom
atmosferom
i
da
država
klizi
ka
diktaturi.
Predsednik
SRJ
Vojislav
Koštunica
se
poslanicima
Skupštine
Srbije
obratio
pismom
u
kojem
objašnjava
razloge
zbog
kojih
nije
prihvatio
poziv
Nataše
Micic
da
ucestvuje
u
raspravi
o
Sporazumu.
U
pismu,
koje
je
poslanicima
procitao
Mihajlov,
Koštunica
naglašava
da
je
o
ovom
dokumentu
pregovarao
i
potpisao
ga
u
svojstvu
predsednika
SRJ.
-
Zato
je
proceduralno
jedino
ispravno
da
uvodno
izlaganje
u
raspravi
održim
pred
poslanicima
Savezne
skupštine.
Podseticu,
uostalom,
da
se
nisam
obratio
ni
Skupštini
Crne
Gore
gde
su
uvodna
izlaganja
podneli
oni
koji
su
dokument
potpisali
u
ime
Crne
Gore
-
predsednik
i
premijer
te
republike,
Milo
Đukanovica
i
Filip
Vujanovic
-
napisao
je
Koštunica.
-
Voljan
sam,
medutim,
pre
svega
iz
poštovanja
prema
narodnim
predstavnicima
Srbije,
a
i
zbog
cinjenice
da
je
ocuvanje
zajednicke
države
bilo
jedan
od
osnovnih
programskih
ciljeva
za
koje
sam
se
zalagao
i
pre
i
posle
izbora,
da
se
na
kraju
rasprave
u
Skupštini
Srbije
obratim
poslanicima,
nastojeci
da
odgovorim
na
njihove
eventualne
kritike
i
da
otklonim
nedoumice
koje
bi
se
možda
mogle
ispoljiti
kroz
raspravu
-
napisao
je
predsednik
SRJ.
Zoran
Đindic,
predsednik
Vlade
Srbije,
rekao
je,
komentarišuci
napuštanje
sednice
poslanika
DSS,
da
je
taj
potez
bio
nepotreban,
jer
„taj
incident
koji
prati
ovako
važnu
raspravu
skrece
pažnju
na
nevažne
i
periferne
stvari“.
Povodom
zahteva
predsednika
SRJ
da
govori
na
kraju
rasprave,
Đindic
je
ocenio
da
„parlamentarna
kultura
iziskuje
da
svaki
govornik
u
parlamentu
mora
da
dozvoli
poslanicima
da
reaguju
na
ono
što
je
rekao“.
-
Prirodno
je
da
onaj
koji
želi
da
se
obrati
parlamentu
uvažava
poslanike
i
da
oni
mogu
posle
toga
da
daju
svoj
komentar
na
njegovo
izlaganje.
Nije
prirodno
da
neko
održi
govor
u
parlamentu
i
ode.
Gospodin
Miloševic
je
imao
uvodno
izlaganje
pre
pet
godina,
pa
je
sedeo
i
slušao
naše
prigovore
i
onda
je
na
kraju
imao
zakljucnu
rec...
Problem
je
u
tome
što
je
on
želeo
da
govori
na
kraju.
Medutim,
do
ovog
ne
bi
došlo
da
nije
želeo
da
govori
uopšte.
Ne
možete
da
kažete
-
necu
da
slušam
šta
vi
pricate,
ali
cu
doci
na
kraju
da
vam
kažem
šta
ja
mislim.
To
je
ponižavanje
parlamenta
-
ocenio
je
on
i
dodao
da
je
„iritiran
nacinom
komunikacije,
jer
je
za
politicka
rešenja
iz
dogovora
saznao
od
Solane.“
-
Podržavam
taj
dogovor,
koji
se
dosta
razlikuje
od
startnih
pozicija,
ali
mislim
da
bi
bilo
u
redu
da
je
Koštunica
pozvao
predstavnike
DOS
i
Koalicije
„Zajedno
za
Jugoslaviju“,
kao
i
predstavnike
parlamentarne
opozicije
i
objasnio
im
razloge
zbog
kojih
je
došlo
do
ovog
rešenja.
Alternativa
nije
bila
bolja
država
ili
ova
država,
vec
ova
država
ili
nikakva
država.
To
je
meni
jasno
jer
sam
razgovarao
sa
Solanom
i
Đukanovicem,
ali
bih
voleo
da
sam
o
tome
obavešten
od
predstavnika
naše
koalicije
-
podvukao
je
Đindic.
On
je,
istovremeno,
demantovao
da
je
u
svadi
sa
Koštunicom.
-
Licno
nismo
ni
u
kakvoj
svadi,
licno
komuniciramo
vrlo
dobro,
ali
imamo
vrlo
razlicite
procene
o
nekim
pitanjima,
a
to
su
saradnja
sa
sudom
u
Hagu
i
posledice
te
saradnje.
Razlicito
vidimo
posledice,
jer
sam
ja
orijentisan
na
ekonomiju
-
rekao
je
Đindic.
Vojislav
Šešelj,
šef
poslanicke
grupe
SRS,
reagovao
je
na
citanje
pisma
koje
je
poslanicima
uputio
Koštunica,
ustvrdivši
da
je
„povreden
duh
skupštinskog
poslovnika“.
Šešelj
je
istakao
da
svi
dokumenti
koje
dobije
predsednik
Skupštine,
ili
Narodna
skupština,
mora
da
se
umnoži
i
podeli
poslanicima,
a
ne
„da
se
citaju“.
Sednica
parlamenta
prekinuta
je
juce
posle
podne
zbog
nedostatka
kvoruma.
Poslanici
SPS
i
SRS
nisu
želeli
da
obezbede
kvorum.
Obzirom
da
u
raspravi
ne
ucestvuje
DSS,
DOS
nije
imao
dovoljan
broj
poslanika
u
sali
da
bi
sednica
bila
nastavljena.
Jedino
realisticno
rešenje
odnosa
Predsednik
Vlade
Srbije
Zoran
Đindic
u
uvodnom
izlaganju
na
sednici
Skupštine
izjavio
je
da
je
Sporazum
o
redefinisanju
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore
trenutno
„jedino
realisticno
rešenje“
i
dodao
da
ga
podržava,
iako
mu
se
mogu
uputiti
izvesni
prigovori.
-
Ovim
rešenjem
zatvorili
smo
veliku
krizu
za
koju
možda
nismo
ni
bili
svesni
koliko
je
bila
opasna.
Zaustavljamo
nekontrolisani
proces
raspada
koji
traje
vec
12
godina.
Klicu
tog
raspada
imamo
u
Srbiji
i
Crnoj
Gori,
na
Kosovu,
u
raspravama
o
regionalizmu
-
rekao
je
premijer.
On
je
kazao
da
Sporazum
pruža
dovoljno
prostora
za
doradu,
navodeci
da
za
to
„nece
biti
prepreka
ako
ima
solidarnosti
u
Srbiji
i
Crnoj
Gori“.
Miroljub
Labus,
potpredsednik
Savezne
vlade,
ocenio
je
da
je
dogovoreno
rešenje
o
buducim
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore
takvo
da
nijedna
od
strana
njim
nije
zadovoljna.
-
Zasad
je
rezultat
1:1,
jedna
stolica
u
medunarodnim
institucijama
i
organizacijama,
ali
konfederacija.
Zato
su
ljudi
nezadovoljni,
zato
što
niko
nije
dobio
ono
što
je
hteo.
Ja
ne
kritikujem
Koštunicu,
sada
shvatam
da
je
to
bila
realnost
-
rekao
je
Labus
u
obracanju
poslanicima
Skupštine
Srbije.
Labus
je
negirao
tvrdnje
da
je
Solana
pokušao
da
nametne
svoj
dokument
o
buducim
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore,
jer
takvog
dokumenta
nije
bilo.
-
Da
nismo
potpisali
-
bio
bi
razlaz,
a
šta
bi
se
onda
desilo
-
Kosovo
se
odvaja,
imali
bismo
reku
izbeglica
tog
momenta,
imali
bismo
pitanja
drugih
regiona,
otvorila
bi
se
i
porodicna
pitanja,
šta
rade
Crnogorci
ovde?
Hoce
li
da
ostanu
ili
nece
da
ostanu?
Šta
je
sa
svojinom
ljudi
u
Crnoj
Gori?
Kakva
ce
trgovina
da
bude?
Postavlja
se
i
pitanje
Republike
Srpske.
Sva
ta
pitanja
dolaze
na
dnevni
red.
Da
li
je
to
bolje?
Nije
-
ocenio
je
Labus.
Vladan
Batic
se
u
uvodnom
izlaganju
izjasnio
protiv
Sporazuma
o
preuredenju
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore
i
optužio
Koštunicu
da
je
pristajuci
na
taj
dokument
„privatizovao
državnu
politiku“.
Danas,
4.
april
Srpski
premijer
Zoran
Djindjic
u
emisiji
Pres
pretres
u
produkciji
VIN
Srbija
gazi
u
sankcije
Beograd
-
Premijer
Srbije
Zoran
Djindjic
izjavio
je
da
"nije
realno"
ocekivati
da
jugoslovenski
parlament
u
narednih
nekoliko
dana
ili
nedelja
donese
zakon
o
saradnji
sa
Haskim
tribunalom.
Nemamo
vise
vremena
za
konsultacije,
koje
ce
trajati
mesec-dva
ili
da
cekamo
da
se
o
tome
izjasnjavaju
opstinski
odbori
nekih
stranaka.
Za
to
imamo
samo
dva
do
tri
dana
i
nista
vise,
rekao
je
Djindjic
u
emisiji
Pres
pretres
u
produkciji
VIN.
SNP
nece
pristati
na
izrucenja.
I
za
mene
bi
bilo
prijatno
iznenadjenje
da
promene
stav,
ali
mislim
da
to
nije
realno
ocekivati
-
dodao
je
Djindjic
i
reako
da
Srbija
"neprimetno
i
polako
gazi
u
sankcije".
Premijer
je
upozorio
da
ce
se
neke
negativne
posledice
osetiti
vec
naredne
nedelje.
-
Rok
da
se
vratimo
na
nulu,
odnosno
da
anuliramo
posledice
sankcija,
bice
sest
meseci.
Svet
se
tesko
pokrece,
ali
kad
se
pokrene
onda
ga
je
tesko
zaustaviti.
Nasa
vlada
nece
dozvoliti
da
se
on
pokrene
-
rekao
je
Djindjic.
Na
pitanje
da
li
ce
njegova
vlada
dozvoliti
da
Srbija
krene
put
sankcija,
premijer
je
odgovorio
negativno.
Djindjic
je
rekao
da
je
najvaznije
pitanje
u
saradnji
sa
Haskim
tribunalom
to
da
li
Srbija
i
SRJ
toj
saradnji
pristupaju
iskreno.
-
Kad
bi
sada
sve
optuzene
za
ratne
zlocine
izrucili,
oni
bi
nam
dali
jos
jednu
listu.
Testirace
nas
dok
ne
vide
da
saradjujemo
iskreno
-
rekao
je
on.
Djindjic
je
rekao
da
"ne
zna
nista"
o
nameri
predsednika
Srbije
Milana
Milutinovica
da
se
dobrovoljno
preda
Haskom
tribunalu,
koji
ga
tereti
za
ratne
zlocine
na
Kosovu.
-
Izrucenje
aktuelnog
predsednika
Srbije
Haskom
tribunalu
je
teska
odluka.
Zato
smo
od
predstavnika
Haskog
tribunala
zatrazili
razumevanje
-
rekao
je
Djindjic.
Na
celu
nove
zajednice
Srbije
i
Crne
Gore
treba
da
bude
covek
iz
Srbije,
a
prirodno
bi
bilo
da
to
bude
sadasnji
jugoslovenski
predsednik
Kostunica,
rekao
je
on.
(Beta)
Danas,
4.
april
DJINDJIC:
Izrucenje
je
savezni
"pojam"
Beograd
-
Premijer
Srbije
Zoran
Djindjic
izjavio
je
novinarima
u
Skupstini
Srbije
da
je
nedostatak
dokaza
u
slucaju
Banovic
i
njegovo
oslobadjanje
od
krivice
pred
Haskim
tribunalom
veliki
poen
za
srpske
vlasti.
Njegovo
ime
bilo
je
na
haskoj
listi
i
obaveza
nase
drzave
bila
je
da
se
nadje
pred
sudom
u
Hagu,
a
to
sto
je
Haski
sud
procenio
da
nema
dovoljno
dokaza
govori
da
su
prava
optuzenih
zasticena,
a
Banovic
bi
do
kraja
zivota
ostao
na
haskoj
listi
da
nije
tamo
otisao
i
dokazao
da
se
optuzbe
ne
odnose
na
njega.
Potom
je
Djindjic
rekao
da
Ustav
Srbije
ne
poznaje
pojam
izrucenja
dok
jugoslovenski
ustav
to
omogucava,
sto
Haski
tribunal
i
jeste.
Djindjic
je
ocenio
da
je
moguc
samo
zakon
o
saradnji
na
saveznom
nivou,
dok
bi
na
republickom
predstavljao
krsenje
Ustava
i
posle
petnaestak
dana
bi
bio
ponisten
od
strane
Ustavnog
suda.
Djindjic
je
tim
povodom
najavio
da
bi
se
danas
moglo
znati
da
li
ce
se
uskladiti
politicki
stavovi
koalicionih
partnera.
Ukoliko
bude
saglasnosti
zakon
bi
mogao
biti
donet
za
dva
do
tri
dana.
Govoreci
o
hapsenju
optuzenih
pred
Haskim
tribunalom,
Djindjic
je
rekao
da
oni
nisu
naoruzani
i
opasni
i
da
nema
razloga
da
budu
privodjeni
drugacije
od
ostalih
gradjana.
Djindjic
je
naveo
da
postoji
pet
do
sest
optuznica
protiv
gradjana
Republike
Srpske
koji
zive
ili
imaju
drzavljanstvo
SRJ,
sa
poznatim
imenima,
a
deset
do
15
-
sa
njemu
nepoznatim
imenima,
pa
pretpostavlja
da
je
deo
njih
iz
RS
koji
imaju,
ili
nemaju,
drzavljanstvo
SRJ,
ali
u
njoj
zive.
Djindjic
je
dodao
da
on
nije
nadlezan
za
njih.
Postoji
mogucnost
da
se
procesi
tim
optuzenima
obavljaju
u
Srbiji,
jer
su
kapaciteti
Haskog
tribunala
ograniceni.
To
su
okrivljeni,
kako
je
rekao,
koji
nisu
bitni
za
glavni
proces,
a
mi
bismo
za
njih,
za
dva
do
tri
meseca,
mogli
organizovati
sudjenje,
rekao
je
Djindjic.
On
je,
izmedju
ostalog,
podsetio
da
ratni
zlocini
predstavljaju
najteza
krivicna
dela,
a
nemogucnost
domaceg
sudstva
potvrdjuje
da
se
ponasamo
kao
da
je
samo
sud
u
Hagu
za
njih
nadlezan,
a
da
su
u
zemlji
specijalno
zasticeni.
To,
po
Djindjicu,
nije
prirodno.
Labus
-
srpsko
prezime
iz
Krajine
-
Velimir
Ilic
nije
dobro
informisan,
jer
je
Labus
srpsko
prezime
iz
Krajine,
iz
tvrdjih
izvora
jezgra
srpskog
naroda
-
izjavio
je
premijer
Srbije
Zoran
Djindjic
povodom
primedbe
Velimira
Ilica
da
ne
moze
Labus
sa
takvim
prezimenom
da
se
kandiduje
za
predsednika
Srbije.
Djindjic
je
pojasnio
da
je
Labus
deo
krajinske
familije
koja
je
nastanjena
u
Vojvodini.
Na
pitanje,
da
li
ce
Ilic
biti
nagradjen
ulaskom
u
Vladu,
Djindjic
je
odgovorio
da
to
nije
stvar
nagrade,
vec
pravo
koje
proistice
iz
clanstva
u
DOS.
Danas,
4.
april
Funkcioneri
DSS
o
mogucnosti
donosenja
zakona
o
saradnji
sa
Tribunalom
Zakon
zavisi
od
SNP
Nastavak
sa
prve
strane
Dusan
Prorokovic
je
u
izjavi
za
Danas
pozvao
ucesnike
razgovora,
koje
predvodi
Dragoljub
Micunovic
da
"popuste
u
svojim
iskljucivim
stavovima"
i
dodao
da
je
DSS
spremna
da
preuzme
ulogu
medijatora,
ukoliko
je
to
potrebno.
Kazao
je
i
da
je
u
konsultacijama,
Micunovic
proteklih
dana
"razgovarao
sa
svima
koji
su
na
celnim
drzavnim
pozicijama,
shodno
tome
i
sa
(Vojislavom)
Kostunicom".
Ocenio
je
da
je
to
dobar
put
za
postizanje
dogovora.
Na
pitanje
da
li
su
moguce
izrucenja
pre
zavrsetka
konsultacija,
Prorokovic
je
kazao
da
je
ukoliko
narednih
dana
zakon
ne
bude
donet
"realno
ocekivati
da
dodje
do
izrucenja",
a
shodno
najavama
republickih
funkcionera.
Zoran
Sami
je
za
Danas
rekao
da
problem
oko
donosenja
zakona
nije
u
DSS,
vec
u
koalicionim
partnerima
na
jugoslovenskom
nivou.
"Oni
treba
da
se
izjasne
o
tome",
rekao
je
Sami
i
ponovio
stav
da
je
neophodno
donosenje
zakonskog
okvira
saradnje.
Predsednik
Veca
gradjana
Savezne
skupstine
Dragoljub
Micunovic
izjavio
je
da
ocekuje
da
ce
sporazum
o
zakonskom
uredjenju
saradnje
sa
Haskim
sudom
biti
postignut
u
naredna
dva-tri
dana.
On
je,
medjutim,
kazao
da
ce
se
postupati
kao
i
ranije,
ukoliko
zakon
ipak
ne
bude
donet.
Danas,
4.
april
VOJISLAV
KOSTUNICA:
Nema
opasnosti
od
sankcija
SAD
Beograd
-
Predsednik
SR
Jugoslavije
Vojislav
Kostunica
izrazio
je
uverenje
da
ce
savezni
zakon
o
saradnji
sa
Haskim
tribunalom
biti
usvojen
u
najskorije
vreme
navodeci
da
za
dan-dva
ocekuje
dogovor
sa
koalicionim
partnerima
iz
Crne
Gore.
U
suprotnom,
smatra
Kostunica,
moglo
bi
doci
do
ozbiljne
krize
u
drzavi.
Na
jucerasnjoj
redovnoj
konferenciji
za
novinare
Kostunica
je
izrazio
uverenje
da
je
preovladjujuce
misljenje
da
zakon
treba
da
bude
donet.
-
Preteze
stav
da
treba
doneti
jedan
zakon
koji
obuhvata
izrucenja
jugoslovenskih
drzavljana,
a
na
osnovu
ranijeg
predloga
Momcila
Grubaca
-
izjavio
je
on.
U
tom
smislu
Kostunica
je
ocenio
ohrabrujucim
poslednje
izjave
republickog
premijera
Zorana
Djindjica,
kao
i
razgovore
sa
predsednikom
SNP
Predragom
Bulatovicem.
Kostunica
je
kazao
da
bi
"voleo"
da
pre
donosenja
zakonskog
okvira
saradnje
ne
bude
novih
izrucenja
Tribunalu,
dodajuci
da
veruje
da
je
to
preovladjujuci
stav
drzavnih
funkcionera.
Najavio
je
da
ce
sastanak
predstavnika
drzavnog
vrha
i
SNP
biti
odrzan
brzo
i
istakao
da
bi
se
predlog
zakona
pred
saveznim
poslanicima
mogao
naci
do
10.
aprila
za
kada
je
i
zakazana
sednica
Savezne
skupstine.
On
je
rekao
da
SRJ
nije
pod
sankcijama,
kao
sto
to
pokusavaju
da
predstave
neki
republicki
funkcioneri.
Prema
njegovom
misljenju
vazno
je
da
javnost
shvati
da
SAD
nisu
direktno
zapretile
sankcijama,
posebno
ne
spoljnim
zidom
sankcija.
-
Mnogi
nasi
politicari
su
se
preigrali
nastojeci
da
budu
veci
Amerikanci
od
samih
Amerikanaca,
utrkujuci
se
ko
ce
tezim
recima
objasniti
sta
bi
SAD
mogle
da
urade
ukoliko
ne
bude
novih
izrucenja
Hagu
-
naveo
je
Kostunica,
dodajuci
da
se
nada
da
nece
doci
do
prekida
finansijske
pomoci.
U
najgorem
slucaju,
kazao
je
on,
Amerikanci
bi
mogli
da
obustave
pomoc,
ali
ne
i
lobiraju
da
druge
drzave
to
ucine.
Komentarisuci
spekulacije
da
se
na
poslednjoj
sednici
Vrhovnog
saveta
odbrane
raspravljalo
o
smeni
nacelnika
Generalstaba
VJ
Nebojse
Pavkovica,
Kostunica
je
rekao
da
je
Pavkovic
"covek
koji
je
svoje
oficirsko
umece
pokazao
tokom
NATO
bombardovanja"
i
da
je
prvi
koji
se
zalagao
za
reorganizaciju
vojske,
sto
cini
"upecatljivu
vojnicku
karijeru".
On
je
rekao
da
je
ranije
bilo
spoljnih
i
unutrasnjih
pritisaka
da
Pavkovic
bude
smenjen,
ali
da
je
on
procenio
da
nacelnik
GS
treba
da
ostane
na
tom
mestu.
-
Ali
mislim
da
je
doslo
vreme
za
kadrovske
promene
-
istakao
je
Kostunica
i
dodao
da
je
"svaka
nasa
karijera
mala
i
beznacajna
za
ono
kroz
sta
drzava
prolazi.
Danas,
6-7.
april
Pjer
Risar
Prosper,
specijalni
izaslanik
americkog
drzavnog
sekretara
za
pitanje
ratnih
zlocina
Kostunica
gresi
da
nema
pretnji
sankcijama
Beograd
-
SAD
ce
morati
da
suspenduju
svu
pomoc,
ukoliko
vlasti
u
Beogradu
ne
budu
saradjivale
sa
Haskim
tribunalom.
"U
ovom
casu,
na
potezu
su
jugoslovenske
vlasti.
Videcemo
sta
ce
se
desiti
u
narednih
nekoliko
dana
i
da
li
ce
biti
preduzeti
potrebni
koraci
kako
bismo
mogli
da
sertifikujemo
da
li
postoji
saradnja
sa
Haskim
tribunalom.
Ako
odgovor
bude
negativan,
moracemo
da
preduzmemo
mere
-
rekao
je
juce
u
Beogradu
Pjer
Risar
Prosper,
specijalni
izaslanik
americkog
drzavnog
sekretara
za
pitanje
ratnih
zlocina.
Prosper
je
naglasio
"da
je
vazno
da
svi
shvate
da
vreme
istice.
Mi
moramo
da
vidimo
akciju,
da
se
saradjuje
sa
Haskim
sudom
-
rekao
je
Prosper
i
da
je
predsednik
Kostunica
pogresio
kada
je
rekao
da
nema
pretnje
sankcijama,
jer
je
pitanje
saradnje
sa
Haskim
sudom
veoma
bitno
za
bilateralne
odnose,
a
ulog
je
mnogo
veci
nego
sto
se
to
predstavlja
u
javnosti.
Kako
prenosi
B92,
americki
ambasador
u
Jugoslaviji
Vilijem
Montgomeri
izjavio
je
da
je
situacija
vrlo
ozbiljna.
-
Nazalost,
jedini
nacin
da
se
to
dokaze
onima
koji
misle
da
ovo
nije
ozbiljan
problem
jeste
patnja
koju
ce
osetiti
narod
u
Jugoslaviji,
i
to
je
najtuznija
stvar
u
svemu
ovome
-
zakljucio
je
Montgomeri.
Prosper
je
preneo
spremnost
SAD
da
podrze
nastojanja
Vlade
Srbije
da
deo
postupka
protiv
optuzenih
za
ratne
zlocine
bude
prenet
na
nacionalno
sudstvo,
ukoliko
se
odmah
uspostavi
neometana
saradnja
sa
Haskim
tribunalom,
saopsteno
je
iz
Vladinog
Biroa
za
komunikacije.
Srpski
premijer
je
rekao
da
je
SRJ
spremna
da
"ispuni
sve
svoje
obaveze,
bez
obzira
na
zastoj
u
saradnji
sa
Haskim
tribunalom",
a
istovremeno
je
izrazio
nadu
da
"trenutna
kriza
nece
imati
ozbiljne
posledice
po
medjunarodni
polozaj"
zemlje.
On
je
naglasio
da
"zastoj
u
saradnji
sa
Haskim
sudom
ne
znaci
solidarnost
gradjana
sa
okrivljenima
za
ratne
zlocine,
jer
su
gradjani
Srbije
na
stanovistu
da
je
odgovornost
za
pocinjene
zlocin
individualna,
a
ne
kolektivna".
Djindjic
je
izrazio
nadu
da
ce
Haski
sud
"nepristrasno
i
profesionalno
odlucivati
o
krivici
svih
lica
okrivljenih
za
ratne
zlocine,
bez
obzira
na
njihovu
nacionalnu
pripadnost",
navedeno
je
u
saopstenju.
Prosper
je
izjavio
je
da
vlasti
u
Beogradu
moraju
znati
da
put
ka
integraciji
u
Evropu
i
normalizaciji
prilika
na
Balkanu
vodi
samo
preko
potpune
saradnje
s
Haskim
tribunalom.
-
Mi
zahtevamo
vecu
saradnju
u
pogledu
izrucenja
optuzenih
koji
su
jos
na
slobodi,
kao
i
pristup
arhivima
i
svedocima
-
rekao
je
Prosper.
Prema
njegovim
recima,
SAD
podrzavaju
progon
ratnih
zlocinaca
u
svetu,
mada
ne
daju
podrsku
osnivanju
Stalnog
krivicnog
medjunarodnog
suda.
Prosper
je
naglasio
SAD
ne
zele
da
podrze
osnivanje
Stalnog
medjunarodnog
krivicnog
suda
iz
vise
principijelnih
razloga.
On
je
kazao
da,
po
statutu
novog
medjunarodnog
suda,
pripadnik
americkih
oruzanih
snaga
ili
drzavni
zvanicnik
moze
dospeti
pred
njega
zbogcisto
politickih
razloga,
a
ne
zbog
toga
sto
je
pocinio
krivicno
delo.
Danas,
6-7.
april
GSS:
Velimir
Ilic
govori
mrznjom
Beograd
-
Gradjanski
savez
Srbije
prenosi
izjavu
Ivana
Andrica,
clana
Predsednistva
ove
stranke,
povodom
izjave
Velimira
Ilica,
objavljene
u
dnevniku
Blic,
od
3.
aprila.
-
Gradjanski
savez
Srbije
je
medju
prvima
osudio
i
skrenuo
paznju
da
u
Srbiji
jos
vlada
govor
mrznje
prema
pripadnicima
drugih
naroda
i
veroispovesti
i
pozvao
predstavnike
vlasti
i
medija
da
prekinu
sa
takvom
politikom,
jer
to
nisu
argumenti
kojima
se
vodi
politicka
borba
u
demokratskom
drustvu
-
izjavio
je
Andric.
On
dodaje
da
smatra
da
je
jezik
koji
koristi
Velimir
Ilic
"nedopustiv
za
coveka
koji
je
na
celu
jedne
od
parlamentarnih
stranaka
i
da
je
ovakvo
njegovo
istupanje
i
direktno
vredjanje
kolege
jedan
od
najruznijih
primera
upotrebe
jezika
mrznje".
GSS
"veruje
da
samo
ukoliko
svaki
covek,
koji
se
nalazi
na
javnoj
funkciji,
razume
koja
steta
je
naneta
narodu
i
zemlji
u
protekloj
deceniji
omogucava
da
se
od
toga
udaljimo
i
uzdignemo.
Svako
etiketiranje
koje
na
bilo
koji
nacin
deli
gradjane
Srbije,
pogotovu
na
osnovu
njihove
nacionalne
pripadnosti,
mora
ostati
proslost
ove
zemlje",
smatra
visoki
funkcioner
GSS
Ivan
Andric.
hronika
vesti (arhiva)