Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

gore

 

 

 

 

 

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika 1. - 7. april

hronika vesti (arhiva)

prethodni mesec         sledeca nedelja

 

SAD suspenduje pomoc Srbiji

Vojislav Kostunica demantuje da je protiv saradnje sa Hagom i puna  izjava V. Kostunice

Upozorenje medjunarodne krizne grupe: Saradnja ili izolacija

Batic: MUP-u dostavljeno pet optuznica

Ceda Jovanovic: Uredba bolja od zakona

Mihajlov: Djindjicu ne odgovara zakon

Svilanovic: Treba ocekivati nova izrucenja

Zoran Djindjic: Saradnja sa Hagom je uslov za privredni razvoj zemlje

Zoran Djindjic: Kostunica cekao da hapsimo

BLUIT: Razocaran, ne i iznenadjen

DSS: Djindjic prebacuje odgovornost na Kostunicu

Zoran Đindic: Sankcije SAD zavise od poteza Koštunice

VSO prihvatio predlog za penzionisanje generala

Velimir Ilic: Nova Srbija na cekanju

POL DENIG: Pomoc se deblokira ispunjenjem uslova

ZIZIC: Uskoro savezni zakon o saradnji sa Tribunalom

Đindic: Koštunica ponizio Skupštinu

Zoran Djindjic u emisiji Pres pretres u produkciji VIN: Srbija gazi u sankcije

DJINDJIC: Izrucenje je savezni "pojam"

DSS: Zakon zavisi od SNP

VOJISLAV KOSTUNICA: Nema opasnosti od sankcija SAD

Pjer Risar Prosper: Kostunica gresi da nema pretnji sankcijama

GSS: Velimir Ilic govori mrznjom

 

Danas, 1. april

Zbog neispunjenih obaveza u pogledu saradnje sa Haskim tribunalom 

SAD suspenduje pomoc Srbiji 

Da li ce suspenzija prerasti u trajnu zabranu zavisi od izvestaja Kolina Pauela, koji se ocekuje pre kraja nedelje . - Poslednja sansa vlastima u Beogradu da, u "minut posle 12", ipak otpocnu trazenu saradnju sa Hagom

Uskrs odlaze odluku

London - Predstavnik americkog Stejt dipartmenta Frederik Dzons potvrdio je da americka administracija nece u nedelju i na katolicki Uskrs, doneti odluku o tome da li su vlasti u Beogradu ispunile uslove za dalju finansijsku i politicku podrsku Vasingtona. Dzons je u izjavi Radio Bi-Bi-Siju odbacio tumacenje da se radi o produzenju roka do 31. marta koji je postavljen Beogradu za ispunjavanje tih uslova, ali je potvrdio da americki drzavni sekretar Kolin Pauel za sada nije doneo sertifikaciju - odluku o americkoj podrsci Jugoslaviji. (FoNet)

Vasington - Posto nije stigla neophodna potvrda drzavnog sekretara Kolina Pauela da su vlasti u Beogradu ispunile sve postavljene uslove, u ponoc izmedju nedelje i ponedeljka stupa na snagu zakonska odredba o zaustavljanju dalje americke pomoci Srbiji i podrske SR Jugoslaviji u medjunarodnim finansijskim institucijama. U Stejt dipartmentu je najavljeno da ce Pauelov izvestaj biti poslat Kongresu sa zadrskom od nekoliko dana, najverovatnije do kraja nedelje, ali to nije zaustavilo zakonsku odredbu vezanu za rok od 31. marta. Pauelov ustupak - pre nego sto sadasnja suspenzija preraste u trajnu zabranu - predstavlja, kako se navodi, jos jedan izraz podrske nastojanjima Djindjiceve vlade da se, u "minut posle 12" resi kljucni problem (ne)saradnje Srbije sa Medjunarodnim tribunalom za ratne zlocine. Istovremeno, to je i poslednji ustupak Vasingtona pred eventualno definitivno spustanje rampe Beogradu.

Danas, 1. april

Vojislav Kostunica demantuje da je protiv saradnje sa Hagom

Ocuvati dostojanstvo drzave i optuzenih 

Jugoslovenski predsednik je ukazao na nacin na koji Hrvatska saradjuje sa sudom u Hagu putem zakona koji je donela i izrazio pretpostavku da, uz zakon, u nasoj zemlji "ne bi bilo izrucenja u klasicnom smislu te reci", vec bi se, kako je naveo, "radilo o dobrovoljnoj predaji" .

Beograd - Jugoslovenski predsednik Vojislav Kostunica odbacio je u subotu kritike da ne pomaze saradnju sa Haskim tribunalom i naveo da se zalaze za saradnju sa tim medjunarodnim sudom, ali na "pravno uredjen i civilizovan nacin". Kostunica je u pisanoj izjavi naveo da je saradnja sa Haskim sudom "medjunarodna obaveza" i odbacio tvrdnje pojedinih "srpskih i jugoslovenskih zvanicnika" da je "zapretio protestima u slucaju izrucenja" optuzenih za ratne zlocine. "Stvari stoje sasvim drugacije. Zalagao sam se i zalazem se za saradnju sa Haskim tribunalom. To jeste nasa medjunarodna obaveza, ali se ona mora odvijati na pravno uredjen i civilizovan nacin, zarad ocuvanja dostojanstva i drzave i optuzenih i zarad buduce istine, a ne samo zarad u mnogo cemu neizvesne dolarske svote", navodi se u izjavi Kostunice. Kostunica, navodi i "da je zakon donet blagovremeno, neka sudjenja po haskim optuznicama vec odavno mogla da pocnu ovde, u sklopu sudske saradnje". On navodi i da su neke istrage, pre svega one vezane za Kosovo i period bombardovanja NATO 1999. godine, mogle da budu "bar zapocete", u okviru saradnje istraznih organa i tuzilastva. "Neki optuzeni bi mozda bili prebaceni u Hag, ali bi im drzava jamcila pravnu zastitu, pomoc u odbrani... sve ono sto se moze dobiti u sklopu zakonom regulisane procedure. Niko, dakle, ne bi zavisio od licne sklonosti ili netrpeljivosti nekoga, bilo koga, u vlasti, nego bi to bilo jednako za sve", navodi se u Kostunicinoj izjavi. Jugoslovenski predsednik je ukazao na nacin na koji Hrvatska saradjuje sa sudom u Hagu putem zakona koji je donela i izrazio pretpostavku da, uz zakon, u nasoj zemlji "ne bi bilo izrucenja u klasicnom smislu te reci", vec bi se, kako je naveo, "radilo o dobrovoljnoj predaji". "Naravno, ne moze se sve idealizovano prikazivati i pricati kako nije nikakav problem otici u Seveningen. Sigurno je izuzetno tesko. Ipak, te bi teskoce bile bar unekoliko ublazene ako bi postojao zakon na osnovu koga bi se resavao citav niz prakticnih pitanja, ali i onih koja mogu uticati na ishod procesa", navodi se u izjavi predsednika SRJ. Kostunica je naglasio da jeste za saradnju sa sudom u Hagu, ali pravno uredjenu, i da je to "jedina istina" koju "ljudi na odgovornim polozajima u drzavi ne smeju da krivotvore", jer za to "nisu dobili mandat". 

Izjava predsednika SRJ

U poslednje vreme, i ne samo u poslednje vreme, moglo se cuti više glasova u redovima srpskih i jugoslovenskih zvanicnika da ometam ili, u nešto blažoj varijanti, da ne pomažem saradnju sa Haškim tribunalom i da time ugrožavam navodno zahuktali reformski proces. Cak je receno da sam zapretio protestima, u slucaju izrucenja. Stvari stoje sasvim drugacije. Zalagao sam se i zalažem se za saradnju sa Haškim tribunalom. To jeste naša medunarodna obaveza, ali se ona mora odvijati na pravno ureden i civilizovan nacin, zarad ocuvanja dostojanstva i države i optuženih i zarad buduce istine, a ne samo zarad u mnogo cemu neizvesne dolarske svote. Tu saradnju sam podsticao i pomagao podržavajuci dve razlicite verzije zakona.

Da je zakon donet blagovremeno, neka sudenja su vec odavno mogla da pocnu ovde, po haškim optužnicama, u sklopu sudske saradnje. Neke istrage, pre svega one na Kosovu i vezane za Kosovo i za period bombardovanja, mogle su da budu ako ne završene, a ono bar zapocete, u okviru saradnje istražnih organa i tužilaštava. Neki optuženi bi možda bili prebaceni u Hag, ali bi im država jamcila pravnu zaštitu, pomoc u odbrani, pristup relevantnim arhivima, pomoc porodicama, sve ono što se može dobiti u sklopu zakonom regulisane procedure. Niko, dakle, ne bi zavisio od licne sklonosti ili netrpeljivosti nekoga, bilo koga, u vlasti, nego bi to bilo jednako za sve. U takvoj situaciji, ako bi država zakonom uredila, izmedu ostalog, i svoje obaveze prema optuženicima i starala se o njima, kao što Hrvatska cini ne samo za svoje državljane, nego i za sunarodnike, pretpostavljam da više ne bi bilo izrucenja u klasicnom smislu te reci, nego bi se radilo o dobrovoljnoj predaji. Naravno, ne može se sve to idealizovano prikazivati i pricati kako nije nikakav problem otici u Sheveningen. Sigurno je izuzetno teško. Ipak, te bi teškoce bile bar unekoliko ublažene ako bi postojao zakon na osnovu koga bi se rešavao citav niz prakticnih pitanja, ali i onih pitanja koja mogu uticati na ishod procesa, kao što je nalaženje i upucivanje svedoka i dokaznog materijala važnog za branjenika. Odavno sam, uostalom, predlagao da se, po donošenju zakona, formira naše državno telo za vezu i saradnju sa Tribunalom, koje bi bilo dužno da obavlja citav niz poslova vezanih kako za procese koji su vec u toku, tako i za istrage koje Tužilaštvo vodi.

Ponavljam: jesam za saradnju, pravno uredenu i uzajamno korisnu saradnju jedne države koja zna šta su zakoni i poštuje ih sa jednom medunarodnom sudskom institucijom, makar ta institucija bila i privremena. To je jedina istina i ljudi na odgovornim položajima u državi, baš zbog tih položaja, ne smeju da je krivotvore. Nepromišljenim izjavama i neodgovornim optuživanjem drugih oni, zapravo, dodatno destabilizuju stanje u državi i društvu. Za to nisu dobili mandat.

Danas, 1. april

Upozorenje medjunarodne krizne grupe 

Saradnja ili izolacija

Beograd - Medjunarodna krizna grupa u najnovijem izvestaju o Srbiji, ocenjuje da je, preko afere Perisic, "Vojska Jugoslavije upozorila proevropske reformiste da prekinu saradnju s Haskim sudom i predocila svoje nezadovoljstvo Sporazumom Srbije s Crnom Gorom". To predstavlja, istice se, "pokusaj vojske i antireformskog bloka da oslabe ili sruse vladu Zorana Djindjica". "Vojska Jugoslavije je otvoreno izasla na politicku pozornicu", sto, kako kaze Krizna grupa, "predstavlja novu pretnju demokratskoj tranziciji i procesu reformi u Srbiji". U analizi, objavljenoj u Briselu, kaze se da "reagovanje na incident s Perisicem pokazuje i da reforme jos nemaju jaku podrsku u zemlji". Analiticar ovog medjunarodnog lobija koji je zaduzen za Srbiju, Dzejms Lajons, podvlaci da je "raspolozenje naroda zagorcano mukotrpnim ekonomskim reformama i pomanjkanjem inostranih investicija. U izjavi za B92 Dzejms Lajons kaze da Jugoslaviji ne prete nove sankcije ukoliko ne bude saradjivala sa Hagom, ali dodaje da je ponovna izolacija zemlje sasvim izvesna. Nece biti novog zida sankcija, vec, na prvom mestu, nece biti americke pomoci, a to je prilicno znacajan iznos. Drugo, nece biti americke podrske u medjunarodnim monetarnim i finansijskim organizacijama, kao sto su Svetska banka i MMF. Isto tako, morate da budete svesni da ovi uslovi za saradnju sa Haskim tribunalom nisu samo americki uslovi. Ako ne bude saradnje sa Haskim tribunalom, postoji mogucnost da i EU i Savet Evrope odbiju dalju saradnju ili blize kontkate sa Jugoslavijom. Drugim recima, Jugoslavija ce, u jednom smislu, biti medjunarodno izlovana drzava, smatra Lajons. (FoNet)

Danas, 1. april

Batic: MUP-u dostavljeno pet optuznica

Beograd - Ministar pravde Srbije Vladan Batic izjavio je u subotu uvece da je njegovo ministarstvo dostavilo pet optuznica Haskog tribunala za ratne zlocine republickom Ministarstvu unutrasnjih poslova. On je agenciji Beta rekao da je to uradjeno nakon sto je Vlada Srbije donela zakljucak da se sve pravosnazne optuznice, koje su stupile na snagu, dostave Ministarstvu unutrasnjih poslova. Republicki ministar pravde istakao je da je Vlada Srbije donela novu odluku o saradnji sa Haskim tribunalom kako bi zastitila ustavni poredak Republike i interese njenih gradjana. Batic je podsetio da je ministarstvo pravde Srbije te optuznice dobilo od Saveznog ministarstva pravde, a MUP bi trebalo da da konacnu rec i operativno realizuje saradnju sa Hagom. Komentarisuci izjavu predsednika SRJ da je za saradnju sa Haskim tribunalom, ali uz postovanje zakona, on je ocenio da Vojislava Kostunicu "ne interesuju ni plate, ni penzije, ni struja ni porezi ni doprinosi, realan zivot" i dodao da republicka vlada mora da brine o tim stvarima. Batic, istakao da predsednik SRJ "jednom treba posteno pred gradjanima da kaze da li je za saradnju ili protiv saradnje bez ikakvog ‘ali’". "Krajnje je licemerno od predsednika Savezne Republike Jugoslavije da neprestano demagoski prica da je za saradnju sa Haskim tribunalom a sve cini protiv saradnje, sto vodi zemlju ka ponovnom uvodjenju zida sankcija", rekao je ministar pravde Srbije i ocenio da iza tog Kostunicinog stava stoji "prica o laznom patriotizmu, prica o inatu, prkosu". "Mi ne mozemo da prkosimo i da se svadjamo sa celim svetom. Ta politika laznog inata i prkosa Demokratske stranke Srbije (DSS) je nesto vec vidjeno i zbog cega smo se nasli tu gde smo bili", rekao je Batic. (Beta)

Danas, 1. april

Jovanovic: Uredba bolja od zakona

Beograd - Sef poslanickog kluba DOS-a u Skupstini Srbije Cedomir Jovanovic izjavio je da zakon o saradnji nase drzave sa Haskim tribunalom nije donet, jer bi se njime samo "zastitili oni pojedinci koje je Tribunal optuzio". "Umesto zakona, pronadjen je kvalitetan odgovor kroz Uredbu Vlade Srbije", kazao je Jovanovic za BK televizju. Sef poslanickog kluba DOS-a je naglasio da su sve komplikacije koje prate "bolni" proces saradnje sa Haskim tribunalom proistekle iz nespremnosti nekih da se preuzme politicka odgovornost. "Taj posao nikome ne prija, ali on mora da bude sastavni deo naseg svakodnevnog rada", zakljucio je Jovanovic. (Beta)

Danas, 1. april

Mihajlov: Djindjicu ne odgovara zakon

Beograd - Sef poslanicke grupe DSS u republickom parlamentu Dejan Mihajlov ocenio je danas da Vladi Srbije i premijeru Zoranu Djindjicu ne odgovara da saradnja sa Haskim tribunalom bude uredjena zakonom, jer bez zakona mogu da vrse pritiske na lica koja trazi Tribunal. On je ocenio da u slucaju da je donet zakon "ljudi koje trazi Haski tribunal ne bi bili hvatani po pijacama, vec bi u sudskom postupku dobijali optuznice, i onda bi se sprovodio jedan predsudski postupak". Na pitanje da li ocekuje nova izrucenja Hagu, Mihajlov je rekao da to pitanje treba postaviti "onima koji pakuju kofere, kao sto je Cedomir Jovanovic". (Beta)

Danas, 1. april

Svilanovic: Treba ocekivati nova izrucenja

Varsava - Jugoslavija ce i dalje saradjivati sa Haskim tribunalom i u najskorije vreme treba ocekivati nova izrucenja osumnjicenih za ratne zlocine, rekao je jugoslovenski ministar spoljnih poslova Goran Svilanovic varsavskom dnevniku Gazeta viborca. Svilanovic je takodje ocenio da se proces Slobodanu Milosevicu zbog proceduralnih i drugih gresaka pretvorio u farsu. Ocekivalo se, medjutim, da ce to biti "fragment procesa konfrontacije nase zemlje sa prosloscu, procesa koji je potreban i nama i nasim susedima", rekao je on. (Beta)

Izvor: Sajt Vlade Srbije

Saradnja sa Hagom je uslov za privredni razvoj zemlje 

Zoran Đindic Beograd, 29. mart 2002. godine - Pitanje saradnje sa Haškim tribunalom nije pitanje rokova, vec principijelne odluke da li ce se sa Hagom saradivati ili ne. Opcije su jasne - ili saradnja, ili podizanje spoljnog zida sankcija vrednog 100 miliona dolara, rekao je premijer Srbije dr Zoran Đindic na konferenciji za novinare u Vladi Srbije i najavio da su u narednih nekoliko dana moguca izrucenja optuženih za ratne zlocine.

Stav medunarodne zajednice je jedinstven a izrucenja optuženih su uslov za dalju evropsku integraciju naše zemlje. Ukoliko saradnje ne bude, za nekoliko dana bice podignut spoljni zid sankcija, koji ce se ogledati u obustavljanju neophodnog kredita Medunarodnog monetarnog fonda, dogovora o otpisu duga sa Pariskim klubom kao i finansijske pomoci drugih institucija kao i u pogoršanju odnosa sa Savetom Evrope.

Premijer je rekao da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je vecina gradana protiv saradnje sa Hagom. Ako to znaci i spremnost da se podnesu sve posledice koje iz toga slede, Vlada na saradnji više nece insistirati, kazao je premijer.

"Ova vlada ne želi da vecinu vodi u raj protiv njene volje. Mi želimo da vodimo zemlju u kojoj postoji konsenzus oko osnovnih vrednosti i osnovnih pravaca kretanja", kazao je premijer i naveo da na putu ka Evropi ima krivina koje treba rešavati, a ne predomišljati se kod prve prepreke.

Danas, 2. april

Zoran Djindjic, srpski premijer, ocekuje preporuku predsednika SRJ o saradnji sa Haskim tribunalom 

Kostunica cekao da hapsimo 

Predsednik SRJ najodgovorniji je za nove pretnje sankcijama Srbiji, kao i za to sto niko od optuzenih za ratne zlocine nije proteklog vikenda izrucen Haskom tribunalu, smatra srpski premijer Zoran Djindjic

Beograd - U Vladi Srbije postoji raspolozenje da se trenutna drzavna kriza prevazidje stvaranjem nacionalnog saveta za saradnju sa Haskim tribunalom. Takav savet bi pratio saradnju sa Haskim tribunalom na osnovu odluke Savezne vlade kojom bi se republicka vlada ovlastila da neposredno ostvaruje saradnju sa Tribunalom primenom njegovog statuta - izjavio je juce na vanrednoj konferenciji za novinare potpredsednik Vlade Srbije Nebojsa Covic i dodao da savet ne bi odlucivao o izrucenjima, vec bi vodio racuna o ostvarivanju nacionalnih interesa i ljudskim pravima izrucenih. 

Beograd - Predsednik SRJ Vojislav Kostunica najodgovorniji je za nove pretnje sankcijama Srbiji, kao i za to sto niko od optuzenih za ratne zlocine nije proteklog vikenda izrucen Haskom tribunalu. Takvim ponasanjem Kostunica ne samo da se deklarise kao opozicionar republickoj vlasti, vec i otvoreno pokazuje javnosti da mu je nacionalni interes poslednja rupa na svirali - rekao je republicki premijer Zoran Djindjic u izjavi za Danas. Dovodeci zemlju u poziciju da joj ponovo prete sankcijama "savezni organi i predsednik SRJ samo potvrdjuju da ne zele skoriju integraciju Srbije u Evropsku uniju", rekao je srpski premijer. - Tokom proslog vikenda Vojislav Kostunica je ocekivao da ce Vlada Srbije uhapsiti optuzene za ratne zlocine i izruciti ih Haskom tribunalu, kako bi takav potez proglasio neustavnim i iskoristio za jos jedan napad na republicku vladu. Ukoliko Srbija ne ispuni svoje obaveze prema Hagu, bojim se da ce to proizvesti duboku politicku krizu u zemlji - dodao je Djindjic u izjavi za Danas.

Po recima srpskog premijera Vlada je zatrazila od predsednika SRJ i Savezne vlade, da se definitivno izjasne o pitanju saradnje sa Haskim tribunalom i preporuce republickim organima sta bi u narednih pet dana trebalo uraditi. Stavovi americkog Stejt departmenta su svima jasni, istice Djindjic i dodaje da ce se odgovor Savezne vlade povodom novonastale situacije znati vec danas ili najkasnije sutra. - Reakcija Stejt departmenta na to sto SRJ nije ispostovala rok za izrucenje optuzenih Hagu, sasvim sigurno ce biti negativna po Srbiju. Ukoliko saradnja sa Haskim tribunalom uskoro ne bude ostvarena, Stejt department ce najverovatnije 6. aprila doneti konacnu odluku o stopiranju finansijske pomoci nasoj zemlji. U takvoj situaciji sredinom meseca mozemo ocekivati i prekid saradnje sa MMF, kao i sa Pariskim klubom. To bi znacilo da ce se Srbija ponovo naci pod sankcijama, kao i u vreme Milosevica - objasnjava Djindjic. - Siguran sam da ce Savezna vlada pristati na saradnju sa Hagom i da ce podrzati odluku republicke vlade. U protivnom Saveznu vladu ce zadesiti ozbiljna politicka kriza, sto ce povuci za sobom mnoge negativne posledice po narod i drzavu - kazao je republicki ministar pravde Vladimir Batic. Predsednik Veca gradjana Savezne skupstine Dragoljub Micunovic, tvrdi da je odlaganje saradnje sa Hagom velika opasnost po zemlju. Odluka o tome mora biti kolektivna, istice on, jer se posledice eventualnog odlaganja te saradnje ticu svih nas. - Republicka vlada donela je svoju odluku i sada je na redu potez Savezne vlade. Nadam se da ce njeni clanovi prihvatiti predlog Vlade Srbije, jer bi svako odbijanje saradnje imalo brojne negativne posledice - smatra Micunovic. Inace, Batic je preksinoc izjavio da ce Savezna vlada nastojati da "razgovara sa predsednikom SRJ i od njega zatraziti odgovor na pitanje da li je za saradnju sa Hagom ili za sankcije". - Nema nikakvog ali, treba nam jasan odgovor: saradnja sa Hagom ili sankcije", rekao je Batic novinarima u Vladi Srbije, nakon dvoipocasovnog sastanka republickih i saveznih zvanicnika DOS posvecenog saradnji sa Haskim tribunalom. On je dodao da se kolegijum Vlade Srbije ranije konsultovao sa koalicionim partnerima u DOS i na saveznom nivou, kao i da ce Savezna vlada sutra zasedati i izjasniti se o dosadasnjem radu republicke vlade. Batic je ocenio da bi uvodjenje sankcija znacilo "vracanje istorije unazad, bedu, izolaciju, vracanje na najgora vremena rezima (bivseg jugoslovenskog predsednika) Slobodana Milosevica". Prema njegovim recima, razlog za to je politicko nejedinstvo koje postoji u ovoj zemlji, a pitanje Haga nije pitanje od danas do sutra, pitanje Haga je pitanje odgovornosti i buducnosti. - Svi moramo da preuzmemo svoj deo odgovornosti. Jedni, poput republicke vlade, non-stop grade, a drugi, medju njima i predsednik Jugoslavije, ono sto mi danju sagradimo nocu sruse praznom pricom i praznom retorikom o laznom patriotizmu i mogucnosti da se ovaj problem resi na drugi nacin -dodao je preksinoc ministar pravde Srbije.

ZIVKOVIC: Satnica izrucenja nije bitna

Nis - Savezni ministar unutrasnjih poslova Zoran Zivkovic ocenio je juce da stav Savezne vlade o saradnji sa Haskim tribunalom "nece biti razlicit od stava republicke vlade". - Danas ce biti odrzana sednica Savezne vlade i ja ocekujem da stav Savezne vlade nece biti razlicit od stava republicke. Da li ce izrucenje biti danas, sutra, u toku noci ili u toku dana je tehnicka stvar. Satnica nije toliko interesantna nego politicka volja i odluka da se prihvate medjunarodne obaveze - rekao je Zivkovic novinarima u DIN. Z. M.

Danas, 2. april

BLUIT: Razocaran, ne i iznenadjen

Hag - Uoci poslednjeg martovskog vikenda u Hagu nisu gajili prevelika ocekivanja da ce vlasti u Beogradu - do isteka roka koji im je postavljen iz Vasingtona - nekim spektakularnim potezom do te mere unaprediti saradnju sa Tribunalom da bi ispunile uslov za produzenje americke pomoci i podrske. Takva, u najboljem slucaju skromna haska ocekivanja, zasnivala su se na proceni da su u Beogradu shvatili da se Vasington ovog puta nece zadovoljiti "polovicnim gestovima" saradnje sa Tribunalom, kao sto bi, recimo, bila isporuka jednog ili dvojice sa poduzeg spiska optuzenih za ratne zlocine koji se nalaze u Srbiji. Americki Kongres, naime, insistira na "znacajnoj promeni" dosadasnjeg odnosa Beograda prema obavezama koje ima prema Haskom tribunalu, sto pored predaje optuzenih ukljucuje i pristup arhivama i svedocima. Buduci da u Beogradu jos nisu spremni za takav "kopernikanski obrt" u saradnji sa Tribunalom, uzdrzali su se i od politicki nepopularnih "polovicnih gestova" koji i onako ne bi doneli Pauelovu "potvrdu" od koje zavisi produzenje americke finansijske pomoci. - Donekle sam razocaran, ali ne i iznenadjen. Moramo odrzati pritisak i pre ili kasnije svi optuzeni ce doci u Hag, a odlaganje njihovog transfera nece pomoci reintegraciji Srbije u medjunarodnu zajednicu - izjavio je zamenik glavnog tuzioca Tribunala, Grejem Bluit. Bluit ne misli da ce to odlaganje uticati na "strategiju okoncanja" misije Tribunala, prema kojoj bi sve tekuce istrage trebalo da budu zavrsene 2004, a sva sudjenja u prvom stepenu 2008. godine. Po njemu, "bilo bi gore da nam je Beograd sada poslao jednog ili dvojicu Milosevicevih saucesnika sa optuznice za Kosovo", jer bi u tom slucaju moralo da im se sudi odvojeno. A u Tribunalu zele da Nikoli Sainovicu, Milanu Milutinovicu, Dragoljubu Ojdanicu i Vlajku Stojiljkovicu sude "u paketu", odnosno zajedno za dela za koja su zajedno optuzeni. Kao sto, iz istih razloga, zele da Radovanu Karadzicu i Ratku Mladicu sude "u paketu" sa Momcilom Krajisnikom i Biljanom Plavsic.

Danas, 2. april

Demokratska stranka Srbije 

Djindjic prebacuje odgovornost na Kostunicu

Beograd - Demokratska stranka Srbije optuzila je juce premijera Srbije Zorana Djindjica i druge funkcionere DOS da pokusavaju da prebace odgovornost za saradnju sa Haskim tribunalom na predsednika SRJ Vojislava Kostunicu. Dejan Mihajlov, sef poslanickog kluba DOS u republickom parlamentu, rekao je na konferenciji za novinare da je zahtevom Kostunici da odgovori da li je za saradnju sa Tribunalom ili za sankcije pokazana "neodgovornost i nespremnost" ostatka DOS. Naglasio je da republicka vlada treba da preuzme odgovornost za svoje odluke i upitao zasto Vlada Srbije nije sprovela proslogodisnju Uredbu i na osnovu nje izrucila optuzene za ratne zlocine. Prema njegovom misljenju, premijer i Vlada pokusavaju da prebace odgovornost na Kostunicu i DSS za "nesto sto sami nemaju snage da sprovedu" ili, kako je kazao, mozda zele da isprovociraju uvodjenje medjunarodnih sankcija kako bi opravdali "neuspehe koje nizu poslednjih godinu dana". Zapitao je i da li je ovo "pocetak vladavine na nacin na koji je vladao Slobodan Milosevic" pokusavajuci sankcijama da opravda neuspehe. Navodeci da je posledica eventualnog uskracivanja strane pomoci nedonosenje zakona o saradnji sa haskim sudom, Mihajlov je optuzio Djindjica da je odgovoran za to. On je, ipak, istakao da je i sada moguce zakonski regulisati tu saradnju, jer se predlog DSS jos nalazi u skupstinskoj proceduri. "Ne vidim prepreku da za cetiri-pet dana budu doneti zakoni", kazao je Mihajlov, dodajuci da predsednici republicke i savezne skupstine mogu zakazati vanredne sednice. On je pozvao Vladu Srbije da se povuce ako nije u stanju da saradjuje sa medjunarodnom zajednicom i da saradnju prepusti "onima koji zele da deluju na zakonskim osnovama". Dragan Jocic, clan Predsednistva DSS, rekao je da ta stranka "ne zeli da se izoluje od medjunarodne zajednice", ali da hoce "puni suverenitet nase zemlje"."Izgleda da neki iz DOS i Djindjic ne zele na zakonu zasnovanu saradnju sa Haskim tribunalom, kojom bi se obezbedila prava nasih drzavljana", ocenio je Jocic, navodeci da jedino zakon moze doneti "politicko jedinstvo i odgovornost". Povodom zahteva da Savezna vlada trazi da se Kostunica izjasni da li je za izolaciju ili saradnju sa Trbinalom, Jocic je istakao da predsednik SRJ "nema takva ovlascenja".

Pitanje za premijera 

Komentarisuci spekulacije u policiji ima i onih koji nece da sprovode odluke Vlade Srbije o hapsenjima optuzenih za ratne zlocine, Mihajlov je kazao da se "zna ko sprovodi odluke Vlade" i da je to pravo pitanje za premijera. "Mozda bi Djindjic hteo da Kfor ili neko drugi sprovodi odluke Vlade", kazao je Mihajlov. Jocic je dodao da je veliki problem ukoliko MUP ili pravosudni organi obustave saradnju.

Blic, 2. april.

Premijer Srbije Zoran Đindic optužuje predsednika Jugoslavije 

Sankcije SAD zavise od poteza Koštunice

BEOGRAD (Beta) - Premijer Srbije Zoran Đindic optužio je jugoslovenskog predsednika Vojislava Koštunicu za „kukavicko, licemerno i neodgovorno“ ponašanje po pitanju saradnje sa Haškim tribunalom i dodao da „to više ne može da se toleriše“.

- Zahtevamo od Koštunice i jugoslovenske administracije da jasno i bez uvijanja kažu šta žele da se ucini, s obzirom da ovoj zemlji slede sankcije. Odgovornost predsednika SRJ je da vodi racuna o medunarodnom položaju države. Ocigledno je da imamo predsednika koji ne radi svoj posao - rekao je Đindic agenciji Beta. Povodom sankcija SAD koje ce uslediti ako SRJ ne ispuni uslove za dalju americku podršku, Đindic je rekao da ce „biti zaustavljeni svi procesi koje je Srbija zapocela“.

- Bice obustavljena saradnja sa MMF, naši stend-baj aranžmani, kao i otpis dugova. Svi naši zahtevi i tekuce stvari bice obustavljene. To znaci i pregovori sa Svetskom trgovinskom organizacijom. Savet Evrope možemo da zaboravimo, kao i Partnerstvo za mir - rekao je Đindic. On je kazao da ce zemlja biti pod režimom „neproglašenih sankcija, što znaci da ce biti prepuštena sama sebi“.

Đindic je optužio Koštunicu da „prebacuje odgovornost na drugoga“ jer „nema hrabrosti da preuzme odgovornost“ za saradnju sa Haškim tribunalom. - Na taj nacin Koštunica politicki destabilizuje zemlju, jer stvara otpor u narodu prema saradnji sa Hagom, koci integraciju zemlje u medunarodnu zajednicu i stvara utisak da ta saradnja nije potrebna - rekao je Đindic. On je rekao da se Koštunica zauzima za „nemogucu stvar“, odnosno za saradnju sa Haškim tribunalom na osnovu zakona.

Đindic je rekao da gradani Srbije treba da „shvate šta je ulog“ i koje su posledice odbijanja saradnje sa Haškim tribunalom.

- Da li da budemo izolovani da bismo štitili prava Vlajka Stojiljkovica i Nikole Šainovica, ili da se ukljucimo u svetsku integraciju pod uslovima koji su oduvek jasni - rekao je Đindic i dodao da je saradnja sa Hagom kontinuirana obaveza koja ce trajati još nekoliko godina.

On je rekao da „Srbija nema šta da traži u Evropi, ako je opšte uverenje da ne treba saradivati sa Hagom“.

On je optužio Koštunicu da „podgreva patriotizam kako bi skupljao poene“ i dodao da „svet ne veruje da je Srbija iskreno za saradnju sa Hagom“. - Cena stiže. Da li ce to biti u vidu sankcija, to zavisi od Koštunice - rekao je Đindic. On je još rekao da „nema tehnickih problema da lica koja su optužena pred Tribunalom budu privedena, ali da se postavlja pitanje politickih posledica“.

- Da li ce predsednik SRJ i Vlada da se oslobode odgovornosti i izigravaju majke Tereze da bi neko drugi bio gurnut u blato, o tome treba da se izjasnimo u naredna dva tri dana - rekao je Đindic.

Blic, 2. april

VSO prihvatio predlog za penzionisanje generala 

Reforma službe bezbednosti VJ 

BEOGRAD (Beta) - Vrhovni savet odbrane podržao je na jucerašnjoj sednici inicijativu da se reformišu sve službe bezbednosti.

Savet je informisan o situaciji nastaloj hapšenjem bivšeg potpredsednika Vlade Srbije i bivšeg nacelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momcila Perišica i zakljucio da treba prepusiti pravosudnim organima da vode postupak u skladu sa zakonskim propisima, navodi se u saopštenju iz vojnog kabineta predsednika SRJ Vojislava Koštunice.

Savet je, uz manje izmene, prihvatio predlog saveznog ministra za odbranu i nacelnika Genralštaba Vojske Jugoslavije o postavljenju i penzionisanju nekoliko generala, a „bilo je reci i o daljim kadrovskim promenama“ u vezi sa nastavkom transformacije VJ, dodaje se u saopštenju.

U saopštenju se, medutim, ne precizira o kojim postavljenjima i penzionisanjima je odlucivano. Vrhovni savet odbrane se upoznao se upoznao sa problemima finansiranja Vojske Jugoslavije. Sagledane su teškoce i moguce posledice restriktivnog finansiranja, kao i mogucnosti za iznalaženje adekvatnih rešenja.

Savet je razmotrio nov položaj i zadatke Inspektorata odbrane i sagledao potrebe i mogucnosti za objedinjavanje svih inspekcijskih poslova u sistemu odbrane u projektu njegovog potpunog transformisanja.

U radu sednice, pored clanova Vrhovnog saveta odbrane, predsednika Republike Srbije Milana Milutinovica i predsednika Republike Crne Gore Mila Đukanovica, ucestvovali su: predsednik Savezne vlade Dragiša Pešic, savezni ministar za odbranu Velimir Radojevic, nacelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general-pukovnik Nebojša Pavkovic, nacelnik Inspektorata odbrane general-potpukovnik Ninoslav Krstic i sekretar VSO kontraadmiral Dušan Stajic.

Blic, 3. april

Prepucavanja oko Haga su nameštena igra dva tabora u DOS 

Velimir Ilic: Nova Srbija na cekanju 

Sva ova prepucavanja oko Haga su smešna. To je nameštena igra i foliranje dva tabora u DOS. Optuženi ce otici u Hag, možda vec nocas, a sankcije nam nece biti uvedene - izjavio je juce u razgovoru za „Blic“ Velimir Ilic, lider Nove Srbije, i dodao:

- Veliki je problem za srpski narod što svi iz DOS vode kampanju. U kampanji se ne rade prljavi poslovi i zato sad svi peru ruke od izrucenja. Svi u DOS su za saradnju s Hagom i izrucenja, ali sada kada su došle konkretne stvari, svi beže od toga i pokušavaju da nekom izjavom dobiju birace. Time samo pokazujemo koliko smo neozbiljni i kao politicari i kao država. Medunarodna zajednica dala nam je veliki rok da rešimo to pitanje, ali mi cekamo tu poslednju noc. Ponavlja se ona Miloševiceva taktika „ne dam, ne dam, a onda cu dati sve kada neko zakuca na vrata“. Zakon o Hagu je trebalo doneti, ali problem je što smo postali najposlušniji narod u Evropi. Niko u Evropi nije toliko poslušan, tako da se prosto stidim toga. Sramota je to, jer doci ce vreme da cemo morati da pitamo Evropu gde možemo da bacimo kesu sa smecem. Za to su krivi i Đindic i Koštunica. Srbija je postala poligon njihovih sukoba, tako da je i pitanje Haga iskorišceno samo u svrhe marketinga.

Rekonstrukcija Vlade i vaš ulazak bio je najavljen za mart, ali se to prolongira. - Vec više od pola godine je prošlo kako se bavimo tom rekonstrukcijom Vlade. Nekako je neozbiljno da NS bude na leru, na nekom cekanju. Ne možemo ni da kritikujemo ni da pohvalimo Vladu. To ne odgovara stranci i zato ocekujem da ovih dana razgovaram sa premijerom o tome. Nije tu samo pitanje ulaska NS u Vladu, vec zbog tima koji sam napravio za kapitalne investicije u Srbiji. Imao sam interesantan koncept, mnoge projekte u planu, ali šta ce sad biti od toga, ne znam, jer ulazimo u godišnje odmore. Investicije i meseci prolaze, od rekonstrukcije nema ništa, a stanje u Vladi, u DOS i u zemlji se sve više komplikuje.

Izneli ste niz kritika na predlog nove države. Hoce li NS podržati taj sporazum u Skupštini? - Poslanici NS ce glasati protiv. Niko nas ništa nije ni pitao kada se pravila država. Država nije stranacko pitanje. Neko je morao da pozove sve stranke, i vlast i opoziciju da se dogovore.

Vec postoje ideje za samostalnu Srbiju. Kakav je tu stav NS? - Ne bi stranci dali naziv Nova Srbija da se ne zalažemo za jaku i novu Srbiju sa novom organizacijom. To je naše opredeljenje, naš cilj i boricemo se za to. Svida mi se ta Baticeva kampanja za samostalnu Srbiju, jer ne znam zašto se mi više bavimo Crnom Gorom. Videcemo da li ce NS podržati tu kampanju, ali smatram da u Srbiji nije potreban referendum.

Kada krecete u kampanju za predsednicke izbore? - Rekao sam da su svi u kampanji, tako da sam i ja.

Ko ce vam biti najozbiljniji protivkandidat? - Bice to žestoka borba, ali za sada Labus.

Kako cete voditi kampanju protiv Labusa? - Izvanredno.

Kako to izvanredno? - Znate kako, nisam cuo da se neko u Srbiji preziva Labus. Prvo cu pitati Labusa ko je, šta je, koje mu je poreklo i odakle on u Srbiji. Jer to bi bilo isto kao kada bih ja sad otišao u Kinu i hteo da budem predsednik Kine. U Kini nema nijedan Ilic, a ja hocu da budem celni covek zemlje. Baš me interesuje šta ce odgovoriti. Dalje, pitacu narod šta je to uradio njegov G17 plus u proteklih godinu i po dana. Ništa nisu uradili u ekonomiji, u saveznoj državi, u Srbiji, nijedan gigant nije oporavljen, šta je sa proizvodnjom, gde su ta mala i srednja preduzeca, šta je sa bankama, nema kredita, nema koncesija, nema regularnih tokova ulaska novca sa strane. Šta je sa Pariskim klubom, šta je sa Londonskim klubom. Evo vidite „Otpor“ ce navodno podržati kampanju Labusa. Znaci da je Labus ozbiljno pripreman za kandidata, jer je „Otpor“ odavno poceo da me žestoko napada bez ikakvih razloga. Verovatno su ti napadi dolazili s nalogom iz nekih politickih centara, jer se znalo da cu se kandidovati. Ali nema veze, ja se radujem što cu za protivkandidata imati Labusa i zato bih voleo da se Koštunica ne kandiduje.

Zna se ko štiti Pavkovica 

VSO nije smenio Pavkovica. - Lako je kad na celu Srbije imate tako neodgovorne ljude kao što je Milan Milutinovic. Onda možete da uradite šta god hocete. Milutinovic je ucenjen, njemu se još ne putuje u Hag i zato diže ruku kako mu se kaže. Vidite da se sad traži novi Milutinovic i možda je upravo to Labus. Do juce je više od 90 odsto DOS od Koštunice tražilo Pavkovicevu smenu, a sad kad to zatraži i Koštunica, on ostane na toj funkciji. Svojevremeno sam bio oštro kritikovan što sam bio jedan od retkih koji se protivio njegovoj smeni, a sada su mi se i drugi u DOS pridružili. Znaci ja sam vizionar, i to veliki vizionar.

Ko je sacuvao Pavkovica? Milutinovic? - Ma kakav Milutinovic? Valjda je svima jasno i poznato ko sad štiti Pavkovica, a to nije Koštunica. Nismo mali da bih pominjao njegovo ime.

 

 

Danas, 3. april

POL DENIG: Pomoc se deblokira ispunjenjem uslova

Americki drzavni sekretar Kolin Pauel odlozio je prekjuce na neodredjeno vreme odluku o nastavku pomoci SR Jugoslaviji. Drzavni sekretar je odlucio da izda pozitivnu potvrdu u ovom trenutku iako je Jugoslavija napravila znacajan napredak kad je rec o potrebnim kriterijumima", preneo je predstavnik za stampu Stejt dipartmenta Filip Riker. - Saopstili smo nasu odluku vlastima u Beogradu i ponovili nasu zelju da se uverimo u veci napredak kako bi bili ispunjeni postavljeni kriterijumi - dodao je Riker. Americka pomoc za ovu godinu planirana je u iznosu od 40 miliona dolara. Ta sredstva su prakticno zamrznuta vec u nedelju uvece, kad je istekao rok Kongresa za izjasnjavanje da li je zvanicni Beograd preduzeo potrebne korake kad je rec o saradnji sa Tribunalom u Hagu, Dejtonskim sporazumima, pravima manjina i vladavini prava. Kolin Pauel je nedavno izrazio zadovoljstvo sto su vlasti u Beogradu ispunile odredjene americke uslove kao sto je oslobadjanje zatvorenih kosovskih Albanaca. On je, medjutim, bio nezadovoljan sto tuziocima Haskog tribunala nije omogucen pristup znacajnim vojnim arhivama. Vasington je izrazio nezadovoljstvo odsustvom napora zvanicnog Beograda da izruci neke od optuzenika koji su jos na slobodi, poput predsednika Srbije Milana Milutinovica, bivseg nacelnika Generalstaba VJ Dragoljuba Ojdanica i Ratka Mladica, za koga Hasko tuzilastvo tvrdi da se nalazi u Srbiji. R. D.

Danas, 3. april

ZIZIC: Uskoro savezni zakon o saradnji sa Tribunalom

Podgorica - Potpredsednik crnogorske opozicione Socijalisticke narodne partije Zoran Zizic najavio je juce da bi Savezna vlada uskoro mogla da predlozi zakon o saradnji sa Haskim tribunalom. Zizic je, na konferenciji za novinare, kazao da bi Saveznoj skupstini uskoro mogao biti dostavljen Predlog zakona, koji "regulise modalitete saradnje sa tribunalom". On je rekao da je sinocna odluka Savezne vlade o saradnji sa Tribunalom u okviru stava SNP i Koalicije za Jugoslaviju, kao i da su premijer i clanovi te vlade iz SNP-a imali punu podrsku partijskog vrha za odluku koju je ona donela. Potpredsednik SNP je rekao da stav Savezne vlade ima smisao, obzirom da se SRJ preti sankcijama i da je zbog toga mogao biti doveden u pitanje Sporazum o novim odnosima Srbije i Crne Gore. On je objasnio da ta stranka nije za neposredno izrucenje vec za "iznalazenje modaliteta saradnje". Zizic je rekao da on ranije nije podneo ostavku na funkciju saveznog premijera "zbog saradnje sa Tribunalom, vec zbog pojedinacnog akta". - Ostavku sam podneo zbog jednog konkretnog slucaja, odnosno zbog odluke najvise sudske instance - Saveznog ustavnog suda koji je zabranio isporuku. Vlada Srbije je prekrsila odluku SUS-a sto je bio necivilizovani gest. Mi kao clanica Ujedinjenih nacija moramo saradjivati sa svim institucijama te organizacije - naveo je Zizic i izrazio nadu da ce crnogorski parlament do kraja nedelje usvojiti sporazum o novim odnosima na Srbije i Crne Gore.

Blic, 4. april

Poslanici Skupštine Srbije odbacili zahtev predsednika SRJ da o sporazumu sa Crnom Gorom govori na kraju zasedanja 

Đindic: Koštunica ponizio Skupštinu 

BEOGRAD - Poslanici Skupštine Srbije juce su vecinom glasova odbili zahtev da im se predsednik SRJ Vojislav Koštunica obrati nakon rasprave o Polaznim osnovama za uredenje odnosa Srbije i Crne Gore. Nakon toga, poslanici DSS napustili su skupštinsko zasedanje.

Dejan Mihajlov, šef poslanicke grupe DSS u Skupštini Srbije, optužio je republickog premijera Zoran Đindica i ostale lidere DOS da su ovim potezom hteli da onemoguce izglasavanje Sporazuma o novim odnosima Srbije i Crne Gore u srpskom parlamentu.

- Oni hoce da nas isprovociraju da ne ucestvujemo ni u raspravi ni u glasanju o ovom sporazumu. Pošto DHSS i opozicione stranke nece glasati za njegovo usvajanje, ukoliko bi i DSS bio protiv, taj sporazum ne bi bio usvojen. Medutim, mi cemo glasati za usvajanje Sporazuma, ali necemo ucestvovati u raspravi o njemu - rekao je Mihajlov i naglasio da je poslanicka grupa DSS o ovome pismeno obavestila predsednika parlamenta Natašu Micic.

On je optužio Micicevu da je prekršila poslovnik o radu Skupštine Srbije tako što je preformulisala predlog šefa poslanicke grupe DOS Cedomira Jovanovica. - Jovanovic je predložio Skupštini nešto necuveno - da se predsedniku savezne države zabrani da govori u Republickoj skupštini. Miciceva je njegov predlog preformulisala i na glasanje stavila predlog koji glasi: Da li Narodna skupština želi da se predsednik SRJ obrati na kraju u završnoj reci? Ovo predstavlja pokušaj narušavanja najviše državne funkcije, zbog cega smo mi odlucili da ne ucestvujemo u raspravi - rekao je Mihajlov. On je dodao da ovaj dogadaj, kao i skidanje s dnevnog reda predloga SRS da se raspravlja o radu Vlade Srbije pokazuju da je ova sednica Skupštine obeležena nedemokratskom atmosferom i da država klizi ka diktaturi.

Predsednik SRJ Vojislav Koštunica se poslanicima Skupštine Srbije obratio pismom u kojem objašnjava razloge zbog kojih nije prihvatio poziv Nataše Micic da ucestvuje u raspravi o Sporazumu. U pismu, koje je poslanicima procitao Mihajlov, Koštunica naglašava da je o ovom dokumentu pregovarao i potpisao ga u svojstvu predsednika SRJ.

- Zato je proceduralno jedino ispravno da uvodno izlaganje u raspravi održim pred poslanicima Savezne skupštine. Podseticu, uostalom, da se nisam obratio ni Skupštini Crne Gore gde su uvodna izlaganja podneli oni koji su dokument potpisali u ime Crne Gore - predsednik i premijer te republike, Milo Đukanovica i Filip Vujanovic - napisao je Koštunica. - Voljan sam, medutim, pre svega iz poštovanja prema narodnim predstavnicima Srbije, a i zbog cinjenice da je ocuvanje zajednicke države bilo jedan od osnovnih programskih ciljeva za koje sam se zalagao i pre i posle izbora, da se na kraju rasprave u Skupštini Srbije obratim poslanicima, nastojeci da odgovorim na njihove eventualne kritike i da otklonim nedoumice koje bi se možda mogle ispoljiti kroz raspravu - napisao je predsednik SRJ.

Zoran Đindic, predsednik Vlade Srbije, rekao je, komentarišuci napuštanje sednice poslanika DSS, da je taj potez bio nepotreban, jer „taj incident koji prati ovako važnu raspravu skrece pažnju na nevažne i periferne stvari“. Povodom zahteva predsednika SRJ da govori na kraju rasprave, Đindic je ocenio da „parlamentarna kultura iziskuje da svaki govornik u parlamentu mora da dozvoli poslanicima da reaguju na ono što je rekao“.

- Prirodno je da onaj koji želi da se obrati parlamentu uvažava poslanike i da oni mogu posle toga da daju svoj komentar na njegovo izlaganje. Nije prirodno da neko održi govor u parlamentu i ode. Gospodin Miloševic je imao uvodno izlaganje pre pet godina, pa je sedeo i slušao naše prigovore i onda je na kraju imao zakljucnu rec... Problem je u tome što je on želeo da govori na kraju. Medutim, do ovog ne bi došlo da nije želeo da govori uopšte. Ne možete da kažete - necu da slušam šta vi pricate, ali cu doci na kraju da vam kažem šta ja mislim. To je ponižavanje parlamenta - ocenio je on i dodao da je „iritiran nacinom komunikacije, jer je za politicka rešenja iz dogovora saznao od Solane.“

- Podržavam taj dogovor, koji se dosta razlikuje od startnih pozicija, ali mislim da bi bilo u redu da je Koštunica pozvao predstavnike DOS i Koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“, kao i predstavnike parlamentarne opozicije i objasnio im razloge zbog kojih je došlo do ovog rešenja. Alternativa nije bila bolja država ili ova država, vec ova država ili nikakva država. To je meni jasno jer sam razgovarao sa Solanom i Đukanovicem, ali bih voleo da sam o tome obavešten od predstavnika naše koalicije - podvukao je Đindic. On je, istovremeno, demantovao da je u svadi sa Koštunicom. - Licno nismo ni u kakvoj svadi, licno komuniciramo vrlo dobro, ali imamo vrlo razlicite procene o nekim pitanjima, a to su saradnja sa sudom u Hagu i posledice te saradnje. Razlicito vidimo posledice, jer sam ja orijentisan na ekonomiju - rekao je Đindic.

Vojislav Šešelj, šef poslanicke grupe SRS, reagovao je na citanje pisma koje je poslanicima uputio Koštunica, ustvrdivši da je „povreden duh skupštinskog poslovnika“.

Šešelj je istakao da svi dokumenti koje dobije predsednik Skupštine, ili Narodna skupština, mora da se umnoži i podeli poslanicima, a ne „da se citaju“. Sednica parlamenta prekinuta je juce posle podne zbog nedostatka kvoruma. Poslanici SPS i SRS nisu želeli da obezbede kvorum. Obzirom da u raspravi ne ucestvuje DSS, DOS nije imao dovoljan broj poslanika u sali da bi sednica bila nastavljena.

 Jedino realisticno rešenje odnosa 

Predsednik Vlade Srbije Zoran Đindic u uvodnom izlaganju na sednici Skupštine izjavio je da je Sporazum o redefinisanju odnosa Srbije i Crne Gore trenutno „jedino realisticno rešenje“ i dodao da ga podržava, iako mu se mogu uputiti izvesni prigovori. - Ovim rešenjem zatvorili smo veliku krizu za koju možda nismo ni bili svesni koliko je bila opasna. Zaustavljamo nekontrolisani proces raspada koji traje vec 12 godina. Klicu tog raspada imamo u Srbiji i Crnoj Gori, na Kosovu, u raspravama o regionalizmu - rekao je premijer. On je kazao da Sporazum pruža dovoljno prostora za doradu, navodeci da za to „nece biti prepreka ako ima solidarnosti u Srbiji i Crnoj Gori“.

Miroljub Labus, potpredsednik Savezne vlade, ocenio je da je dogovoreno rešenje o buducim odnosima Srbije i Crne Gore takvo da nijedna od strana njim nije zadovoljna.

- Zasad je rezultat 1:1, jedna stolica u medunarodnim institucijama i organizacijama, ali konfederacija. Zato su ljudi nezadovoljni, zato što niko nije dobio ono što je hteo. Ja ne kritikujem Koštunicu, sada shvatam da je to bila realnost - rekao je Labus u obracanju poslanicima Skupštine Srbije.

Labus je negirao tvrdnje da je Solana pokušao da nametne svoj dokument o buducim odnosima Srbije i Crne Gore, jer takvog dokumenta nije bilo.

- Da nismo potpisali - bio bi razlaz, a šta bi se onda desilo - Kosovo se odvaja, imali bismo reku izbeglica tog momenta, imali bismo pitanja drugih regiona, otvorila bi se i porodicna pitanja, šta rade Crnogorci ovde? Hoce li da ostanu ili nece da ostanu? Šta je sa svojinom ljudi u Crnoj Gori? Kakva ce trgovina da bude? Postavlja se i pitanje Republike Srpske. Sva ta pitanja dolaze na dnevni red. Da li je to bolje? Nije - ocenio je Labus. Vladan Batic se u uvodnom izlaganju izjasnio protiv Sporazuma o preuredenju odnosa Srbije i Crne Gore i optužio Koštunicu da je pristajuci na taj dokument „privatizovao državnu politiku“.

Danas, 4. april

Srpski premijer Zoran Djindjic u emisiji Pres pretres u produkciji VIN 

Srbija gazi u sankcije

Beograd - Premijer Srbije Zoran Djindjic izjavio je da "nije realno" ocekivati da jugoslovenski parlament u narednih nekoliko dana ili nedelja donese zakon o saradnji sa Haskim tribunalom. Nemamo vise vremena za konsultacije, koje ce trajati mesec-dva ili da cekamo da se o tome izjasnjavaju opstinski odbori nekih stranaka. Za to imamo samo dva do tri dana i nista vise, rekao je Djindjic u emisiji Pres pretres u produkciji VIN. SNP nece pristati na izrucenja. I za mene bi bilo prijatno iznenadjenje da promene stav, ali mislim da to nije realno ocekivati - dodao je Djindjic i reako da Srbija "neprimetno i polako gazi u sankcije". Premijer je upozorio da ce se neke negativne posledice osetiti vec naredne nedelje. - Rok da se vratimo na nulu, odnosno da anuliramo posledice sankcija, bice sest meseci. Svet se tesko pokrece, ali kad se pokrene onda ga je tesko zaustaviti. Nasa vlada nece dozvoliti da se on pokrene - rekao je Djindjic. Na pitanje da li ce njegova vlada dozvoliti da Srbija krene put sankcija, premijer je odgovorio negativno. Djindjic je rekao da je najvaznije pitanje u saradnji sa Haskim tribunalom to da li Srbija i SRJ toj saradnji pristupaju iskreno. - Kad bi sada sve optuzene za ratne zlocine izrucili, oni bi nam dali jos jednu listu. Testirace nas dok ne vide da saradjujemo iskreno - rekao je on. Djindjic je rekao da "ne zna nista" o nameri predsednika Srbije Milana Milutinovica da se dobrovoljno preda Haskom tribunalu, koji ga tereti za ratne zlocine na Kosovu. - Izrucenje aktuelnog predsednika Srbije Haskom tribunalu je teska odluka. Zato smo od predstavnika Haskog tribunala zatrazili razumevanje - rekao je Djindjic. Na celu nove zajednice Srbije i Crne Gore treba da bude covek iz Srbije, a prirodno bi bilo da to bude sadasnji jugoslovenski predsednik Kostunica, rekao je on. (Beta)

Danas, 4. april

DJINDJIC: Izrucenje je savezni "pojam"

Beograd - Premijer Srbije Zoran Djindjic izjavio je novinarima u Skupstini Srbije da je nedostatak dokaza u slucaju Banovic i njegovo oslobadjanje od krivice pred Haskim tribunalom veliki poen za srpske vlasti. Njegovo ime bilo je na haskoj listi i obaveza nase drzave bila je da se nadje pred sudom u Hagu, a to sto je Haski sud procenio da nema dovoljno dokaza govori da su prava optuzenih zasticena, a Banovic bi do kraja zivota ostao na haskoj listi da nije tamo otisao i dokazao da se optuzbe ne odnose na njega. Potom je Djindjic rekao da Ustav Srbije ne poznaje pojam izrucenja dok jugoslovenski ustav to omogucava, sto Haski tribunal i jeste. Djindjic je ocenio da je moguc samo zakon o saradnji na saveznom nivou, dok bi na republickom predstavljao krsenje Ustava i posle petnaestak dana bi bio ponisten od strane Ustavnog suda. Djindjic je tim povodom najavio da bi se danas moglo znati da li ce se uskladiti politicki stavovi koalicionih partnera. Ukoliko bude saglasnosti zakon bi mogao biti donet za dva do tri dana. Govoreci o hapsenju optuzenih pred Haskim tribunalom, Djindjic je rekao da oni nisu naoruzani i opasni i da nema razloga da budu privodjeni drugacije od ostalih gradjana. Djindjic je naveo da postoji pet do sest optuznica protiv gradjana Republike Srpske koji zive ili imaju drzavljanstvo SRJ, sa poznatim imenima, a deset do 15 - sa njemu nepoznatim imenima, pa pretpostavlja da je deo njih iz RS koji imaju, ili nemaju, drzavljanstvo SRJ, ali u njoj zive. Djindjic je dodao da on nije nadlezan za njih. Postoji mogucnost da se procesi tim optuzenima obavljaju u Srbiji, jer su kapaciteti Haskog tribunala ograniceni. To su okrivljeni, kako je rekao, koji nisu bitni za glavni proces, a mi bismo za njih, za dva do tri meseca, mogli organizovati sudjenje, rekao je Djindjic. On je, izmedju ostalog, podsetio da ratni zlocini predstavljaju najteza krivicna dela, a nemogucnost domaceg sudstva potvrdjuje da se ponasamo kao da je samo sud u Hagu za njih nadlezan, a da su u zemlji specijalno zasticeni. To, po Djindjicu, nije prirodno. 

Labus - srpsko prezime iz Krajine

- Velimir Ilic nije dobro informisan, jer je Labus srpsko prezime iz Krajine, iz tvrdjih izvora jezgra srpskog naroda - izjavio je premijer Srbije Zoran Djindjic povodom primedbe Velimira Ilica da ne moze Labus sa takvim prezimenom da se kandiduje za predsednika Srbije. Djindjic je pojasnio da je Labus deo krajinske familije koja je nastanjena u Vojvodini. Na pitanje, da li ce Ilic biti nagradjen ulaskom u Vladu, Djindjic je odgovorio da to nije stvar nagrade, vec pravo koje proistice iz clanstva u DOS.

Danas, 4. april

Funkcioneri DSS o mogucnosti donosenja zakona o saradnji sa Tribunalom 

Zakon zavisi od SNP

Nastavak sa prve strane Dusan Prorokovic je u izjavi za Danas pozvao ucesnike razgovora, koje predvodi Dragoljub Micunovic da "popuste u svojim iskljucivim stavovima" i dodao da je DSS spremna da preuzme ulogu medijatora, ukoliko je to potrebno. Kazao je i da je u konsultacijama, Micunovic proteklih dana "razgovarao sa svima koji su na celnim drzavnim pozicijama, shodno tome i sa (Vojislavom) Kostunicom". Ocenio je da je to dobar put za postizanje dogovora. Na pitanje da li su moguce izrucenja pre zavrsetka konsultacija, Prorokovic je kazao da je ukoliko narednih dana zakon ne bude donet "realno ocekivati da dodje do izrucenja", a shodno najavama republickih funkcionera. Zoran Sami je za Danas rekao da problem oko donosenja zakona nije u DSS, vec u koalicionim partnerima na jugoslovenskom nivou. "Oni treba da se izjasne o tome", rekao je Sami i ponovio stav da je neophodno donosenje zakonskog okvira saradnje. Predsednik Veca gradjana Savezne skupstine Dragoljub Micunovic izjavio je da ocekuje da ce sporazum o zakonskom uredjenju saradnje sa Haskim sudom biti postignut u naredna dva-tri dana. On je, medjutim, kazao da ce se postupati kao i ranije, ukoliko zakon ipak ne bude donet.

Danas, 4. april

VOJISLAV KOSTUNICA: Nema opasnosti od sankcija SAD

Beograd - Predsednik SR Jugoslavije Vojislav Kostunica izrazio je uverenje da ce savezni zakon o saradnji sa Haskim tribunalom biti usvojen u najskorije vreme navodeci da za dan-dva ocekuje dogovor sa koalicionim partnerima iz Crne Gore. U suprotnom, smatra Kostunica, moglo bi doci do ozbiljne krize u drzavi. Na jucerasnjoj redovnoj konferenciji za novinare Kostunica je izrazio uverenje da je preovladjujuce misljenje da zakon treba da bude donet. 

- Preteze stav da treba doneti jedan zakon koji obuhvata izrucenja jugoslovenskih drzavljana, a na osnovu ranijeg predloga Momcila Grubaca - izjavio je on. U tom smislu Kostunica je ocenio ohrabrujucim poslednje izjave republickog premijera Zorana Djindjica, kao i razgovore sa predsednikom SNP Predragom Bulatovicem. 

Kostunica je kazao da bi "voleo" da pre donosenja zakonskog okvira saradnje ne bude novih izrucenja Tribunalu, dodajuci da veruje da je to preovladjujuci stav drzavnih funkcionera. Najavio je da ce sastanak predstavnika drzavnog vrha i SNP biti odrzan brzo i istakao da bi se predlog zakona pred saveznim poslanicima mogao naci do 10. aprila za kada je i zakazana sednica Savezne skupstine. 

On je rekao da SRJ nije pod sankcijama, kao sto to pokusavaju da predstave neki republicki funkcioneri. Prema njegovom misljenju vazno je da javnost shvati da SAD nisu direktno zapretile sankcijama, posebno ne spoljnim zidom sankcija. - Mnogi nasi politicari su se preigrali nastojeci da budu veci Amerikanci od samih Amerikanaca, utrkujuci se ko ce tezim recima objasniti sta bi SAD mogle da urade ukoliko ne bude novih izrucenja Hagu - naveo je Kostunica, dodajuci da se nada da nece doci do prekida finansijske pomoci. U najgorem slucaju, kazao je on, Amerikanci bi mogli da obustave pomoc, ali ne i lobiraju da druge drzave to ucine. Komentarisuci spekulacije da se na poslednjoj sednici Vrhovnog saveta odbrane raspravljalo o smeni nacelnika Generalstaba VJ Nebojse Pavkovica, Kostunica je rekao da je Pavkovic "covek koji je svoje oficirsko umece pokazao tokom NATO bombardovanja" i da je prvi koji se zalagao za reorganizaciju vojske, sto cini "upecatljivu vojnicku karijeru". On je rekao da je ranije bilo spoljnih i unutrasnjih pritisaka da Pavkovic bude smenjen, ali da je on procenio da nacelnik GS treba da ostane na tom mestu. - Ali mislim da je doslo vreme za kadrovske promene - istakao je Kostunica i dodao da je "svaka nasa karijera mala i beznacajna za ono kroz sta drzava prolazi.

Danas, 6-7. april

Pjer Risar Prosper, specijalni izaslanik americkog drzavnog sekretara za pitanje ratnih zlocina

Kostunica gresi da nema pretnji sankcijama

Beograd - SAD ce morati da suspenduju svu pomoc, ukoliko vlasti u Beogradu ne budu saradjivale sa Haskim tribunalom. "U ovom casu, na potezu su jugoslovenske vlasti. Videcemo sta ce se desiti u narednih nekoliko dana i da li ce biti preduzeti potrebni koraci kako bismo mogli da sertifikujemo da li postoji saradnja sa Haskim tribunalom. Ako odgovor bude negativan, moracemo da preduzmemo mere - rekao je juce u Beogradu Pjer Risar Prosper, specijalni izaslanik americkog drzavnog sekretara za pitanje ratnih zlocina. Prosper je naglasio "da je vazno da svi shvate da vreme istice. Mi moramo da vidimo akciju, da se saradjuje sa Haskim sudom - rekao je Prosper i da je predsednik Kostunica pogresio kada je rekao da nema pretnje sankcijama, jer je pitanje saradnje sa Haskim sudom veoma bitno za bilateralne odnose, a ulog je mnogo veci nego sto se to predstavlja u javnosti. Kako prenosi B92, americki ambasador u Jugoslaviji Vilijem Montgomeri izjavio je da je situacija vrlo ozbiljna. - Nazalost, jedini nacin da se to dokaze onima koji misle da ovo nije ozbiljan problem jeste patnja koju ce osetiti narod u Jugoslaviji, i to je najtuznija stvar u svemu ovome - zakljucio je Montgomeri. Prosper je preneo spremnost SAD da podrze nastojanja Vlade Srbije da deo postupka protiv optuzenih za ratne zlocine bude prenet na nacionalno sudstvo, ukoliko se odmah uspostavi neometana saradnja sa Haskim tribunalom, saopsteno je iz Vladinog Biroa za komunikacije. Srpski premijer je rekao da je SRJ spremna da "ispuni sve svoje obaveze, bez obzira na zastoj u saradnji sa Haskim tribunalom", a istovremeno je izrazio nadu da "trenutna kriza nece imati ozbiljne posledice po medjunarodni polozaj" zemlje. On je naglasio da "zastoj u saradnji sa Haskim sudom ne znaci solidarnost gradjana sa okrivljenima za ratne zlocine, jer su gradjani Srbije na stanovistu da je odgovornost za pocinjene zlocin individualna, a ne kolektivna". Djindjic je izrazio nadu da ce Haski sud "nepristrasno i profesionalno odlucivati o krivici svih lica okrivljenih za ratne zlocine, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost", navedeno je u saopstenju. Prosper je izjavio je da vlasti u Beogradu moraju znati da put ka integraciji u Evropu i normalizaciji prilika na Balkanu vodi samo preko potpune saradnje s Haskim tribunalom. - Mi zahtevamo vecu saradnju u pogledu izrucenja optuzenih koji su jos na slobodi, kao i pristup arhivima i svedocima - rekao je Prosper. Prema njegovim recima, SAD podrzavaju progon ratnih zlocinaca u svetu, mada ne daju podrsku osnivanju Stalnog krivicnog medjunarodnog suda. Prosper je naglasio SAD ne zele da podrze osnivanje Stalnog medjunarodnog krivicnog suda iz vise principijelnih razloga. On je kazao da, po statutu novog medjunarodnog suda, pripadnik americkih oruzanih snaga ili drzavni zvanicnik moze dospeti pred njega zbogcisto politickih razloga, a ne zbog toga sto je pocinio krivicno delo.

Danas, 6-7. april

GSS: Velimir Ilic govori mrznjom

Beograd - Gradjanski savez Srbije prenosi izjavu Ivana Andrica, clana Predsednistva ove stranke, povodom izjave Velimira Ilica, objavljene u dnevniku Blic, od 3. aprila. - Gradjanski savez Srbije je medju prvima osudio i skrenuo paznju da u Srbiji jos vlada govor mrznje prema pripadnicima drugih naroda i veroispovesti i pozvao predstavnike vlasti i medija da prekinu sa takvom politikom, jer to nisu argumenti kojima se vodi politicka borba u demokratskom drustvu - izjavio je Andric. On dodaje da smatra da je jezik koji koristi Velimir Ilic "nedopustiv za coveka koji je na celu jedne od parlamentarnih stranaka i da je ovakvo njegovo istupanje i direktno vredjanje kolege jedan od najruznijih primera upotrebe jezika mrznje". GSS "veruje da samo ukoliko svaki covek, koji se nalazi na javnoj funkciji, razume koja steta je naneta narodu i zemlji u protekloj deceniji omogucava da se od toga udaljimo i uzdignemo. Svako etiketiranje koje na bilo koji nacin deli gradjane Srbije, pogotovu na osnovu njihove nacionalne pripadnosti, mora ostati proslost ove zemlje", smatra visoki funkcioner GSS Ivan Andric.

 

 

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM