hronika
vesti (arhiva)
Premijer
Srbije
Zoran
Đindic:
Vlada
nece
biti
šrafcic
Labus
za
predsednika
Srbije?
Vojislav
Koštunica:
Necu
smeniti
generala
Tomica
The
Washington
Post:
Milosevicevo
nasledje
O
ulozi
MMF-a
u
globalizaciji
Hicinsova
optuznica
Srpski
premijer:
Izbori
kada
Vlada
bude
bez
vecine
KOSTUNICA:
Nova
izrucenja
Tribunalu
izazvala
bi
potrese
DJUKANOVIC:
Sporazum
je
izraz
politicke
realnosti
DSS:
Jos
bez
odluke
o
predsednickom
kandidatu
Isakov:
Iz
krize
izborima
Vuk
Draskovic,
predsednik
SPO:
Djindjic
kao
Sime
Djodan
Srpska
vlada
donela
Odluku
kojom
regulise
saradnju
sa
Haskim
tribunalom
Djordje
Vukadinovic:
Koštunica
i
Canak,
Korac
i
Ilic
nemaju
ništa
zajednicko
Dragoljub
Mucunovic:
Uvek
platimo
više
nego
što
moramo
Zoran
Živkovic:
Koštunica
plaši
gradane
Nebojsa
Pavkovic:
Nastaviti
ukljucivanje
u
Partnerstvo
za
mir
Profesori
Pravnog
fakulteta
o
odluci
Vlade
za
saradnju
sa
Tribunalom:
Neustavna
i
nova
odluka
DSS:
Labusov
poziv
licemeran
Zoran
Djindjic:
Neko
ce
u
Hag,
ali
ne
i
Mladic
Blic,
22.
mart
Premijer
Srbije
Zoran
Đinđić
u
poseti
Valjevu
o
radu
vojne
službe
bezbednosti
Vlada
neće
biti
šrafčić
VALJEVO
-
Premijer
Srbije
Zoran
Đinđić
izjavio
je
juče
da
očekuje
da
jugoslovenski
predsednik
Vojislav
Koštunica
smeni
generala
Acu
Tomića,
načelnika
Uprave
za
bezbednost
VJ.
Govoreći
o
očekivanjima
od
sednice
VSO,
Đinđić
je
naveo:
„Nije
u
mojoj
nadležnosti
pitanje
vojske,
ali
ja
očekujem
da
ta
odluka
bude
smena
generala
Tomića,
pri
čemu
ne
treba
da
ga
smeni
Vrhovni
savet
odbrane,
koji
ga
nije
ni
imenovao.
Imenovao
ga
je
gospodin
Koštunica.
On
je
nadležan
da
ga
imenuje
i
on
je
nadležan
da
ga
smeni.“
Đinđić
je
prilikom
posete
Valjevu
u
okviru
turneje
„Srbija
na
dobrom
putu“
ponovio
da
sa
Koštunicom
neće
sarađivati
dok
Tomić
ne
bude
smenjen.
-
Neću
sarađivati
u
bilo
kojoj
oblasti
koja
ima
veze
sa
generalom
Tomićem,
a
to
je
uglavnom
puno
oblasti
jer
je
očito
da
je
Tomić
umešan
u
sve
što
se
u
ovoj
zemlji
događa
-
rekao
je
Đinđić.
On
je
istakao
da
Vlada
ne
pristaje
da
se
vojna
bezbednost
postavlja
kao
neki
arbitar
i
da
procenjuje
šta
treba
da
predsedniku
Vlade
Srbije
daje
kao
informaciju
a
šta
ne.
-
Dok
se
ta
stvar
ne
reši,
mislim
da
naša
saradnja
nije
moguća.
Ništa
lično
u
tome
nema.
Ja
želim
da
branim
dostojanstvo
u
radu
Vlade
Srbije,
ove
vlade
kao
i
budućih
vlada,
da
ona
više
ne
bude
samo
neki
šrafčić
-
rekao
je
Đinđić
i
dodao:
-
Mi
smo
vlada
koju
je
izabrao
parlament
i
narod,
i
ne
znam
koji
legitimitet
ima
vojna
služba
bezbednosti,
ko
je
njih
izabrao
i
kome
odgovaraju.
Očigledno
nikome.
Govoreći
o
novim
izručenjima
Haškom
tribunalu,
Đinđić
je
rekao
da
je
„naša
saradnja
sa
EU
i
Amerikom
korektna“.
-
Trudimo
se
da
je
održavamo
i
sasvim
sigurno
ćemo
u
bliskoj
budućnosti
učiniti
nešto
što
će
podići
naš
rejting
u
tom
pogledu.
Da
li
će
to
biti
za
pet,
15
ili
mesec
dana
nije
toliko
bitno
koliko
je
bitno
da
ćemo
sigurno
sarađivati
na
jedan
prepoznatljiv
način
-
rekao
je
Đinđić.
On
je
dodao
da
„
31.
mart
nije
strašni
sud“.
Premijer
je
u
Valjevu
obišao
hram
Vaskrsenja
Gospodnjeg,
koji
je
u
izgradnji.
U
pratnji
sveštenstva,
premijer
se
upoznao
sa
tokom
gradnje
tog
hrama,
koji
će
biti
najveći
u
Srbiji
posle
beogradskog
hrama
Svetog
Save.
Republička
vlada
je
već
pomogla
sa
pet
miliona
dinara
njegovu
izgradnju,
a
obećana
je
i
dalja
pomoć,
jer,
kako
je
rekao
Đinđić,
„sve
što
se
počne
mora
i
da
se
završi“.
Sveštenstvo
valjevske
crkve
predalo
je
na
poklon
premijeru
svetogorski
tamjan,
kao
i
ikonu
Svetog
Nikole,
Đinđićeve
krsne
slave.
Premijer
Srbije
obišao
je
i
istraživačku
stanicu
Petnica
gde
je
izjavio
da
se
znanju
i
nauci
mora
dati
veći
značaj,
jer
je
to
jedino
u
čemu
ne
zaostajemo
sa
svetom
posle
10
godina
sankcija.
On
je
istakao
da
„nas
samo
brzina
može
spasti,
odnosno
neka
traka
za
preticanje,
a
to
su
upravo
znanje
i
nauka“.
Blic,
22.
mart
Labus
za
predsednika
Srbije?
BEOGRAD
(Beta)
-
Potpredsednik
jugoslovenske
vlade
Miroljub
Labus
izjavio
je
da
„sve
više“
razmišlja
da
se
kandiduje
za
predsednika
Srbije
na
predstojećim
izborima.
„Moram
da
priznam
da
počinjem
da
razmišljam
o
tome,
jer
me
svi
to
pitaju.
Ipak,
to
je
još
uvek
preuranjeno
pitanje.
Sve
zavisi
od
daljeg
razvoja
događaja.
U
narednih
nekoliko
meseci
moji
prioriteti
su
proces
stabilizacije
i
asocijacije
sa
EU
i
pregovori
o
uključenju
u
Svetsku
trgovinsku
organizaciju“,
rekao
je
Labus
u
intervjuu
NIN-u.
Labus
je
jedan
od
potpisnika
sporazuma
o
novim
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore.
On
je
rekao
da
lično
nije
zadovoljan
sporazumom,
ali
da
to
nije
važno,
jer
je
očuvana
zajednička
država.
On
je
ocenio
da
„nije
moglo
više
da
se
postigne“,
jer
„to
nisu
dozvoljavale
političke
prilike
u
Crnoj
Gori“.
Na
pitanje
šta
je
to
dobijeno
sporazumom,
Labus
je
odgovorio
da
je
zaustavljen
trend
razbijanja
države,
obezbeđena
je
stabilnost
regiona,
ali
i
to
što
je
vlastima
u
Srbiji
ostavljeno
još
tri
godine
da
učine
nešto
na
Kosovu.
„Kosovo
bi
odmah
proglasilo
nezavisnost
posle
uspostavljanja
nezavisnosti
Crne
Gore“,
podvukao
je
Labus.
Blic,
22.
mart
Zalažem
se
da
predsednik
nove
zajedničke
države
bude
iz
Crne
Gore.
Ne
razmišljam
o
kandidaturi
za
predsednika
Srbije
Vojislav
Koštunica:
Neću
smeniti
generala
Tomića
Smenio
bih
generala
Tomića
u
slučaju
da
sam
siguran
da
su
prekršeni
važeći
propisi.
Međutim,
sve
upućuje
na
činjenicu
da
to
nije
bio
slučaj
i
da
su
general
Tomić,
Uprava
bezbednosti
i
Vojska
Jugoslavije
postupali
po
važećim
propisima.
Možda
u
tim
propisima
nije
sve
onako
kako
bi
trebalo
da
bude,
ali
ponekad
je
poštovanje
i
lošeg
zakona
bolje
od
poštovanja
nečeg
što
nije
zakon,
jer
bi
se
situacija
pretvorila
u
poštovanje
anarhije.
To
sigurno
ne
bi
doprinelo
stabilnosti
zemlje,
koja
nam
je
itekako
potrebna.
Prema
podacima,
kojima
raspolažem
u
ovom
trenutku,
postupalo
se
u
skladu
sa
postojećim
pravilima
-
poručio
je
u
razgovoru
za
„Blic“
Vojislav
Koštunica,
predsednik
SRJ,
odgovarajući
na
zahtev
Predsedništva
DOS
da
smeni
generala
Aleksandra
Tomića,
šefa
Uprave
za
vojnu
bezbednost,
zbog
njegove
uloge
u
praćenju
i
hapšenju
Momčila
Perišića,
sada
već
bivšeg
potpredsednika
Vlade
Srbije.
Predsednik
Koštunica
je
dodao
da
će
o
„svemu
ovome
još
biti
reči,
a
potpuniju
sliku
ćemo
imati
za
koji
dan
kad
se
sastane
Vrhovni
savet
odbrane
i
bude
podnet
detaljan
izveštaj“.
Da
vas
opet
ne
prozovu
što
određeni
problem
prebacujete
na
plan
poštovanja
propisa?
-
Ne
treba
izgubiti
iz
vida
činjenicu
da
smo
se
u
ovom
slučaju
suočili
s
jednom
novom
situacijom.
Moji
prvi
utisci
su
bili
vrlo
mučni.
U
trenutku
kad
smo
postigli
sporazum
o
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore
i
kad
nam
je
bila
potrebna
stabilna
situacija
da
krenemo
u
realizaciju
dogovorenog,
desila
se
špijunska
afera
u
koju
je
upleten
general
Perišić.
Naravno,
može
se
reći
da
se
slične
stvari
dešavaju
u
svim
državama,
ali
ih
teže
podnose
države
koje
su
još
uvek
nesređene,
koje
nisu
rešile
svoj
državni
status...
Prvu
stvar
koju
treba
pogledati
jeste
kako
stoji
s
propisima.
Oni
su
poštovani,
a
naravno
da
bi
mogli
izgledati
drugačije.
S
druge
strane,
mnogi
se
zalažu
da
tajna
služba
bude
u
potpunosti
pod
civilnom
kontrolom,
da
njen
rad
bude
transparentan,
ali
se
tada
postavlja
pitanje,
koliko
je
onda
ona
tajna
služba...
Premijer
Zoran
Đinđić
je
rekao
za
Tomića
da
ne
mora
biti
smenjen,
već
i
da
može
da
bude
penzionisan.
-
Kad
se
daju
takve
izjave,
bilo
bi
korektno
da
se
kaže
na
koji
se
način
general
Tomić
ogrešio
o
postojeća
pravila.
To
je
ključna
stvar.
Izjave
i
ocene
poput
onih
da
se
služba
vojne
bezbednosti
otrgla
kontroli,
da
ne
polaže
nikome
račune
o
svom
radu,
da
je
iznad
države,
deluju
prilično
paušalno.
Treba
znati
kako
ta
služba
funkcioniše,
ali
to
ne
znači
da
ne
treba
ništa
menjati,
kad
je
reč
o
sistemu
njenog
funkcionisanja,
koji
je
regulisan
zakonom
iz
Brozovog
vremena,
još
1976.
godine.
Sve
to
govori
kakvi
su
odnosi
u
zemlji,
ali
i
upućuje
na
činjenicu
da
postoji
samo
jedna
adresa
na
kojoj
je
moguće
to
razrešiti.
To
je
savezni
parlament.
Zato
me
i
čude
žučne
reakcije
o
civilnoj
i
parlamentarnoj
kontroli
VJ,
koje
dolaze
upravo
od
pojedinih
saveznih
poslanika.
Nikome
od
njih
nije
palo
na
pamet
da
je
to
njihov
posao
i
da
ne
mogu
očekivati
da
rešenje
padne
s
neba
ili
da
dođe
iz
neke
svetske
prestonice.
Nažalost,
nama
nedostaju
još
mnogi
propisi
i
nadam
se
da
će
se,
na
osnovu
Sporazuma
između
Srbije
i
Crne
Gore,
odnosno
ustavne
povelje,
otvoriti
taj
proces,
da
se
definiše
nadležnost
republika
članica,
savezne
države,
pa
i
pitanje
vojne
bezbednosti,
njenog
funkcionisanja
i
kontrole.
Neki
tvrde
da
ste
po
prirodi
vaše
funkcije
morali
da
znate
za
operaciju
praćenja
generala
Perišića,
koja
je
trajala
nekoliko
meseci.
-
Postoje
određene
pojave
s
kojima,
kad
je
reč
o
stanju
u
VJ
i
vojnoj
bezbednosti,
moram
biti
upoznat.
I
sa
njima
sam
bio
upoznat.
Naprimer,
kad
je
reč
o
opasnosti
od
terorizma
na
jugu
Srbije
ili
Kosmetu,
zatim
pojave
korupcije
i
kriminala
u
VJ
i,
naravno,
kad
je
reč
o
tome
šta
se
dešava
sa
poverljivim
podacima
koji
imaju
karakter
vojne
tajne.
Dakle,
sve
te
pojave,
uključujući
i
ovu
poslednju,
jesu
stvari
sa
kojima
sam
bio
upoznat.
Sve
ostalo
je
u
nadležnosti
određenih
službi,
uključujući
i
Upravu
za
bezbednost,
koja
funkcioniše
po
postojećim
pravilima
i
da
bi
krenula
u
jednu
ovakvu
operaciju
mora
imati
saglasnost
načelnika
Generalštaba.
Uostalom,
i
kad
državna
bezbednost
preduzima
sličnu
akciju,
u
njenoj
nadležnosti,
mora
da
ima
saglasnost
Vrhovnog
suda.
Sve
posle
toga
je
stvar
ljudi
koji
rade
u
bezbednosti.
Oni
ne
mogu
u
toku
operacije
da
o
tome
polažu
račune
organima
kontrole
ili
parlamentu,
već
polažu
račun
naknadno
za
akcije
koje
su
preduzimali.
Problem
je
i
što
nemamo
civilnu
državnu
bezbednost
na
nivou
cele
države.
Praktično,
resori
DB
se
nalaze
u
obe
republike,
pa
je
na
vojnu
bezbednost
pala
najveća
obaveza
kad
je
reč
o
bezbednosti
u
oblasti
vojnih
pitanja
i
vojne
špijunaže.
Takođe
nije
bilo
političke
volje
da
se
ostvari
bolja
saradnja
vojne
i
civilne
državne
bezbednosti.
Tako
se
rodila
ideja
da
se
formira
Savet
za
nacionalnu
bezbednosti,
koji
bi
ove
službe
i
ljude
pod
čijom
se
nadležnošu
nalaze,
među
njima
i
republičke
premijere,
okupio
u
okviru
jednog
tela
i
omogućio
bolju
koordinaciju,
saradnju
i
informisanje.
Upravo
je
zakasnelo
informisanje
u
slučaju
hapšenja
generala
Perišića
i
američkog
diplomate
bilo
najviše
sporno.
Da
ipak
razjasnimo
dilemu
-
da
li
ste
bili
upoznati
sa
čitavom
operacijom
praćenja
i
da
li
je
načelnik
GŠ
general
Nebojša
Pavković
izdao
nalog
za
tu
operaciju,
jer
je
on
izjavio
da
nije
znao
za
hapšenje?
-
Nisam
bio
upoznat
s
pojedinostima
akcije.
Sa
operacijom
u
celini
trebalo
je
da
bude
upoznat
načelnik
GŠ
VJ.
General
Pavković
je
izjavio
da
nije
bio
upoznat.
Da
li
se
to
odnosi
na
čitavu
operaciju
ili
samo
na
trenutak
izvođenja
akcije
hapšenja.
-
Njegova
izjava
se
odnosi
samo
na
akciju
hapšenja,
ali
je
bio
upoznat
sa
čitavom
operacijom.
I
dao
je
odobrenje
da
se
ona
izvede.
-
Da.
Međutim,
prema
određenim
pravilima,
ne
postoji
obaveza
da
načelnik
GŠ
bude
obavešten
o
samom
trenutku
izvođenja
akcije,
u
ovom
slučaju
hapšenja,
ukoliko
su
to
okolnosti
sprečavale.
Naravno,
stvar
je
procene
da
li
su
u
ovom
slučaju
okolnosti
to
sprečavale.
Da
li
je
hapšenje
američkog
diplomate
ostavilo
ozbiljnije
posledice
na
odnose
sa
SAD
i
da
li
je
američki
diplomata
povučen
iz
SRJ?
-
Videli
ste
da
su
posle
jedne
ili
dve
oštrije
reakcije
iz
Vašingtona,
usledili
smirujući
tonovi
i
da
je
rečeno
da
se
ne
radi
o
nečemu
što
bi
moglo
da
ugrozi
bilateralne
odnose.
Nama
je
stalo
do
dobrih
odnosa
sa
SAD,
trenutak
je
delikatan,
a
u
toj
smirenoj
stmosferi
će
se
rešiti
i
pitanje
američkog
diplomate.
To
u
ovom
trenutku
nije
javna
stvar
i
ne
treba
da
bude
javna
stvar.
Nažalost,
identitet
diplomate
i
njegova
nacionalnost
su
objavljeni
u
medijima,
a
to
nije
smelo
da
se
učini.
To
pokazuje
da
neki
ljudi
u
državnom
aparatu
nisu
svesni
osetljivosti
ovakvih
situacija
i
pravila
koja
se
moraju
poštovati.
Zapadni
mediji
i
analitičari
najviše
vas
prozivaju
u
kontekstu
„slučaja
Perišić“
i
tvrde
da
je
reč
o
pokušaju
udara
na
Vladu
Srbije.
-
Deo
zapadnih
medija,
deo
nevladinih
organizacija,
nevladinih
organizacija
koje
nisu
nevladine,
nego
su
provladine
i
deluju
kao
propagandni
centri
svojih
vlada,
stvorili
su
određene
stereotipe
o
političkim
odnosima
u
Srbiji.
Ti
stereotipi
imaju
u
sebi
mnogo
starog,
autoritarnog,
pa
i
komunističkog.
Otud
i
crno-bele
podele
na
patriote
i
izdajnike,
pobornike
reforme
i
antireformske
snage,
prozapadne
i
antizapadne
lidere...
A,
činjenica
je
da
je
vlast
u
zemlji
dobila
mandat
i
na
politici
otvaranja
prema
zapadu
i
na
reformama.
Dakle,
deo
ljudi
na
zapadu
konstruiše
takve
podele
i
ide
pravcem,
koji
je
već
trasiran
i
svaki
događaj
ili
spor
kod
nas
tumači
u
okviru
zadanih
klišea
i,
ponekad,
reaguju
kao
majmun
na
bananu.
Sličan
je
odnos
dela
zapadne
javnosti
prema
vama
ikad
je
reč
o
saradnji
sa
Hagom,
posebno
kad
je
reč
o
spominjanju
famoznog
datuma
-
31.
mart.
-
Zaista
je
zanimljivo
kako
se
može
dokazati
da
se
saradnja
može
kočiti
ako
se
zalažate
za
donošenje
zakona
kojim
bi
se
ta
saradnja
omogućila.
To
zakonsko
rešenje
je
kompromisno,
jer
su
kompromisi
u
rešavanju
problema
potrebni,
kao
što
se
pokazalo
i
u
slučaju
sporazuma
o
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore.
Dakle,
imamo
jedan
deo
javnosti
koji
se
zalaže
da
zakon
bude
u
celosti
donet
u
saveznom
parlamentu,
drugi
deo,
reč
je
o
crnogorskoj
koaliciji
„Zajedno
za
Jugoslaviju“,
smatra
da
bi
taj
zakon
samo
jednim
delom
trebalo
da
predstavlja
materiju
koja
će
se
regulisati
na
saveznom
nivou,
dok
bi
ostalo
bilo
u
nadležnosti
republika.
To
je
jedna
vrsta
izbegavanja
odgovornosti,
ali
zakon
se
može
i
na
taj
način
„dizajnirati“.
Konačno,
jedna
druga
strana
u
Srbiji
neće
da
prihvati
kompromis.
U
medijima
i
delu
javnosti
je
već
otvorena
„kladionica“
ko
je
sledeći
kandidat
za
Hag.
Može
se
desiti
da,
dok
ovaj
razgovor
bude
pripreman
za
objavljivanje
ili
dan
kasnije,
neko
„otputuje“
za
Hag
na
osnovu
Statuta
Tribunala,
za
čiju
se
primenu
zalažu
pojedini
funkcioneri
DOS.
-
Ja
i
dalje
mislim
da
to
nije
ispravno
rešenje
i
da
nam
treba
zakon.
Dobar
deo
primedbi
koje
se
upućuju
na
moju
adresu
iz
inostranstva,
kao
predsednika
savezne
države,
izgleda
prosto
neverovatno.
Ispada
kao
da
bi
sama
odluka
o
isporučivanju
naših
građana
kao
direktnom
obliku
saradnje
bila
nešto
što
je
u
mojoj
vlasti
i
što
bih
ja
mogao
da
učinim
ili
da
sprečim.
Izjavili
ste
da
je
Sporazum
o
odnosima
Srbije
i
Crne
Gore
ohrabrujući.
Ranije
ste
vezivali
svoje
angažovanje
na
izborima
i
u
DOS
sa
opstankom
federacije.
Da
li
je
opstala
ili
imamo
nešto
što
je
oročeno
na
tri
godine?
-
Mislim
da
smo
sačuvali
federaciju.
Meni
je
bilo
jako
teško
da
učestvujem
u
stvaranju
sporazuma
koji
se
u
nečemu
kosio
sa
mojim
prvim
pozivom.
Ima
tu
mnogo
elemenata
koji
su
plod
politike,
ali
smo
se
našli
pred
dilemom
da
li
toj
državi
dati
šansu
da
se
integriše
još
čvršće
nego
dosad
i
postići
da
je
više
niko
ne
osporava,
što
je
izuzetno
važno.
Više
niko
ne
govori
o
takozvanoj
Vladi
i
takozvanom
predsedniku,
doneće
se
ustavna
povelja
iza
koje
će
svi
da
stanu,
održaće
se
izbori,
koje
ključne
političke
snage
u
Crnoj
Gori
neće
bojkotovati,
što
je
daleko
bolje
od
onoga
što
smo
imali.
Država
koja
ima
svoje
organe
i
zakone
za
sve
građana
je
federalna
država.
Naravno,
postoje
i
neki
konfederalni
elementi...
Bez
zajedničke
monete,
s
najavom
carine
na
granici
sa
Crnom
Gorom,
jedinstvene
poreske
politike,
teško
je
govoriti
o
federalnom
ustrojstvu...
-
U
tom
smislu
da.
Kad
je
reč
o
političkim
institucijama
i
integracijma
postigli
smo
više,
nego
na
ekonomskom
nivou,
gde
smo
zatekli
jednu
nasleđenu
situaciju.
Međutim,
važno
je
da
imamo
podršku
u
svetu,
a
na
nama
je
da
budemo
konstruktivni
i
moći
će
mnogo
da
se
uradi.
Na
kraju
krajeva
mi
smo
tvorci
svoje
sudbine,
jer
je
Evropa
svoje
uradila.
Kad
je
reč
o
oročavanju,
trebalo
bi
da
bude
jasno
da
oročavanja
može
da
bude,
ali
i
ne
mora.
To
je
mogućnost
koja
je
ostala
otvorena
i
nije
obavezna.
Ako
stvari
budu
išle
u
dobrom
pravcu,
verujem
da
će
se
pokazati
da
ta
provera
funkcionisanja
države
više
nije
ni
potrebna.
Podgorički
mediji
su
objavili
da
je
dogovoreno
da
Filip
Vujanović
bude
prvi
predsednik
Srbije
i
Crne
Gore.
Da
li
je
to
tačno?
-
Nismo
se
bavili
tim
pitanjem.
Međutim,
moram
da
podsetim
da
sam
i
pre
prihvatanja
kandidature
za
predsednika
SRJ
izražavao
spremnost
da
se
povučem
ukoliko
bi
kandidaturu
prihvatio
neko
iz
Crne
Gore.
Naime,
prethodno
su
tri
predsednika
SRJ
bila
iz
Srbije
i
bilo
je
potpuno
logično
da
sledeći
bude
iz
Crne
Gore.
Desilo
se
da
i
četvrti
bude
iz
Srbije
i
moj
stav
je
potpuno
jasan
-
ovog
puta
bi
to
trebalo
da
bude
neko
iz
Crne
Gore.
Da
li
to
znači
da
najavljujete
kandidaturu
na
predsedničkim
izborima
u
Srbiji?
-
To
znači
da
u
ovom
trenutku
nemam
veće
želje
nego
da
se
reši
ustavno
pitanje
u
zemlji.
I,
dalje
od
toga
ne
razmišljam.
To
potvrđuju
i
moje
reči
da
ću
se
povući
sa
funkcije
ukoliko
Sporazum
ne
bude
prihvaćen
u
sve
tri
skupštine.
Kadrovske
promene
u
VJ
-
Jedna
od
tačaka
na
dnevnom
redu
sednice
Vrhovnog
saveta
odbrane
će
se
odnositi
na
kadrovska
pitanja,
ali
se
sednica
VSO
neće
ni
u
čemu
razlikovati
od
prethodnih.
Na
svima
njima
je
dosad
bilo
govora
o
kadrovskim
promenama
i
do
tih
promena
je,
u
međuvremenu,
dolazilo.
Naravno,
personalnih
promena
će
biti
sve
manje,
ali
će
ih,
svakako,
biti.
Danas,
23.
mart
The
Washington
Post
Milosevicevo
nasledje
Vasington
-
Neopravdano
hapsenje
americkog
diplomate
u
Beogradu
dramaticno
je
demonstriralo
da
su
jugoslovenska
Savezna
vlada
i
vojni
establisment
potpuno
neprikladni
da
dobiju
podrsku
i
da
saradjuju
sa
Zapadom.
Clana
Ambasade
SAD
uhapsila
je
vojna
policija,
posto
je,
navodno,
preuzeo
tajna
dokumenta
od
viseg
funkcionera
u
Vladi
Srbije,
a
onda
je
nezakonito
zadrzan
"incommunicado"
(bez
mogucnosti
da
komunicira
sa
bilo
kim)
punih
15
casova
i
fizicki
maltretiran.
Zapadni
zvanicnici
kazu
da
su
tajni
dokumenti
podmetnuti;
ali
jos
vise
otkrivaju
izvestaji
da
su
informacije,
koje
su
navodno
preuzete,
dokazi
protiv
bivseg
srpskog
vladara
Slobodana
Milosevica,
kome
se
sada
sudi
u
Medjunarodnom
tribunalu.
Savezna
vlada
Jugoslavije
pod
vodjstvom
predsednika
Vojislava
Kostunice
vec
je
kriva
za
gotovo
potpuno
odsustvo
saradnje
sa
Tribunalom.
Sada
je
Vlada
bila
spremna
da
uhapsi
americkog
diplomatu
i
da
se
grubo
ponasa
prema
njemu,
zato,
jer
je
mozda
pokusao
da
dobije
dokaze
koje
je
Vlada
zadrzala,
sto
je
krsenje
Rezolucije
Ujedinjenih
nacija.
Ova
epizoda
treba
da
pojednostavi
odluku
koju
administracija
treba
da
donese
krajem
meseca,
a
to
je
da
potvrdi
da
li
je
Jugoslavija
ispunila
uslove
Kongresa
za
dalje
primanje
americke
pomoci.
Jednostavno
receno
nije.
Ne
samo
da
Vlada
nije
saradjivala
sa
Tribunalom,
vec
nije
ispunila
ni
ostale
uslove,
da
oslobodi
albanske
politicke
zatvorenike
i
da
obustavi
finansiranje
armije
Republike
Srpske
u
susednoj
Bosni.
Kostunica
je
svesno
blokirao
akciju
protiv
20
osoba
osumnjicenih
za
ratne
zlocine,
koji
zive
u
njegovoj
zemlji,
a
takodje
i
dalje
dozvoljava
vojnom
i
policijskom
establismentu
koji
je
stvorio
Milosevic,
da
samovoljno
operise
i
da
na
njihovom
celu
ostanu
komandanti
koji
su
sprovodili
genocid
na
Kosovu.
Americkog
diplomatu
i
bivseg
generala
uhapsila
je
vojna
obavestajna
sluzba;
ipak,
Kostunica
je
javno
sankcionisao
ovu
nezakonitu
proceduru
i
falsifikovane
optuzbe
koje
leze
iza
toga.
Ponovno
uvodjenje
sankcija
Jugoslaviji
i
blokiranje
napora
da
se
pridruzi
zapadnim
institucijama
i
dobije
od
njih
finansijsku
pomoc
bilo
bi
bolno,
jedino
zato
sto
republicke
vlade
Srbije
i
Crne
Gore,
preostalih
delova
Jugoslavije,
predvode
prozapadni
reformisti
koji
su
naporno
radili
da
izvuku
zemlju
iz
decenije
dugog
Milosevicevog
kosmara
nacionalisticke
agresije.
Srpski
premijer
Zoran
Djindjic
zaobisao
je
Kostunicu
i
isporucio
Milosevica
Hagu
pre
godinu
dana;
on
je
ostro
kritikovao
hapsenje
i
zatrazio
uspostavljanje
civilne
kontrole
nad
vojskom.
Ali,
uciniti
koncesije
zarad
Djindjica,
sustinski
bi
znacilo
ratifikovati
program
Kostunice,
koji
zeli
da
uspostavi
medjunarodnu
poziciju
Jugoslavije,
a
da
se
pri
tom
ne
odrekne
Milosevicevog
otrovnog
i
groznog
nacionalizma.
To
je
veoma
opasna
pozicija;
uz
pomoc
dobro
rasporedjenih
simpatizera
u
Beogradu
Milosevic
koristi
proces
u
Hagu
da
siri
svoju
demagogiju
u
Srbiji,
gde
televizija
svakog
dana
prenosi
sudjenje.
Srbi
moraju
da
razumeju
da
ih
Evropa
i
SAD
nece
prihvatiti
ukoliko
ne
odbace
Miloseviceve
apele
i
zatraze
da
Vlada
jednom
zauvek
ukine
njegovo
nasledje.
Danas,
24.
mart
O
ulozi
MMF-a
u
globalizaciji
Glavnog
uzrocnika
za
aktualnu
katastrofu
mnogih
zemalja
u
razvoju
(i
tranziciji)
Stiglitz
vidi
u
politici
Medjunarodnog
monetarnog
fonda
(IWF)
koji
inace
zaduzenim
drzavama
uslovljava
kredite
sa
posve
odredjenom
politikom,
uglavnom
bolnom,
koja
u
pravilu
zavrsava
u
jos
vecoj
zaduzenosti
ili
bankrotu.
"Medjunarodni
monetarni
fond
vjeruje
da
ima
gotove
odgovore",
pise
Stiglitz,
ali
"ovi
odgovori
ne
potjecu
iz
ekonomske
znanosti,
nego
odgovaraju
jednoj
ideologiji".
Pri
tom
on
kritizira
uobicajenu
praksu
IWF-a
u
propisivanju
"sok
terapije"
za
zemlje
u
krizi,
koja
se
svodi
na
rigorozne
mjere
stednje,
a
na
ustrb
vitalnih
funkcija
drustva,
te
na
fleksibilizaciju
i
liberalizaciju
trzista.
Taj
recept
je
nedavno
na
svojoj
kozi
iskusila
Argentina,
a
prije
nje
i
Rusija,
Etiopija,
Tajland,
Malezija,
Indonezija,
Juzna
Koreja...
Milijuni
ljudi
u
ovim
zemljama
su
izgubili
posao,
a
"zemlje
su
krenule
nazad
u
bijedu,
koju
su
bile
napustile".
Da
Stiglitz
ima
pravo
u
kritici
IWF-a
primjer
su
brojne
zemlje
koje
su
se
na
nagovor
ili
ucjenu
IWF-a
upustile
u
riskantnu
politiku
"otvaranja
svojih
financijskih
trzista
za
inozemne
investitore
i
spekulante",
koji
su
gledali
kako
da
sto
brze
izvuku
ulozeni
novac
i
visestruko
ga
oplode,
ne
obaziruci
se
na
posljedice.
Nema
jednostavnih
recepata
za
izlaz
iz
corsokaka
u
kojem
se
nalazi
polovina
svjetskog
covjecanstva,
pa,
ipak,
svi
oni
koji
su
zaduzeni
za
strateska
pitanja
izlaska
svojih
siromasnih
zemalja
iz
krize
moraju
zaviriti
u
ovu
Stieglitzovu
knjigu!
U
zemljama
u
razvoju,
savjetuje
Stiglitz,
drzave
moraju
-
pored
ostalog
-financijski
podrzati
mlada
industrijska
poduzeca
i
stititi
ih
putem
carina
od
inozemne
konkurencije,
sve
dok
nisu
postala
konkurentno
sposobna.
Naravno,
da
se
radi
o
protekcionizmu,
ali
nijedna
"zemlja
blagostanja"
nije
do
blagostanja
dosla
drugim
putem.
Uostalom,
sta
znaci
aktualna
Bushova
politika
specijalnih
carina
za
zastitu
americke
industrije
celika,
zbog
kojih
je,
maltene,
izbio
americko-evropski
trgovinski
rat?
Nije
li
posljednji
"americki
protekcionizam"
samo
logican
izraz
novog
americkog
unilateralizma
u
svjetskoj
politici?
A
i
globalizacija
moze
biti
samo
rijec,
ona
nije
"prirodan
proces"
i
mozemo
dozivjeti
njen
kraj
ako
to
mocni
budu
zeljeli
ili
ako
budu
prisiljeni
da
se
svi
zatvore
u
"vlastiti
protekcionizam".
Uzgred
receno,
americki
historicar
Harold
James
je
nedavno
objavio
knjigu
"Kraj
globalizacije",
u
kojoj
je
istakao
nevjerojatne
aktualne
slicnosti
na
berzama
i
u
kretanju
kapitala
s
onim
stanjem
koje
je
dovelo
do
svjetskog
ekonomskog
kolapsa
1929.
godine.
Ako
tako
daleko
ne
treba
ici,
moraju
se,
pak,
uociti
znaci
protekcionizma
na
sve
strane.
Izuzev
u
zemljama
u
razvoju
(
i
u
tranziciji,
konkretno
na
Balkanu)
gdje
su
vrata
sirom
otvorena,
nerijetko
svjetskim
probisvijetima.
Danas,
24.
mart
Hicinsova
optuznica
Optuznica
za
Henri
Kisindzera
za
genocid,
zlocine
protiv
covecnosti
i
ratne
zlocine
bi
ukljucivala
sledece:
1.
Vijetnam
-
Kisindzer
je
naglo
prekinuo
mirovne
pregovore
1968.
godine,
praveci
put
Niksonovoj
pobedi
na
predsednickim
izborima.
Polovina
zrtava
vijetnamskog
rata
je
pala
izmedju
1968-1972,
a
da
se
pri
tome
ne
pominju
milioni
civila
koji
su
poubijani
sirom
Indokine.
2.
KambodZa
-
Kisindzer
je
ubedio
Niksona
da
prosiri
rat
sa
masovnim
bombardovanjem
Kambodze
i
Laosa.
Niko
nije
sugerisao
da
treba
ici
u
rat
sa
ovim
zemljama.
Po
konzervativnoj
proceni,
SAD
su
ubile
600.000
civila
u
Kambodzi
i
350.000
u
Laosu.
Po
procenama
strucnjaka
na
Kambodzu
je
baceno
vise
bombi
nego
tokom
celog
II
svetskog
rata.
3.
BangladeS
-
Koristeci
oruzje
isporuceno
od
SAD,
general
Jahija
Kan
je
zbacio
demokratski
izabranu
vladu
i
ubio
oko
pola
miliona
civila
1971.
godine.
Bela
kuca
i
Nacionalni
savet
bezbednosti
su
hteli
da
osude
te
akcije,
ali
je
Kisindzer
odbio.
Usred
ubistava,
Kisindzer
se
zahvalio
Kanu
za
njegovu
"delikatnost
i
takt".
4.
Cile
-
Kisindzer
je
pomogao
da
se
isplanira
americko
zbacivanje
demokratski
izabranog
predsednika
Aljendea
i
organizuje
ubistvo
generala
Rene
Snajdera,
1973.
godine.
Tada
je
desnicarski
general
Pinoce
dosao
na
vlast.
Ubice,
placene
od
strane
CIA,
ubile
su
Aljendeove
pristalice.
To
ukljucuje
atentat
na
Aljendeovog
ministra
inostranih
poslova
Orlanda
Leteliera
i
saradnika
Roni
Mofita,
u
centru
Vasingtona.
5.
Timor
-
1975.
godine
predsednik
Ford
i
Kisindzer
su
se
sastali
sa
indonezanskim
korumpiranim
predsednikom
Suhartom.
Kisindzer
je
izjavio
reporterima
da
SAD
nece
priznati
malenu
zemlju
Istocni
Timor,
koja
je
neposredno
pre
toga
ostvarila
nezavisnost
od
Portugalije.
Odmah
nakon
toga
Suharto
je
pokrenuo
invaziju
u
kojoj
je
nastradalo
oko
200.000
civila.
Danas,
ponedeljak,
25.
mart
2002.
Srpski
premijer
sa
saradnicima
"Na
dobrom
putu"
u
Nisu
i
Pirotu
Izbori
kada
Vlada
bude
bez
vecine
Nis,
Pirot
-
Srpski
premijer
Zoran
Djindjic
izjavio
je
juce
u
Pirotu
da
ce
se
izbori
odrzati
onda
kada
Vlada
Srbije
ne
bude
imala
parlamentarnu
vecinu.
-
To
je
necija
zelja
i
svako
ima
pravo
da
izrazi
svoja
ocekivanja.
DSS
ima
mogucnosti
da
proveri
Vladinu
parlamentarnu
vecinu
time
sto
bi
postavila
pitanje
njenog
poverenja
u
Skupstini.
Dok
se
to
ne
uradi
da
nema
nikakvih
razloga
govoriti
o
prevremenim
izborima
-
rekao
je
Djindjic.
Srpski
premijer
je
u
subotu
u
Nisu
demantovao
da
je
vlast
postigla
kompromis
sa
americkom
administracijom
da
u
naskorije
vreme
Haskom
tribunalu
budu
izrucena
samo
vukovarska
trojka.
On
je
negirao
i
pregovare
sa
vukovarskom
trojkom
i
bivsim
nacelnikom
Generalstaba
Dragoljubom
Ojdanicem
o
dobrovoljnoj
predaji
Hagu.
Sa
americkom
administracijom
nije
bilo
nikakvih
razgovora
na
tu
temu.
Uprkos
brojnim
spekulacijama
u
medijima,
istina
je
samo
da
se
na
teritoriji
Srbije
nalazi
petnaestak
ljudi
koji
ce
se
naci
u
Hagu
ili
ce
Hag
u
medjuvremenu
zatraziti
od
nas
da
te
sudske
postupke
organizujemo
u
zemlji.
Nije
bilo
razgovora
ni
sa
nekim
haskim
optuzenicima
o
njihovoj
dobrovoljnoj
predaji
Hagu.
Vlada
Srbije
nema
servis
koji
bi
se
bavio
tim
problemom,
ali
bi
mozda
trebalo
da
ga
uspostavi.
Sada
postoji
samo
nasa
javna
ponuda
haskim
optuzenicima
da
se
dobrovoljno
predaju,
te
da
u
tom
slucaju
mogu
racunati
na
garancije
Vlade
da
se
brane
sa
slobode
-
rekao
je
Djindjic
i
kazao
kako
ocekuje
da
na
sednici
Vrhovnog
saveta
odbrane
budu
izvrsene
promene
u
vrhu
VJ.
Na
pitanje:
kako
ce
Vlada
reagovati
na
najavu
predsednika
SRJ
Vojislava
Kostunice
da
nece
smeniti
sefa
vojne
bezbednosti
Aca
Tomica
uprkos
predlogu
Predsednistva
DOS,
Djindjic
je
odgovorio
da
svako
ima
pravo
da
izabere
partnere.
-
Kostunica
je
napravio
taj
izbor
i
to
je
njegovo
pravo,
ali
i
Vlada
Srbije
ima
pravo
da
izabere
sa
kim
ce
saradjivati.
Mi
ne
mozemo
saradjivati
sa
jednom
sluzbom,
pa
bio
to
i
Kabinet
predsednika
repubike,
ukoliko
znamo
da
tu
kljucnu
ulogu
igra
Tomic.
Ne
bi
bilo
fer
da
mi
budemo
dovodjeni
u
Palatu
Federacije
na
razgovore,
a
da
u
svim
sobama
oko
nas
sede
i
slusaju
Tomic
i
drugi
ljudi
koji
nisu
ovlasceni
da
budu
tu.
To
je
neozbiljno,
neodgovorno
i
uvredljivo
za
Vladu
Srbije
-
rekao
je
Djindjic.
Premijer
je
rekao
da
je
Sluzbi
drzavne
bezbednosti
Srbije
pri
MUP
dat
nalog
da
bude
"obazriva"
i
da
se
"ne
bavi
vojnom
bezbednoscu,
ni
bilo
kojim
pripadnikom
VJ,
niti
bilo
kojim
politicarem".
Na
pitanje:
da
li
je
DSS
jos
u
DOS,
Djindjic
je
odgovorio
negativno.
-
DSS
po
svoj
prilici
nije
vise
u
DOS.
Oni
su
rekli
da
ih
DOS
ne
interesuje,
a
DOS
je
rekao
da
ga
DSS
ne
interesuje.
Mislim
da
je
to
dzentlmenski
sporazum.
Vlada
i
DOS
smatraju
da
je
bitno
da
brinemo
o
prioritetima,
a
to
su
reforme,
a
ne
da
se
bavimo
medjusobnim
kritikama
-
rekao
je
Djindjic.
Detektor
za
oruzje
Na
ulazu
u
Narodno
pozoriste
u
Nisu
postavljen
je
detektor
za
otkrivanje
oruzja,
kroz
koji
su
gradjani
morali
da
prodju,
a
obezbedjenje
je
detaljno
pretresalo
njihove
tasne.
Ipak,
Djindjic
je
u
pratnji
funkcionera,
kao
i
licnog
obezbedjenja,
koje
se
tom
prilikom
potrudilo
da
bude
diskretnije,
prosetao
pojedinim
delovima
grada.
Takav
gest
je
propracen
mahanjem
gradjana
koji
su
izasli
na
terase,
kao
i
pozdravima
i
rukovanjima
na
ulici
kod
Spomen
kapele
poginulima
u
nedavnim
ratovima
reakcije
su,
medjutim,
bile
drugacije."Sta
ces
ti
na
ovom
mestu?"
i
"Jesi
li
dosao
da
se
iskupis?",
glasili
su
neki
od
komentara.
Ministar
za
privatizaciju
Aleksandar
Vlahovic
nije
otisao
u
preduzece
Nisal,
iako
je
to
bilo
predvidjeno,
jer
su
se
radnici
prethodnog
dana
masovno
izjasnili
da
je
"nepozeljan".
Anarhija
u
medijima
-
Izvesno
je
da
smo
za
godinu
i
po
dana
obezbedili
slobodu
medija.
Ta
sloboda
je,
cak,
toliko
velika
da
vise
i
nije
sloboda,
nego
anarhija.
Tako
se
svakoga
dana
u
stampi
moze
procitati
da
sam
ja
mafijas,
kriminalac,
izdajnik
i
niko
ne
odgovara.
Ali,
mi
smo
rekli:
neka
bude
i
anarhija,
posto
je
dugo
bila
diktatura
-
rekao
je
Djindjic.
Ucinci
legalizma
-
Dosao
sam
da
iskreno
kazem
da
u
nasem
autu
vise
nema
benzina.
Mi
sada
sedimo
u
mestu
i
vicemo
‘drrn,drrn’.
Ankete
u
januaru
su
pokazale
da
je
80
odsto
ljudi
u
Srbiji
za
‘legalizam’,
a
samo
manjina
za
tamo
neke
metode
Djindjica,
koga
i
mediji
karakterisu
kao
"hiperaktivnog".
Pa,
evo,
imate
taj
‘legalizam’!
Ali
nemati
skoro
nista
drugo.
Najotmenije
je
biti
pesimista
i
govoriti
kako
sve
ovo
ne
moze
da
uspe.
Hajde
da
budemo
optimisti,
zasucemo
rukave,
spavamo
pet
sati
i
tusiramo
se
hladom
vodom.
Samo
to
ce
doneti
reforme
i
bolji
zivot
-
rekao
je
Djindjic
na
tribini
u
Narodnom
pozoristu
i
apelovao
na
gradjane
da
"svi
zajedno
i
svako
ponaosob"
aktivno
ucestvuju
u
reformama
umesto
da
budu
pasivni
posmatraci,
koji
ocekuju
da
citav
posao
obavi
Vlada.
Djindjic
je
u
Nisu
i
okolini
boravio
u
pratnji
republickih
ministara,
kao
i
saveznog
ministra
policije
Zorana
Zivkovica.
Premijer
je
otvorio
laboratoriju
za
kateterizaciju
srca
i
angiografiju
pri
KC,
koja
ce
omoguciti
da
pacijenti
sa
juga
Srbije
ove
slozene
analize
rade
u
Nisu,
a
ne
kao
dosad
u
Beogradu
i
Novom
Sadu.
Laboratorija
je
renovirana
i
opremljena
zahvaljujuci
donacijama
Nemacke
i
Grcke.
Otvaranju
laboratorije
prisustvovali
su
nemacki
ambasador
u
Beogradu
Joahim
Smit
i
grcki
konzul
u
Nisu
Dimitrios
Ksenitelis.
Odgovarajuci
juce
u
Pirotu
na
pitanje
da
ce
G
17
Plus
ukoliko
to
odluci
Miroljub
Labus
biti
kandidat
za
predsednika
Srbije
iako
je
clan
DS
i
da
li
ce
DS
ako
ne
bude
imala
svog
kandidata,
podrzati
Labusa,
Djindjic
je
rekao
da
"smatra
da
bi
Labus
bio
dobar
predsednik
Srbije".
-
Ima
i
drugih
kandidata
koji
bi
mogli
da
zadovolje
te
uslove,
ali
Labus
najpre
treba
zvanicno
da
objavi
svoju
kandidaturu,
da
obavimo
neke
razgovore
o
tome
u
DS
ili
DOS
i
da
vidimo
da
li
ima
potrebe
da
DOS
ima
jednog
kandidata,
sto
smatram
da
nema
-
rekao
je
Djindjic,
dodajuci
da
cemo
prvi
put
imati
predsednicke
izbore
kao
izbor
ne
manjeg
zla
nego
izmedju
izbora
kandidata
koji
je
najbolji.
Na
pitanje
da
li
ce
Srbija
uskoro
ostati
bez
predsednika,
Djindjic
je
rekao
da
"nece
i
da
ce
Srbija
uvek
imati
predsednika".
-
Predsednik
Srbije
ima
imunitet
i
mi
cenimo
tu
funkciju
nezavisno
ko
je
na
njoj
i
ne
postoji
nijedan
posto
verovatnoce
da
se
sa
aktuelnim
predsednikom
Srbije
moze
nesto
desiti
-
rekao
je
Djindjic,
dodajuci
da
dok
god
je
Milutinovic
predsednik
Srbije
njega
stiti
imunitet
i
ne
dolazi
u
obzir
nikakav
kompromis
oko
toga.
-
Predstavnicima
Haskog
tribunala
smo
rekli
prvog
dana
da
predsednik
Srbije
ne
dolazi
u
obzir
za
bilo
kakve
dogovore
i
oni
to
postuju
-
rekao
je
Djindjic.
Odgovarajuci
na
pitanje
aktuelnog
strajka
zeleznicara
"ko
ce
duze
izdrzati
Vlada
ili
zeleznica",
premijer
Srbije
je
izrazio
nadu
da
ce
izdrzati
i
Vlada
i
zeleznica.
-
Jugoslovenske
ili
srpske
zeleznice
su
potpuno
unisten
sistem
i
ne
obavljaju
svoju
funkciju
i
meni
je
zao
sto
ljudi
koji
rade
u
tom
sistemu
nisu
na
vreme
poceli
da
strajkuju
kada
je
pocelo
unistavanje
tog
sistema",
rekao
je
Djindjic,
naglasivsi
da
su
zeleznicari
trebali
da
stanu
devedesetih
godina
i
tada
rekli
da
nece
podrzavati
politiku
koja
unistava
javna
preduzeca.
U
toku
dana
premijer
je
razgovarao
sa
privatnim
preduzetnicima
grada,
sindikatima
i
nezaposlenima.
Ministar
za
privatizaciju
i
privredu
Aleksandar
Vlahovic
posetio
je
"Tigar"
u
Pirotu
i
konfekciju
"Standard"
u
Babusnici
i
razgovarao
sa
privrednicima
sve
cetiri
opstine
Pirotskog
okruga.
Ministar
trgovine
i
turizma
Slobodan
Milosavljevic
razgovarao
je
sa
rukovodstvom
Turistickog
preduzeca
Balkan
u
Dimitrovgradu.
Danas,
25.
mart
KOSTUNICA:
Nova
izrucenja
Tribunalu
izazvala
bi
potrese
Beograd
-
Nova
izrucenja
jugoslovenskih
drzavljana
na
osnovu
direktne
primene
Statuta
Haskog
tribunala
izazvala
ne
samo
potrese
na
politickoj
sceni
vec
i
u
samoj
drzavi
-
ocenio
jer
predsednik
SRJ
Vojislav
Kostunica
i
odbacio
optuzbe
glavnog
tuzioca
tribunala
Karle
del
Ponte
da
sprecava
izrucenja
tom
sudu.
U
intervjuu
za
Politiku
juce,
Kostunica
je
kazao
da
se
pitanje
izrucenja
ne
moze
nikako
izbeci
i
da
se
zato
od
pocetka
zalagao
za
donosenje
zakona
koji
ce
to
regulisati.
-
Plasim
se
takve
vrste
potresa
u
drzavi
koja
je
zaokupljena
mnogim
problemima:
resavanjem
statusa
federacije,
krizom
na
jugu
Srbije,
nesrecnom
i
nesredjenom
situacijom
na
Kosmetu,
teskim
socijalnim
i
ekonomskih
prilikama,
kao
i
dodatnim
separatizmima
u
zemlji
-
rekao
je
Kostunica
i
dodao
da
je
Demokratska
stranka
Srbije
predlaganjem
saveznog
i
republickog
zakona
za
saradnju
s
Haskim
tribunalom
ponudila
resenje
koji
su
"mogli
amandmanima
da
se
menjaju".
Predsednik
SRJ
je
odbacio
tvrdnje
glavnog
tuzioca
Haskog
tribunala
Karle
del
Ponte
da
sprecava
izrucenje
jugoslovenskih
drzavljana
Tribunalu,
ocenivsi
da
su
takve
tvrdnje
"primer
neobjektivnog
i
neargumentovanog
optuzivanja".
Danas,
27.
mart
Skupstina
Crne
Gore
prekinula
sednicu
posle
ekspozea
crnogorskog
predsednika
DJUKANOVIC:
Sporazum
je
izraz
politicke
realnosti
Podgorica
-
Predsednik
Crne
Gore
Milo
Djukanovic
izjavio
je
juce
u
republickom
parlamentu
da
je
Sporazum
o
preuredjenju
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore,
koji
je
potpisan
u
Beogradu,
14.
marta,
izraz
politicke
realnosti,
kako
u
Crnoj
Gori,
tako
i
u
regionu
i
u
Evropi.
U
ekspozeu
na
vanrednoj
sednici
parlamenta,
pre
poslanicke
rasprave
o
sporazumu,
Djukanovic,
koji
je
jedan
od
potpisnika
tog
akta,
istakao
je
da
je
sporazum
"prelazni
aranzman
ka
punoj
nezavisnosti
i
Crne
Gore
i
Srbije".
Danas,
27.
mart
DSS:
Jos
bez
odluke
o
predsednickom
kandidatu
Beograd
-
Neophodno
je
da
Vlada
Srbije
do
narednih
izbora
promeni
sastav
i
nacin
rada.
Mi,
medjutim,
nismo
zainteresovani
da
udjemo
u
tu
vladu,
ali
smo
zainteresovani
da
ona
radi
kako
valja
-
rekao
je
Zoran
Sami,
potpredsednik
Demokratske
stranke
Srbije,
na
jucerasnjoj
konferenciji
za
novinare.
Navodeci
da
DSS
"ne
vidi
razlog"
za
ulazak
u
rekonstruisanu
vladu,
Sami
je
kazao
da
ce
ta
partija
usmeriti
aktivnosti
na
parlament,
gde
ce
"delovati
konstruktivno".
On
je
rekao
da
ce
DSS
o
nacinu
ucesca
na
predsednickim
izborima
u
Srbiji
odluciti
kada
proceni
da
je
to
potrebno
i
dodao
da
do
sada
nije
razmisljala
da
li
ce
imati
sopstvenog
kandidata.
Odluka
o
ucescu
na
predsednickim
izborima,
prema
njegovim
recima,
po
pravilu
se
donosi
kada
ti
izbori
budu
raspisani.
Sami
je
ocenio
da
to
ne
znaci
da
druge
stranke
ne
mogu
vec
sada
odluciti
o
kandidatima,
pa
cak
poceti
i
predizbornu
kampanju.
Na
pitanje
kako
ce
se
odvijati
saradnja
sa
Haskim
tribunalom
s
obzirom
na
to
da
se
priblizava
kraj
meseca,
kada
bi
americki
kongres
trebalo
da
odluci
o
finansijskoj
pomoci
SRJ,
Sami
je
rekao
da
je
"pitanje
postavljeno
na
losem
mestu".
On
je
ponovio
da
se
ta
stranka
zalaze
za
zakonsko
regulisanje
saradnje
sa
Tribunalom
i
naveo
da
bi
za
to
trebalo
da
se
zalaze
i
republicka
vlada.
"Ovako
je
ostalo
da
se
saradnja
sa
Hagom
regulise
politickim
odlukama
pojedinih
drzavnih
organa",
rekao
je
potpredsednik
DSS.
On
je
rekao
da
je
Sporazum
o
preuredjenju
odnosa
izmedju
Srbije
i
Crne
Gore
medijski
neopravdano
potisnut
u
drugi
plan,
ocenjujuci
da
njime
"zavrsena
etapa
vrlo
vaznog
posla".
Naglasio
je
da
je
tim
Sporazumom
ocuvana
zajednicka
drzava
i
istakao
da
je
to
prvi
uspeh
politike
"shavacene
kao
borbe
za
moguce".
M.
Vujovic
Danas,
27.
mart
Isakov:
Iz
krize
izborima
Novi
Sad
-
Na
delu
je
najozbiljnija
politicka
kriza
u
zemlji
od
5.
oktobra
koja
preti
blokadom
institucija
i
reformi,
a
jedini
izlaz
je
raspisivanje
vanrednih
izbora
na
svim
nivoima
i
donosenje
novog
ustava
Srbije
-
rekao
je
juce
novinarima
Miodrag
Isakov,
lider
Reformista
Vojvodine
i
upozorio
vlast
"da
je
bolje
da
bude
promenjena
na
izborima,
nego,
silom
na
ulici".
Isakov
smatra
da
je
vlast
u
sadasnjem
odnosu
snaga,
sa
krizom
u
vrhu
DOS,
nesposobna
da
izvrsi
obecane
ekonomske
reforme,
koje
su
nemoguce
bez
politickih
reformi
i
dodao
da
Vlada
Srbije
svesno
odlaze
formiranje
ustavnog
suda
i
promenu
predsednika
Srbije
da
bi
drzala
celokupnu
vlast
u
svojim
rukama.
Na
pitanje,
da
li
posle
ovakvih
reci
upucenih
Vladi
Srbije,
odustaje
od
kandidature
za
mesto
njenog
potpredsednika,
Isakov
je
odgovorio
da
ne
odustaje
i
trazi
da
u
okviru
Vlade
bude
zaduzen
za
regionalizaciju
i
decentralizaciju
vlasti,
primecujuci
da
"premijer
Djindjic
nije
odusevljen
tom
idejom".
Hitno
doneti
novi
ustav
Miodrag
Isakov
je
izjavio
da
RV
podrzavaju
nevladinu
organizaciju
Forum
Juris
u
izradi
nacela
za
novi
ustav
Srbije,
u
sklopu
koga
ce
se
definisati
decentralizacija,
regionalizacija
i
autonomija
Vojvodine.
Lider
RV
je
rekao
da
ce
Forum
Juris
sa
nacelima
za
novi
republicki
Ustav
izaci
za
oko
mesec
i
po
dana
kada
bi,
po
njegovoj
proceni,
bilo
krajnje
vreme
da
Komisija
za
izradu
konstitutivnog
akta
Skupstine
Vojvodine,
zavrsi
radnu
verziju
ovog
dokumenta
jer
bi
ta
dva
dokumenta
trebalo
da
budu
komplementarna.
Danas,
27.
mart
Vuk
Draskovic,
predsednik
SPO
Djindjic
kao
Sime
Djodan
Beograd
-
Da
je
Srbija
pravna
drzava
vec
bi
bio
pokrenut
krivicni
postupak
protiv
premijera
Srbije
Zorana
Djindjica
zbog
toga
sto
je
najavio
mogucnost
da
Srbija
obustavi
finansiranje
Vojske
Jugoslavije.
Ovo
je
najbrutalniji
vid
ugrozavanja
drzavne
i
nacionalne
bezbednosti
i
zato
je
neshvatljivo
zasto
cute
drzavni
organi
i
mediji
-
rekao
je
juce
na
konferenciji
za
novinare
Vuk
Draskovic,
predsednik
Srpskog
pokreta
obnove.
On
je
Djindjica
uporedio
sa
hrvatskim
politicarem
Simom
Djodanom
"koji
je
prvi
lansirao
opasnu
tezu
da
je
potrebno
prvo
uskratiti
finansije
vojsci,
a
onda
su
usledili
novi
predlozi
da
se
kasarnama
iskljuci
struja,
da
se
obustavi
dostava
hrane..."
Prema
Draskovicevim
recima,
"nije
iskljuceno
da
se
i
Djindjic
odluci
na
ovakav
korak
ukoliko
se
ne
udovolji
njegovom
ultimatumu
da
se
smeni
general
Aco
Tomic".
-
To
je
jos
jedan
razlog
za
raspisivanje
izbora
i
mi
cemo
taj
zahtev
istaci
na
mitingu
SPO
u
Valjevu
5.
aprila
u
18
casova.
Tog
dana
navrsava
se
tacno
18
meseci
od
Milosevicevog
pada,
sto
je
krajnji
rok
u
kome
je
DOS
obecao
nove
izbore.
Red
je
da
ispune
bar
jedno
svoje
obecanje
-
dodao
je
Draskovic.
Na
pitanje
hoce
li
se
kandidovati
na
predsednickim
izborima
on
je
istakao
da
SPO
trazi
izbore
na
svim
nivoima,
a
da
neko
muti
tako
sto
lansira
pricu
o
predsednickim
izborima
kako
bi
se
svi
samo
njima
bavili.
"Ako
bi
bilo
onako
kako
SPO
smatra,
predsednicki
izbori
mogu
da
postanu
nebitni.
Naime,
ako
parlamentarni
izbori
budu
izbori
za
ustavotvornu
skupstinu,
ta
skupstina
u
roku
od
dva
meseca
moze
da
donese
novi
ustav
Srbije
koji
bi
mozda
utvrdio
drugaciju
proceduru
za
izbor
predsednika.
Poslanici
mogu
da
odluce
da
parlament
bira
predsednika,
a
mozda
bi
se
i
ukinula
predsednicka
funkcija
ukoliko
bi
vecina
poslanika
glasala
za
kraljevinu
Srbiju",
precizirao
je
Draskovic.
Komentarisuci
cinjenicu
da
se
u
prostorijama
njegove
stranke
i
njegovog
stana
jos
uvek
nalaze
prislusni
uredjaji
Drzavne
bezbednosti,
Draskovic
je
rekao
da
njihovo
uklanjanje
"ne
sprecava
Aco
Tomic
vec
Zoran
Djindjic".
Danas,
29.
mart
Srpska
vlada
donela
Odluku
kojom
regulise
saradnju
sa
Haskim
tribunalom
Spremni
cekaju
vikend
Beograd
-
Vlada
Republike
Srbije
donela
je
u
sredu
Odluku
kojom
ce
biti
regulisana
buduca
saradnja
sa
Haskim
tribunalom.
Posto
je
dan
ranije
Ustavni
sud
ponistio
Uredbu
na
osnovu
koje
je
Medjunarodnom
krivicnom
sudu
isporucen
Slobodan
Milosevic,
Vlada
se
na
ovakav
korak
odlucila
do
donosenja
zakona
kojim
ce
ta
saradnja
biti
definisana.
Odluka
je
juce
stupila
na
snagu,
sto
znaci
da
bi
se
za
vikend,
kako
se
u
javnosti
spekulise,
mogla
ocekivati
izrucenja
pojedinaca
optuzenih
za
ratne
zlocine,
a
sve
pod
pritiskom
americke
administracije
koja
je
kao
krajnji
rok
navela
31.
mart.
Sainovic
na
Crnom
vrhu
Bor
-
Gde
se
tacno
nalazi
Nikola
Sainovic
u
njegovom
zavicaju
niko
otvoreno
nece
da
kaze.
Nedavno
je
vidjen
na
sahrani
bivseg
partijskog
kolege
sekretara
OO
SPS
Bora
Dusana
Nikolica
i
na
Zadusnice
na
Novom
borskom
groblju.
Sainoviceva
vikendica
na
Borskom
jezeru
na
Zadusnice,
nije
bila
prazna
-
dok
je
on
bez
telohranitelja
bio
na
groblju
oko
kuce
se
vrzmalo
vise
ljudi,
a
oko
12.30
sati
parkiran
je
i
luksuzan
automobil.
Na
Borskom
jezeru
i
Crnom
vrhu
Sainovicevi
rodjaci
i
prijatelji
imaju
kuce
i
vikendice
i,
kako
tvrde
nasi
izvori,
on
se
premesta
s
mesta
na
mesto.
U
Boru
nije
davao
izjave
o
tome
hoce
li
se
dobrovoljno
predati
Haskom
tribunalu,
mada
je
pre
nekoliko
dana
portparol
SPS
Branko
Ruzic
izjavio
da
o
tome
nema
ni
govora.
Pozivajuci
se
na
clan
90.
tacka
2
i
clan
135.
stav
2
republickog
i
clan
16.
stav
2
saveznog
Ustava,
Vlada
je
donela
odluku
koja
sadrzi
cetiri
clana.
"U
izvrsavanju
obaveza
i
opsteprihvacenih
pravila
medjunarodnog
prava
o
radu
Medjunarodnog
suda
za
krivicno
gonjenje
osoba
odgovornih
za
teske
povrede
medjunarodnog
humanitarnog
prava
pocinjene
na
podrucju
bivse
Jugoslavije
od
1991.
godine,
organi
RS
postupice
po
proceduri
koja
je
odredjena
Statutom
i
Pravilima
o
postupku
i
dokazima
tog
suda",
kaze
se,
izmedju
ostalog,
u
ovoj
Odluci.
Statut
Haskog
tribunala
donet
je
25.
maja
1993.
godine
Rezolucijom
827
Saveta
bezbednosti
UN,
a
po
treci
put
je
izmenjen
i
dopunjen
30.
novembra
1998.
Statut
je
osnovni
pravni
dokument
Tribunala,
a
u
Pravilima
o
postupku
i
dokazima
definisu
se
stavke
poput
ekstradicije
ili
izrucenja,
najspornijeg
pitanja
na
ovdasnjoj
politickoj
sceni.
Pravilnik
je
donet
11.
februara
‘94.
i
izmenjen
16.
jula
2001.
U
Pravilniku
pod
rednim
brojem
40
definisani
su
transfer
i
privremeni
pritvor
optuzenih.
Politika
23,
mart
JEDNO
PITANJE,
JEDAN
ODGOVOR
Koštunica
i
Canak,
Korac
i
Ilic
nemaju
ništa
zajednicko
Po
oceni
Đorda
Vukadinovica,
profesora
Filozofskog
fakulteta
u
Beogradu,
one
su
neophodne
i
korisne,
narocito
u
DOS-u:
–
Na
buducim
izborima
u
Srbiji
DS
ce
po
svaku
cenu
nastojati
da
ide
sa
što
celovitijim
dosovskim
blokom.
Tu
ce
najverovatnije
biti
oni
koji
samostalno
uglavnom
nemaju
šta
da
traže:
Veselinov,
Batic,
Milovanovic,
Perišic,
Korac
i
Orlic,
verovatno
i
Svilanovic,
a
možda
i
oni
perspektivniji:
"Vojvodani",
DAN,
pa
cak
i
Velja
Ilic.
Glavni
adut
ovog
provladinog
bloka
bice
oslanjanje
na
reformisticki
imidž,
medijsku
dominaciju,
medunarodnu
podršku,
biracku
inerciju
i
bonus
glasove
onih
koji
uvek
idu
uz
vlast.
DSS
bi,
s
verom
u
boga
i
Koštunicu,
nastupio
samostalno,
a
G17
je
opcija
koja
bi
–
ukoliko
je
Đindic
ne
pocepa
ili
apsorbuje
u
DOS
–
na
celu
sa
preduzimljivim
ali
medijski
pomalo
nacetim
Dinkicem,
mogla
dosta
da
dobije
na
tim
izborima.
Koalicija
DAN
(Covic,
Micunovic,
Mihajlovic)
takode
bi
mogla
da
ima
politicku
buducnost,
kao
i,
eventualno,
neki
socijaldemokratski
blok.
U
svakom
slucaju,
da
su
smogli
snage
da
se
ranije
razidu
bilo
bi
i
više
politickog
prostora
za
njihove
razlicite
reformske
koncepte.
Koliko
god
da
je
formula
DOS-a
bila
idealna
za
rušenje
Miloševica
i
dolazak
na
vlast
toliko
je
nefunkcionalna
za
efikasno
vršenje
vlasti.
Šta,
na
primer,
Vojislav
Koštunica
ima
zajedno
sa
Nenadom
Cankom
ili
Žarko
Korac
sa
Veljom
Ilicem?
I
kako
uopšte
može
funkcionisati
vlada
u
kojoj
bi
svi
oni
izrazili
svoj
politicki
subjektivitet,
a
da
neko
ne
bude
izigran
ili
skrajnut?
Zbog
toga
bi
koalicioni
partneri
što
pre
trebalo
ili
da
se
nagode
oko
orocenog
minimuma
zajednickog
nastupa
–
što
je
sve
manje
verovatno
–
ili
da
što
pre
odmere
snagu
na
novim
izborima.
To
bi
u
ovim
okolnostima
bilo
najracionalnije,
ali
racionalnost
nije
baš
odlika
ovdašnjih
politickih
aktera.
Sve
drugo
nas
odvodi,
tj.
vraca
u
politicku
zonu
sumraka,
baca
iz
afere
u
aferu
i
preti
nesagledivim
opasnostima.
Blic,
29.
mart
Ko
je
ko
u
ovoj
zemlji?
Koštunica
koristi
ovlašcenja
Predsedništva
SFRJ
Uvek
platimo
više
nego
što
moramo
Ne
bih
ocenjivao
da
li
su
optužbe
protiv
Momcila
Perišica
za
špijunažu
opravdane
ili
ne,
jer
je
to
nadležnost
vojnih
pravosudnih
organa.
Kljucno
pitanje
je
to
što
nema
elementarnog
poverenja
medu
koalicionim
partnerima.
To,
što
je
pola
godine
vojna
služba
bezbednosti
pratila
Perišica
koji
je
potpredsednik
srpske
vlade
i
cinjenica
da
o
tome
nije
obavešten
premijer
Đindic
govori
da
vojna
bezbednost
nije
imala
poverenja
u
njega.
Takva
tajna
se
ni
u
kom
slucaju
ne
može
cuvati
od
onih
koji
su
direktno
ugroženi.
Informacija
da
je
jedan
od
clanova
Vlade
upleten
u
špijunske
aktivnosti
morala
je
da
bude
dostupna
Vladi,
jer
drugacije
ne
možemo
da
radimo
-
rekao
je
povodom
„slucaja
Perišic“
u
razgovoru
za
„Blic“
Dragoljub
Micunovic,
lider
Demokratskog
centra
i
predsednik
Veca
gradana
u
Skupštini
SRJ.
Predsednik
SRJ
i
clanovi
vojne
službe
bezbednosti
isticu
da
su
svi
relevantni
subjekti
bili
obavešteni
o
ovoj
akciji?
-
Tvrdnja
da
oni
nisu
to
morali
da
kažu
Vladi,
cak
i
kada
bi
bila
tacna,
govori
o
nepoverenju.
Koliko
je
jugoslovenski
predsednik
znao
i
kada
je
o
svemu
saznao
-
ne
možemo
znati,
ali
ako
ni
on
nije
znao,
onda
je
to
tragedija,
jer
ispada
da
je
znao
samo
Aco
Tomic,
u
šta
ne
verujem.
Izjava
Đindica
da
nece
saradivati
sa
Koštunicom
oko
nacionalne
bezbednosti
dok
Tomic
ne
bude
smenjen
nije
dobra,
ali
Đindic
ima
prava
da
nema
poverenja
u
Tomica
isto
kao
što
ovaj
nije
imao
poverenja
u
njega.
Pitanje
je
samo
ko
je
ko
u
ovoj
zemlji.
Predsednika
Vlade
je
ipak
izabrao
narod,
a
ko
je
Tomic?
Njegova
legitimacija
je
mnogo
tanja,
jer
je
on
samo
imenovan
na
tu
funkciju.
Predsednik
SRJ
istice
da
je
Tomic
postupao
po
Zakonu?
-
Kada
neko
tvrdi
da
je
sve
obavljeno
po
zakonu,
mora
se
utvrditi
o
kom
zakonu
se
radi.
Lideri
DOS
su
na
jednom
sastanku
bili
obavešteni
od
strane
generala
Tomica
da
se
ova
služba
pridržava
Zakona
o
osnovama
državne
bezbednosti
iz
1976.
godine.
Posle
provere
arhiva
Skupštine
SRJ
videli
smo
da
taj
zakon
nije
donet
1976.
vec
1984.
godine.
To
znaci
da
niko
u
toj
službi
u
stvari
i
ne
zna
kad
je
donet
Zakon
koga
bi
trebalo
da
se
pridržavaju,
a
kamoli
da
li
on
i
dalje
važi.
Taj
zakon
govori
o
Predsedništvu
SFRJ
kao
telu
kojem
se
dostavljaju
podaci
iz
vojne
i
državne
službe
bezbednosti,
a
do
kraja
1991.
trebalo
je
da
se
uskladi
sa
Ustavom
što
nije
ucinjeno,
kao
ni
cetiri
godine
kasnije.
Sve
to
navodi
na
zakljucak
da
je
ovaj
zakon
neustavan
i
da
se
ne
može
primenjivati.
U
radu
ove
službe
veliku
ulogu
igraju
i
podzakonski
akti
-
uredbe
pravila
i
uputstva,
ali
se
svi
ovi
dokumenti
moraju
pozivati
na
zakon.
Postoji
odredba
po
kojoj
se
svi
podzakonski
akti
smatraju
ništavnim
ako
se
pozivaju
na
zakon
koji
je
proglašen
neustavnim.
To
znaci
da
ne
samo
da
je
zakon
po
kome
radi
služba
vojne
bezbednosti
ništavan,
vec
su
i
podzakonski
akti
koji
regulišu
pravila
ponašanja
ove
službe
nevažeci.
Po
tom
zakonu
postoji
odredba
da
Predsedništvo
SFRJ
donosi
pravila
rada
službe,
ali
nije
moguce
da
predsednik
SRJ
preuzme
sada
tu
ulogu.
Kako
i
ko
onda
odlucuje
o
pristupu
bezbednosnim
podacima?
-
Ocigledno
nema
pravila.
Interna
pravila
mi
još
nisu
dostavili,
jer
se
ona
smatraju
strogo
poverljivim,
a
ima
ih
vojni
kabinet
predsednika
SRJ.
Ocekujem
da
cu
ih
dobiti.
Ako
to
može
da
zna
ceo
jedan
kabinet,
zašto
to
ne
bi
mogao
da
zna
i
predsednik
Veca
gradana?
Postavlja
se
pitanje
ko
odreduje
ko
ima
pristup
poverljivim
informacijama
i
koliko
je
uzak
taj
krug
ljudi.
Sa
jedne
strane,
parlament
želi
da
tih
tajni
bude
što
manje,
dok
službe
bezbednosti
žele
da
tajni
bude
što
više.
Duh
svake
birokratije
je
tajna.
Zato
se
zakonom
mora
precizirati
koje
se
tajne
moraju
cuvati,
ko
odreduje
koje
su
to
tajne.
To
je
ceo
problem.
Pokrenuli
ste
inicijativu
za
donošenje
zakona
o
osnovama
državne
bezbednosti.
Ko
radi
na
tom
projektu
i
kada
ce
se
taj
predlog
naci
pred
saveznim
parlamentom?
-
Ekspertska
grupa
bi
trebalo
da
izradi
nacrt
zakona
koji
bi
u
roku
od
mesec
dana
trebalo
da
uz
angažovanje
pravnika
i
konsultovanje
rešenja
iz
drugih
zemalja
ude
u
skupštinsku
proceduru.
U
rad
ce
biti
ukljuceno
Ministarstvo
odbrane,
eksperti
za
civilnu
kontrolu
vojske
kao
što
je
Miroslav
Hadžic,
konsultovacemo
i
bivše
sudije
Vrhovnog
vojnog
suda
Jovana
Buturovica
i
Milivoja
Despota.
U
ovu
grupu
uci
ce
i
nekoliko
saveznih
poslanika
iz
Odbora
za
bezbednost
i
konsultovacemo
pravnike
koji
se
bave
krivicnim
pravom
i
postupkom.
Da
li
ce
ovo
zakonsko
rešenje
obuhvatiti
i
ranije
najavljivano
formiranje
Saveta
za
nacionalnu
bezbednost?
-
Takva
institucija
mora
da
ima
uporište
u
zakonu
i
ustavima.
Takvi
saveti
ne
mogu
biti
republicka
ili
savezna
tela
formirana
ad
hok,
jer
bi
time
celu
tu
delatnost
ucinili
arbitrarnom.
Može
da
postoji
telo
koje
može
da
bude
informisano,
ali
ne
i
ono
koje
bi
upravljalo
tim
službama.
Na
sastanku
najvišeg
državnog
rukovodstva
povodom
„slucaja
Perišic“
prezentovan
je
audio
i
video
dokazni
materijal.
Prisustvovali
ste
tom
sastanku.
Da
li
ste
posle
toga
što
ste
videli
stekli
utisak
da
se
Perišic
bavio
špijunažom?
-
Na
sastanku
nam
je
receno
da
je
sastanak
zatvoren
i
da
o
tome
necemo
govoriti
u
javnosti
i
ja
to
poštujem.
Bliži
se
31.
mart.
Ko
su
po
vama
putnici
za
Hag?
-
Ne
bih
licitirao
ko
ce
otici
i
kada
jer
to
i
ne
želim
da
znam.
To
stvara
traumu
u
javnosti,
pogotovo
kod
onih
koji
su
optuženi
i
kod
njihovih
porodica.
Treba
videti
ima
li
dobrovoljaca,
kako
to
ne
bi
bilo
previše
dramaticno,
ali
se
i
u
razgovorima
sa
Tribunalom
mora
utvrditi
imaju
li
ta
izrucenja
nekog
kraja.
Oko
saradnje
sa
Hagom
nema
konsenzusa
ili
otvorenog
stava.
Lako
je
reci
-
hocemo
saradnju,
ali
ona
se
mora
sprovesti.
Sa
zakonom
o
Hagu
smo
zapeli
od
pocetka
oko
toga
ko
ce
isporucivati.
Tu
imamo
jedno
držanje
glave
u
pesku,
posle
koga
usledi
Uredba
i
onda
platimo
i
više
nego
što
smo
u
startu
morali.
Moramo
da
budemo
zajedno
i
za
popularne
i
nepopularne
stvari.
Bice
problema
u
Skupštini
Moj
prigovor
Sporazumu
je
upucen
EU
koja
je
dok
se
sama
integrisala,
nama
ponudila
dokument
koji
pociva
na
suprotnim
osnovama
i
pored
stava
da
Srbija
i
Crna
Gora
trebalo
zajedno
da
udu
u
Evropu.
Cela
price
mi
više
izgleda
kao
poštovanje
zatecenog
stanja.
Namera
je
da
se
izbegne
gužva,
da
Crna
Gora
zadrži
oblike
samostalnosti
u
ekonomskoj
sferi,
a
da
se
izbegne
referendum
koji
bi
mogao
da
destabilizuje
region.
Prihvaticu
sporazum
jer
smatram
da
se
time
prekida
rasparcavanje
ovog
dela
regiona
što
bi
vodilo
u
dalje
konflikte.
Medutim,
suocicemo
se
sa
velikim
teškocama
oko
formiranje
dvotrecinske
vecine
u
saveznom
parlamentu
i
ne
znam
kako
cemo
izbeci
situaciju
da
odluka
o
prihvatanju
Sporazuma
bude
blokirana
u
Skupštini
SRJ.
Blic,
29.
mart
Zoran
Živkovic,
savezni
ministar
unutrašnjih
poslova,
o
Hagu
i
špijunskoj
aferi
Koštunica
plaši
gradane
BEOGRAD
-
Nisam
ja
obecavao
po
Americi
pre
godinu
dana
gospodi
Pauelu
i
Bušu
da
ce
saradnja
sa
Hagom
biti
intenzivna,
vec
je
to
obecao
predsednik
Koštunica.
Bojim
se
da
to
lici
na
staru
politiku
da
se
pod
pritiskom
obecava
sve
što
sto
se
mora,
a
onda
se
na
domacoj
sceni
glumi
lažni
patriotizam
-
ocenio
je
juce
Zoran
Živkovic,
savezni
ministar
unutrašnjih
poslova.
On
je
na
konferenciji
za
novinare
dodao
da
ce
saradnja
sa
ovim
tribunalom
biti
nastavljena
izrucenjima,
ali
da
ne
može
da
kaže
kada
i
ko
ce
biti
izrucen.
Komentarišuci
izjavu
jugoslovenskog
predsednika
da
mu
se
pri
pomisli
na
Haški
sud
prevrce
stomak,
Živkovic
je
ocenio
da
„nema
prijatnog
posla
za
politicara,
jer
ih
narod
bira
da
bi
rešavali
probleme“.
-
Bez
obzira
na
to
šta
nam
pokrece
želudac,
šta
nas
tera
na
povracanje,
naše
je
da
se
bavimo
rešavanjem
tih
problema.
Možemo
da
kao
zemlja
odlucimo
da
ne
saradujemo
sa
Hagom,
ali
onda
neko
mora
da
izade
pred
narod
i
stane
iza
te
odluke,
a
ne
da
prica
„muka
mi
je
krce
mi
creva,
boli
me
glava“,
jer
to
nije
recnik
jednog
politicara
-
istakao
je
Živkovic.
On
je
ocenio
da
je
„u
takvim
izjavama
izraženo
licemerje
da
se
neko
zalaže
za
zakonom
regulisanu
saradnju
sa
Hagom,
a
u
stvari
nije
ucinio
ništa
da
do
tog
zakona
dode,
vec
je
naprotiv
i
u
predlogu
zakona
koji
je
dala
ta
stranka
i
u
svemu
onome
što
se
dešavalo
okolo
bilo
želje
da
do
tog
zakona
ne
dode“.
Povodom
Koštunicine
izjave
da
bi
nova
izrucenja
Haškom
tribunalu
mogla
da
naruše
stabilnost
zemlje,
savezni
ministar
unutrašnjih
poslova
je
rekao
da
„u
Ustavu
nije
video
odredbu
da
bi
predsednik
države
trebalo
da
plaši
gradane“.
Živkovic
je
optužio
predsednika
SRJ,
njegov
kabinet
i
funkcionere
DSS
da
se
mešaju
u
proces
protiv
Momcila
Perišica
koji
je
osumnjicen
za
špijunažu.
On
je
podsetio
da
je
„dan
posle
sastanka
potpredsednik
DSS
Dragan
Maršicanin
pohvalio
rad
vojne
službe
bezbednosti
i
zakonitost
njenog
rada,
kada
je
rekao
da
je
premijer
Srbije
Zoran
Đindic
te
noci
dobio
punu
informaciju
o
odgovornosti
Perišica
za
špijunažu“.
-
Kako
to
Maršicanin
zna
pošto
je
sastanak
bio
tajni
i
Maršicanin
njemu
nije
prisustvovao
-
upitao
je
Živkovic.
On
je
demantovao
informacije
medija
o
filmu
koji
je
17.
marta
prikazan
na
sastanku
državnih
funkcionera,
kako
je
rekao,
„po
ideji
predsednika
Koštunice“.
-
Film
nam
je
predstavljen
kao
strogo
poverljiva
vojna
tajna.
To
cu
poštovati
i
danas
i
necu
reci
ništa
o
tome
šta
je
u
njemu
videno
-
dodao
je
Živkovic.
On
je
rekao
da
ni
u
jednoj
sekvenci
filma
nije
video
ništa
što
bi
moglo
da
se
okarakteriše
kao
vojna
tajna.
-
Perišic
na
tom
filmu
nije
ni
u
kakvoj
sportskoj
opremi,
ne
predaje
nikome
ništa
ni
ispod
ni
iza
trenerke.
Nije
prikazano
nikakvo
otvaranje
tašne
americkog
diplomate
i
u
njemu
nema
drugih
politicara.
U
filmu
koji
nam
je
prikazan
nema
ni
snimaka
iz
arhive
Generalštaba
VJ,
ni
iz
Perišicevog
kabineta,
ni
iz
motela
„Šaric“,
niti
snimaka
putovanja
u
Bec
-
objasnio
je
Živkovic.
On
je
demantovao
i
informaciju
da
je
film
emitovan
na
pocetku
sastanka,
a
da
su
republicki
predsednik
i
potpredsednik
Vlade
Zoran
Đindic
i
Nebojša
Covic
„pre
vremena
besni
napustili
sastanak“.
-
Predsednik
SRJ
je
prisutnima
na
sastanku
i
javnosti
ostao
dužan
potvrdu
zakonitosti
rada
organa
vojne
bezbednosti“,
istakao
je
savezni
ministar
unutrašnjih
poslova,
napomenuvši
da
je
on
licno
insistirao
na
obaveštenju
„po
kom
osnovu“
je
izvršena
akcija
te
službe
u
slucaju
Perišic.
On
je
rekao
da
do
danas
nije
dobio
bilo
kakvo
obaveštenje
o
tome,
ali
da
su
umesto
toga,
savetnik
za
bezbednost
predsednika
SRJ
Rade
Bulatovic
i
nacelnik
Službe
vojne
bezbednosti
Aca
Tomic
protiv
njega
podneli
krivicne
prijave,
jer
je
zatražio
da
bude
upoznat
sa
pravilima
rada
te
službe.
Danas,
30-31.
mart
General-pukovnik
Nebojsa
Pavkovic,
nacelnik
Generalstaba
VJ
Nastaviti
ukljucivanje
u
Partnerstvo
za
mir
Beograd
-
Izgradnja
i
odrzavanje
borbene
gotovosti
Vojske
Jugoslavije
u
protekloj
godini
odvijala
se
u
otezanim
drustvenim
i
ekonomskim
uslovima
u
zemlji.
Na
funkcionisanje
sistema
odbrane
najvise
su
se
odrazili
nereseni
odnosi
u
federaciji,
ekonomski
i
socijalni
problemi,
permanentna
pretnja
sirenja
terorizma
sa
Kosova
i
Metohije
na
jug
Srbije,
kao
i
restriktivno
finansiranje
te
istrosenost
resursa
i
sve
veci
trend
tehnicko-tehnoloskog
zaostajanja
u
odnosu
na
zemlje
u
regionu
-
ocenio
je
nacelnik
Generalstaba
VJ
general-pukovnik
Nebojsa
Pavkovic
tokom
analize
borbene
gotovosti
VJ
u
2001.
godini
koja
je
izvrsena
juce
u
Domu
VJ
"Topcider".
U
analiziranju
su
ucestvovali
nacelnici
organizacijskih
celina
GS
VJ
i
komandanti
korpusa,
a
nacelnik
GS
VJ
je,
na
osnovu
predlozenih
ocena,
prihvatio
vrlo
dobru
ocenu
gotovosti
za
proslu
godinu.
Pavkovic
je
naglasio
da
je
u
slozenim
uslovima
VJ
realizovala
niz
znacajnih
zadataka
poput
posedanja
kopnene
zone
bezbednosti,
sprecavanja
sirenja
terorizma
na
jugu
Srbije
i
nastavka
procesa
delimicne
reorganizacije
Vojske.
On
je
izrazio
nadu
da
ce
resavanje
odnosa
izmedju
Srbije
i
Crne
Gore
Vojsci
stvoriti
povoljnije
uslove
za
nastavak
zapocetih
reformi,
kao
i
da
ce
SRJ,
odnosno,
Srbija
i
Crna
Gora,
nastaviti
proces
ukljucivanja
u
medjunarodnu
zajednicu,
ukljucujuci
i
pristupanje
Partnerstvu
za
mir.
Prema
njegovim
recima,
tezisni
zadaci
VJ
u
2002.
godini
bice
dalja
stabilizacija
stanja
na
jugu
Srbije,
priprema
projekata
za
reforme
prilagodjene
novim
ustavnim
resenjima
i
opredeljenju
za
pristupanje
Partnerstvu
za
mir
i
zaustavljanje
pada
zivotnog
standarda
pripadnika
VJ.
Savezni
ministar
odbrane
Velimir
Radojevic
naglasio
je
da
ce
u
ovoj
godini
Savezna
vlada
nastojati
da
izvrsi
reforme
u
imovinskim
odnosima,
te
da
ce
se
sedamdeset
procenata
sredstava
dobijenih
prodajom
drzavnih
objekata
upotrebiti
za
resavanje
stambenih
problema
pripadnika
VJ.
O.
R
Danas,
30-31.
mart
Profesori
Pravnog
fakulteta
o
odluci
Vlade
za
saradnju
sa
Tribunalom
Neustavna
i
nova
odluka
Beograd
-
Vlada
Srbije
ne
postuje
ni
Savezni
ni
republicki
ustav.
Nova
odluka
republicke
vlade
o
direktnoj
primeni
Statuta
Haskog
tribunala
u
saradnji
sa
ovim
sudom
je
neustavna,
kao
i
prethodna.
Ukoliko
neko
umesto
odluke
koja
je
ponistena
donese
istu
odluku,
iste
sadrzine,
on
vrsi
ustavnu
povredu
vlasti
-
izjavio
je
Kosta
Cavoski,
profesor
Pravnog
fakulteta,
na
jucerasnjoj
konferenciji
za
novinare.
Cavoski
smatra
da
je
donosenjem
odluke
republicke
vlade
direktno
je
povredjen
Ustav
Srbije
kojim
je
izricito
zabranjeno
da
"gradjanin
Srbije
moze
biti
ekstradiran,
prognan...".
Dr
Ljubisa
Lazarevic,
objasnjava
da
u
krivicnom
pravu
postoji
institut
nepodobnog
pokusaja
navodeci
kao
primer
impotentnog
muskarca
koji
ne
moze
da
izvrsi
krivicno
delo
silovanja.
-
I
ovo
je
jedan
nepodoban
pokusaj
da
nesto
promenimo,
a
nista
necemo
promeniti.
Ova
odluka
Ustavnog
suda
nema
nikakav
znacaj,
jer
nismo
pravna
drzava.
Mi
smo
zajednica
jednog
nesrecnog
naroda
koga
je
snasla
zla
sudbina.
Recimo
da
su
prebacivanjem
albanskih
zatvorenika
na
Kosovo
ponistene
sudske
odluke
od
strane
izvrsnog
organa.
Objasnjeno
je
da
ovi
Albanci
nisu
izvrsili
krivicna
dela
na
teritoriji
Srbije,
sto
znaci
da
priznajemo
da
Kosovo
nije
Srbija
-
rekao
je
Lazarevic
i
dodao
da
"kada
dodje
do
kolizije
izmedju
Ustava
i
Cede,
primenjuje
se
Ceda",
te
da
"u
postupku
saradnje
primenjujemo
PTT
postupak
-
isporucujemo
optuzene
kao
pakete".
Branko
Rakic,
docent,
tvrdi
da
Savet
bezbednosti
UN
nije
bio
nadlezan
da
donese
odluku
o
formiranju
Haskog
tribunala,
jer
nije
u
skladu
sa
Poveljom
UN.
Danas,
30-31.
mart
DSS:
Labusov
poziv
licemeran
Beograd
-
Potrebno
je
vise
od
licemerja
da
bi
se
uputio
poziv
Demokratskoj
stranci
Srbije
da
"pomogne
Srbiji
da
resi
problem
saradnje
sa
Haskim
tribunalom".
Nazalost,
Miroljub
Labus
je
odlucio
da
se
oproba
i
u
tome,
kaze
se
u
jucerasnjem
saopstenju
DSS.
"Visoki
funkcioner
DS
i
G17
Plus
ponovo
je,
kao
i
prilikom
potpisivanja
Polaznih
osnova
za
preuredjenje
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore,
pokazao
da
jedno
misli,
drugo
radi,
a
trece
govori.
Naime,
on
dobro
zna
da
odgovornost
za
cinjenicu
da
nemamo
Zakon
o
saradnji
sa
Haskim
tribunalom
snose
ostatak
DOS
i
on
licno,
jer
se
njegovom
donosenju
protivio.
Isto
tako
zna
da
DSS
ne
moze
da
utice
na
donosenje
i
sprovodjenje
odluke
Vlade
o
neposrednoj
primeni
Statuta
Haskog
tribunala.
DSS
gleda
u
buducnost,
ali
je
posmatra
celovito,
svesna
da
buducnost,
bas
kao
i
sadasnjost,
ukljucuje
nacionalne
i
drzavne,
a
ne
samo
bankarske
interese",
kaze
se
u
saopstenju
DSS.
Danas.
30-31.
mart
Zoran
Djindjic
odrzao
konferenciju
za
novinare
u
Vladi
Srbije
povodom
turneje
"Srbija
na
dobrom
putu"
Neko
ce
u
Hag,
ali
ne
i
Mladic
Beograd
-
Moguce
je
da
ce
naredna
tri-cetiri
dana
neko
biti
u
Hagu
-
najavio
je
na
jucerasnjoj
pres
konferenciji
premijer
Srbije
Zoran
Djindjic,
kao
i
da
to
nije
kraj
saradnje
sa
Haskim
sudom.
Na
pitanje
da
li
ce
medju
njima
biti
i
Ratko
Mladic,
Djindjic
je
odgovorio
da
on
nije
u
nadleznosti
republicke
vlade,
vec
samo
gradjani
Srbije.
Treba,
kako
je
rekao,
"stvoriti
takve
uslove
bezbednosti
da
oni
koji
nisu
u
nasoj
nadleznosti
ne
traze
utociste
u
Srbiji,
te
da
Srbija
odbija
odgovornost
osim
za
svoje
drzavljane
koje
trazi
sud
u
Hagu".
Prema
Djindjicevim
recima,
31.
mart,
koji
uslovljava
americka
administracija,
nije
fiksni
datum,
pa
ako
se
dotle
nista
ne
desi,
pretpostavlja
da
ce
"drzavni
sekretar
SAD
Kolin
Pauel
odloziti
izricanje
misljenja
o
saradnji,
sto
ce
odloziti
nase
aranzmane
sa
svetom
i
stavljanje
na
led
saradnje
s
medjunarodnim
organizacijama
do
trenutka
kada
procene
da
je
nasa
zemlja
ispunila
uslove".
Djindjic
je
istakao
da
je
alternativa
jasna:
ili
da
se
licima
sa
haske
liste
sudi
u
zemlji
ili
da
Haski
sud
od
nekih
odustane.
Druga
opcija
je
izolacija
zemlje,
spoljni
zid
sankcija,
sto
bi
bila
posledica
licemerne
politike
na
vrhu
SRJ.
-
To
da
li
hocemo
da
saradjujemo
sa
Haskim
sudom
treba
rascistiti
u
nasoj
zemlji.
Mi
moramo
saradjivati
sa
Haskim
tribunalom
i
ta
odluka
mora
biti
doneta
iz
glave,
a
ne
iz
stomaka
-
rekao
je
Djindjic,
ocenivsi
da
je
saradnja
sa
sudom
u
Hagu
kamen
spoticanja
i
aktuelizuje
se
od
datuma
do
datuma.
Srpski
premijer
je
rekao
da
je
ta
saradnja
sa
Hagom
uslov
koji
je
najmanje
vezan
za
americku
finansijsku
pomoc,
jer
je
u
direktnoj
vezi
sa
odnosima
zemalja
MMF,
Pariskim
klubom,
Savetom
Evrope
i
drugim
medjunarodnim
organizacijama.
-
Onaj
ko
misli
da
moze
da
podeli
Ameriku
i
Evropu
na
nasem
pitanju,
njega
je
pozdravio
Milosevic
i
neka
se
pozabavi
nasom
istorijom
pa
neka
vidi
kome
je
uspelo
da
ih
podeli
na
pitanju
Srba.
Oko
nase
saradnje
je
jedinstven
stav
u
Evropi
-
naveo
je
Djindjic,
dodajuci
da
onaj
ko
nece
da
saradjuje
neka
kaze
narodu,
i
ocenio
da
bi
nas,
ako
se
ne
odlucimo
na
saradnju,
podrzale
Rusija
i
Belorusija.
Prema
njegovoj
oceni
"onaj
ko
trazi
izolaciju,
neka
to
narodu
kaze,
ali
mora
da
preuzme
odgovornost
i
da
bude
spreman
da
odgovara
za
posledice.
-
Najgore
je
sedeti
na
dve
stolice
-
na
unutrasnjem
planu
prati
ruke
od
svega
sto
je
prljavo,
a
u
spoljnom
-
participirati
na
uspesima
zemlje
i
sepuriti
se
pred
stranim
drzavnicima.
Bitno
je
da
prelomimo
da
li
zelimo
u
evropsku
integraciju
ili
ne
i
da,
ako
necemo
saradnju,
to
otvoreno
i
kazemo.
Ako
zelimo
u
Evropu,
onda
cemo
morati
da
reprogramiramo
nase
planove,
ali
ne
za
nekoliko
godina,
vec
za
nekoliko
decenija.
U
toj
podeli
odgovornosti,
proslo
je
vreme
da
neko
preuzima
oreol
principijelnosti,
kao
da
hoce
da
kaze
ja
ne
zelim
da
saradjujem,
a
vi
cete
snositi
posledice.
To
je
amaterizam,
skrivanje
iza
zakona
kao
iza
smokvinog
lista
-
rekao
je
Djindjic,
navodeci
da
je,
prema
istrazivanjima
javnog
mnjenja,
vecina
ljudi
protiv
saradnje
sa
Hagom,
ali
oni
treba
da
znaju
sta
su
posledice.
Komentarisuci
izjavu
jugoslovenskog
predsednika
Vojislava
Kostunice
da,
u
slucaju
novih
izrucenja
moze
doci
do
destabilizacije
u
zemlji,
Djindjic
je
ocenio
da
je
to
pretnja:
-
Ne
vidim
sta
bi
moglo
da
se
desi
osim
mitinga
radikala
i
socijalista,
a
novi
kvalitet
nestabilnosti
moze
da
donese
samo
neko
ko
do
sada
nije
ucestvovao
na
mitinzima
i
nije
pokusao
da
destabilizuje
sistem.
Tu
jedino
vidim
Kostunicu,
znaci
on
govori
u
svoje
ime
i
hoce
da
kaze
da
ako
nesto
budete
uradili
u
smislu
saradnje,
ja
cu
mozda
sredstvima
kojima
raspolazem
da
destabilizujem
sistem
i
time
vas
opominjem.
Kada
je
rec
o
zakonskoj
saradnji,
Savezni
ustavni
sud
se
protivi
svakom
transferu
gradjana,
pa
bi,
po
Djindjicu,
ne
samo
uredbe
i
odluke,
vec
i
zakon
koji
bi
sadrzao
stavku
izrucenjima,
SUS
stavio
van
snage,
posto
tom
sudu
nije
bitna
forma,
vec
protivustavnim
smatraju
da
gradjani
SRJ
ne
mogu
da
budu
izruceni
medjunarodnim
organizacijama.
-
Nas
stav
je
da
to
nije
tacno.
Potpisivanje
protokola
i
clanstvo
u
UN
obavezuju
nasu
zemlju
na
saradnju,
pa
prebacivanje
na
pravnu
tematiku
predstavlja
pokusaj
da
se
steknu
jeftini
patriotski
poeni
u
domacoj
javnosti.
To
je
neodgovorno
i
ugrozava
buducnost
zemlje
-
naveo
je
Djindjic,
dodajuci
da
bi,
da
su
SUS
i
Kostunica
odlucivali
o
Milosevicevom
izrucenju
on
bio
u
Beogradu,
a
zemlja
u
izolaciji.
Za
novodni
sukob
sa
jednim
od
svojih
najblizih
saradnika,
Cedomirom
Jovanovicem,
Djindjic
je
rekao
da
je
to
izmisljotina
i
da
za
to
nema
osnova.
Takodje
je
rekao
da
nije
toliko
zabrinut
strajkovima:
-
Toga
ima
u
celoj
Evropi,
koliko
cinjenicom
da
reforme
mogu
da
uspeju
samo
ako
veliki
broj
ljudi
gura
u
jednom
pravcu,
a
sad
su
se
pojavili
novi
tonovi,
pokrece
se
novi
talas
patriotizma
iz
vrha
drzave
koji
podseca
na
Milosevicev
patriotizam
i,
ako
se
prosiri
na
narod,
reforme
ce
biti
zaustavljene.
Sumirajuci
utiske
sa
vladine
turneje
"Srbija
na
dobrom
putu",
Djindjic
je,
izmedju
ostalog,
naveo
problem
24
hiljade
nezaposlenih
mladih
strucnjaka,
za
koje
se
sprema
projekt
koji
podrazumeva
nesto
poput
volonterskog
rada
za
koji
bi
dobijali
mesecnu
stipendiju
od
oko
3.000
dinara,
uz
uslov
da
prodju
besplatan
kurs
engleskog
jezika
i
informatike.
Racuna
se,
za
tu
svrhu,
na
sumu
od
25
miliona
maraka.
Vlada,
takodje,
priprema
sanaciju
klinika
uz
novac
iz
budzeta,
ali
racuna
i
na
donacije.
Djindjic
je
posebno
osudio
"nerazumevanje
dusebriznika"
da
je
Zakon
o
ekstraprofitu
legalizovao
krivicna
dela,
sto
je,
po
njemu
"ordinarna
glupost",
jer
oni
koji
su
cinili
krivicna
dela
potpadaju
pod
Krivicni
zakon.
hronika
vesti (arhiva)