Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
   
 

DEBATE

BiH - deset godina od Dejtona - Prenosimo Oslobođenje

   

 

Zija Dizdarević

RS na osami

Prošli četvrtak bio je loš dan za RS. Predsjednik Srbije Boris Tadić posjetio je Sarajevo nakon Crne Gore i Hrvatske. Čuli smo sasvim nove političke poruke iz Beograda, sa proevropskim naglascima. Tadić je za neupitnost granica među našim državama, zalažući se za svestrano dobrosusjedstvo. Tadić nije dovodio BiH u vezu s Kosovom, a referendum o otcjepljenju RS označio je nemogućim. Tadić je podvukao da govori u ime države Srbije. Sutradan je dopunio da zalaganje za cjelovitu BiH znači isto to i za RS. No, bitno je da Tadić nije podržao referendumsku politiku u ovom delikatnom trenutku.

 Istog dana Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je rezoluciju o Bosni i Hercegovini kojom se traži ukidanje entitetskog glasanja već u prvoj fazi ustavne reforme, a izrada sasvim novog Ustava BiH do 2010. Bijes i psovke čelnika RS zaključeni su prijetnjom da stavovi VE dovode u pitanje opstojnost bh. države.

 Vođe RS Dragan Čavić i Milorad Dodik rezoluciju VE tumače kao akciju za obaranje Dejtonskog sporazuma. Na bazi tog smatraju osnovanim nestanak BiH. Prethodno je zahtjev za referendum branjen kao odgovor na traženja iz Sarajeva za ukidanje RS. Riječ je o pokušaju dvostruke podvale. Prvo, nastoji se nanovo staviti u isti međunarodnopravni položaj bh. državu i jednu njenu administrativno-teritorijalnu jedinicu. Do Mirovnog sporazuma u Dejtonu nije došlo da bi bila uspostavljena RS, već da bi se zaustavio rat, obezbijedilo očuvanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i njen državni kontinuitet. Drugo, hoće se nametnuti da je u političko-pravnom smislu jednako (ne)osnovano osporavati postojanje RS i BiH. Dejtonski sporazum je izraz međunarodne garancije cjelovitosti bh. države i neupitnosti njegog trajanja, a Ustav BiH, kao njegova sastavnica, daje mogućnost ustavnih promjena, pa dakle i entitetskog ustroja zemlje. Dakle, nema političko-pravne osnove za osporavanje bh. države ni iznutra i na međunarodnoj razini, a dovoditi u pitanje entitete je sasma legalno i legitimno.

Ponašanje RS od dolaska Dodika na vlast potvrđuje taj entitet kao ključni remetilački faktor u nastojanjima da se BiH napokon izvede iz ratne logike na demokratski i evroatlantski put. U RS nema političke alternative koja bi polazila od interesa bh. Srba na liniji bosanskohercegovačkog i evroatlantskog promišljanja svoje budućnosti. “Srpskom” vladaju nacionalna diskriminacija, jednoumlje i politički strah koji guši građansku opciju.

Istrajavanje na temi referenduma potrđuje da se ne radi o revoltu i pukom predizbornom hiru, već o političkoj strategiji kojoj je maksimalni cilj osamostaljenje RS, a minimalni očuvanje RS, i to s takvim statusom da i dalje može držati pod kontrolom sudbinu BiH. Dojučerašnji reformski zamah doveo je BiH do tačke kada je vidno da bi je dalji takav razvoj sasma približio EU i NATO-u, a njenu državnu strukturu činio sve snažnijom s radikalnim smanjenjem ovlaštenje entiteta i tendencijom njihovog nestanka. Otuda ovakva Dodikova politika koja je ujedinila sve tamošnje glavne političke snage. RS se našla na političkoj osami, ali to nije umanjilo njenu agresivnost.

Činjenica da Dodik i dalje prijeti referendumom - što je najteži mogući udar na osnovu tačku Dejtonskog sporazuma: zaštitu teritorijalnog integriteta države BiH i mir - ostala je bez odgovarajuće reakcije međunarodnih autoriteta, počev od visokog predstavnika. Dodik se pokazuje prejakim, upozorenja predstavnika najmoćnijih država odbijaju se od njega kao od betona. Čini se da ni SAD nisu više autoritet za njega. Nosioci odgovornosti unutar bh. političko-pravnog sistema ne usuđuju se povući poteze (iz straha ili stranačkih interesa) kako bi zaštitili državu od nasrtaja koji je nedvosmisleno dovode u pitanje.

RS je odgovorna za blokadu ukupnog reformskog procesa, što dovodi u pitanje teško stečeni kredibilitet BiH spram EU i NATO-a. Osporavanje Vijeća Evrope, u koje smo jedva ušli, i bagatelisanje njegovih stavova koji su neupitno u korist svih bh. građana, dokazuje da je RS ponovo u političkom ratu protiv BiH i međunarodnih institucija. Ima li pravog odgovora na razbijačko-ucjenjivačku politiku RS kojoj je lider Dodik? Odgovorni za integritet bh. države i njenu evroatlantsku perspektivu dužni su upotrijebiti sva raspolažuća sredstva da odbrane njenu cjelovitost i demokratsku budućnost, a time i mir.

(Tekst je objavljen u sarajevskom dnevniku „Oslobođenje“ 4.7.)

 

 

 
 
Copyright by NSPM