Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
   
 

KOMENTARI

Kosovo i Metohija

   

 

BBC

Intervju sa Nikolasom Gvozdevim

O tome kako zapadne zemlje zamišljaju idealnog naslednika Ibrahima Rugove, BBC je 26.1.2006. razgovarao sa urednikom vašingtonskog spoljnopolitičkog časopisa Nešenal interest (The National Interest), Nikolasom Gvozdevim.   

Kosovo: Potraga za 'idealnim naslednikom'

Američki državni podsekretar za politička pitanja Nikolas Berns je u Vašingtonu nedavno izjavio da bi politički lideri kosovskih Albanaca, kada počnu pregovori o budućem statusu Kosova, morali da nastupe u jedinstvenom frontu podrške mirnom rešenju problema i odbace nasilje. Za Zapad poželjna jedinstvenost platforme mogla bi da zavisi od toka i ishoda pregovora o novom predsedniku Kosova i, što je još važnije, šefu kosovskog pregovaračkog tima. A to bi, procenjuje za BBC Nikolas Gvozdev, mogao da bude prilično kontradiktoran proces:

"Zapad bi želeo osobu koja bi mogla da se osloni na većinsku podršku, a da istovremeno bude umereni političar, bez veza sa organizovanim kriminalom i neopterećen optužbama za umešanost u nasilje. Plašim se da će Zapad i na Kosovu, kao i u Iraku, biti razočaran svojevrsnim “demokratskim paradoksom”, zato što su političari koji mogu da računaju na podršku kosovskih Albanaca, istovremeno i oni za koje je malo verovatno da su skloni multietničnosti ili podeli vlasti onoliko koliko bi to Zapad voleo", kaže Gvozdev.

On smatra da insistiranje na što bržem izboru predsednika, odnosno ključnog pregovarača, možda neće doneti partnera u razgovorima kakav bi za Zapad bio pokojni Rugova - umerenijeg od tvrdolinijaša poniklih iz Oslobodilačke vojske Kosova.

Nikolas Gvozdev ukazuje i na sve nezaobilaznije tumačenje da će se pregovori voditi o tome "kako", a ne "da li" da Kosovo bude nezavisno. To je, kaže on, trenutno najjednostavniji način da se reši kosovski problem, ali "postavlja se pitanje da li je nezavisnost, pa makar i uslovna, istovremeno i najpraktičnije rešenje":

"Šta to u praksi znači kada nekome date nezavisnost, a on potom ne ispuni postavljene uslove? Niko ne pomišlja da bi neispunjenje uslova podrazumevalo ukidanje nezavisnosti. Ko god uspe da na samom terenu određuje činjenično stanje, moći će i da održi status nezavisnosti. Termin 'uslovna nezavisnost' koriste oni koji žele da stvore utisak da ništa nije definitivno odlučeno. Ali, koliko ja u Vašingtonu mogu da vidim, razlika između uslovne i istinske nezavisnosti je pre semantičke, nego političke prirode", dodaje Gvozdev.

"Globalni presedan"

U tom kontekstu se, nastavlja za BBC Nikolas Gvosdev, pojavljuje problem o kojem u Vašingtonu ne vole da pričaju. To je Kosovo "kao širi, globalni presedan":

"Ako Kosovo dobije nezavisnost to će vrlo verovatno postati presedan, koji bi Turcima na Kipru, Abhazima u Gruziji, Jermenima u Nagorno Karabahu mogao da posluži kao argument u nastojanjima da se odvoje i budu priznati kao nezavisne države. Dugoročno je pitanje i da li bi osnovi na kojima se temelji nezavisnost Kosova, mogli da budu argument za sličan zahtev Tajvana prema Kini ili želju iračkih Kurda da obrazuju sopstvenu državu. Ako se ne bude pažljivo postupalo i ako se Kosovu po ubrzanom postupku da nezavisnost, Zapadu bi, tokom naredne decenije, puno glavobolje moglo da zada rešavanje niza istovetno složenih sukoba", smatra Gvozdev.

Na opasku da Amerika odavno insistira da je problem Kosova jedinstven, da ne treba povlačiti paralele sa drugim kriznim žarištima i da je rad na jačanju centralnih institucija u Bosni i Hercegovini dobar primer za to, Gvozdev upozorava:

"Jasno je da govorimo o situaciji kojoj se pristupa od slučaja do slučaja i u kojoj se, zavisno od strateškog interesa vlade, načela teritorijalnog suvereniteta i prava na samoopredeljenje različito primenjuju. U Vašingtonu trenutno vlada raspoloženje da jedinstvena Bosna i nezavisno Kosovo služe američkim strateškim interesima. A još uvek prisutni tragovi nasleđa Miloševićeve ere su razlog što su, u oba slučaja, Srbi gubitnička strana. Smatra se da je reč o zasluženoj kazni za Miloševićeve zločine iz devedesetih godina", zaključuje Nikolas Gvozdev.

 

 
     
     
 
Copyright by NSPM