Home
Info
Pretplata
Kontakt
Prošli
brojevi
Posebna
izdanja
Komentari
Debata
Hronika
Linkovi |
NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO
Miroslav
Prokopijevic
PRETI LI SRBIJI DUZNICKA KRIZA
Dnevne novine i drugi mediji
su 12. juna preneli tvrdnje ministra finansija, Božidara Ðelica,
Miroljuba Labusa i nekih stranih bankara kojima oni nastoje
da opovrgnu tvrdnje o visokoj zaduženosti Srbije.
Sporne su otplatne rate, nova zaduženja posle 2000. godine i
stepen ukupne
zaduženosti. Podimo redom.
SPOLJNI DUG SCG I OTPLATA PO GODINAMA PRISPECA, u milionima
dolara
|
|
2002. |
2003. |
2004. |
2005. |
2006. |
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
Spoljni dug SCG |
8598 |
9397 |
10130 |
9706 |
9840 |
9780 |
9472 |
9036 |
8908 |
Otplata po MMF |
343 |
467 |
719 |
852 |
1107 |
1315 |
1512 |
1630 |
1308 |
Otplata po Ðelicu |
234 |
431 |
604 |
627 |
648 |
797 |
919 |
1039 |
1012 |
|
|
Iz tabele koja sledi vidi se projekcija
našeg duga koju je napravio MMF, kao i projekcije MMF i ministra
Ðelica o visini godišnje otplatne rate. Razlika u otplati
rata od 2006. je drasticna i ne vidi se usled cega je racunica
Ðelica bitno niža od racunice MMF (koja je dosad jedina
i bila u opticaju). Cak i ako se odbije pet odsto koje placa
Crna Gora i sav iznos otplata za Kosovo, koje sada placa Srbija
- razlika ne može biti veca od stotinak miliona dolara ili evra
godišnje. Usput, u obe racunice se pretpostavlja da ce Londonski
klub otpisati Srbiji 66 odsto od oko 2,7 milijarde americkih
dolara duga, po uzoru na Pariski klub. Londonski klub još nije
otpisao taj dug i zato je pogrešno praviti racunicu na osnovu
onog što se nije desilo i za šta se ne zna da li i kad bi se
moglo desiti.
Sažeto, zato su obe procene zasad nerealno niske, a procena
Božidara Ðelica je još dodatno niža iz razloga koji se iz
štampe ne mogu videti. Ministar Ðelic kaže da se od pocetka
2001. do danas Vlada zadužila oko 420 miliona evra i dala garantije
javnim preduzecima za još oko 900 miliona evra. To je nešto
iznad 1,3 milijarde evra. Prema "Statusnom izveštaju"
Ministarstva za medunarodne ekonomske odnose RS od 8. jula 2002,
do tog trenutka je bilo 870 miliona evra kredita koji su bili
ili iskorišceni ili u fazi korišcenja, a 553 miliona kredita
je bilo u pripremi
(ugovaranje). Ovde ulaze krediti državnim preduzecima, budžetu
Srbije,
gradu Beogradu, saveznom budžetu (koji 95 odsto koristi i otplacuje
Srbija). To
daje približno sumu koju navodi g. Ðelic, tj. 1,42 milijarde
evra. Ali, da li to znaci da od pre godinu dana nije uzet nijedan
dodatni kredit sem onoga
što je vec tada bilo "u pripremi"? Drugo, ni u "Statusnom
izveštaju" ni kod
Ðelica nije uracunato ništa od kredita koje je MMF odobrio
NBJ (Narodna banka Jugoslavije, sada NBS), cijih 100 odsto kredita
otplacuje Srbija. Za 2001-2. MMF je odobrio SRJ 255 miliona
dolara, a za period 2002-5. cak 829 miliona dolara. Sav novac
iz tog drugog kredita naravno još nije stigao, ali vec sa prvim
kreditom i trecinom drugog, kao i sa onim što garantuje republicka
vlada, suma novog zaduženja prelazi dve milijarde dolara. Ta
suma je provizorna i verovatno nepotpuna, ali je, u zemlji gde
zvanicnici podatke ili skrivaju ili njima manipulišu mnogo bliža
istini od onoga što navodi Ðelic. Trece, Ðelic, Labus
i neki strani bankari procenili su da Srbiji ne preti dužnicka
kriza. Strani bankari su dodali da to važi pod uslovom da zemlja
ima znatne stope ekonomskog rasta. Problem je što tog rasta
nema i zato je njihova procena pogrešna.
O tome da li smo prezaduženi odlucuje sposobnost zemlje da otplacuje
dug, a to je stvar cinjenica. MMF je pretpostavio da ce BDP
u Srbiji & Crnoj Gori 2001-2010. rasti po prosecnoj godišnjoj
stopi od osam odsto, da ce direktne strane investicije biti
blizu milijardu dolara godišnje, a prihodi od privatizacije
znatni. MMF i OECD su ukazivali na "mogucnost ozbiljnih
problema likvidnosti u slucaju sporijeg rasta i
manjih stranih investicija". U situaciji koja se u pogledu
svakog od tri navedena
faktora razvija znatno lošije od predvidanja MMF i OECD, naravno
da se
teškoce u otplati duga mogu samo da povecaju. Umesto rasta od
osam odsto,
privreda se nalazi bar u stagnaciji ako ne i u padu; iole znatnijih
direktnih stranih ulaganja ove godine nema (sem ako se ne prodaju
dve
fabrike duvana krajem godine); prihodi od privatizacije donose
prosecno po
oko milion evra po prodatoj firmi (racunajuci i tendersku prodaju).
Dakle,
ekonomska aktivnost je daleko ispod projekcija MMF i ide nizbrdo,
a glavni
razlog za to je odsustvo otresitijih protržišnih reformi. I
da neko hoce ne bi mogao da izbegne zakljucak da Srbiji preti
dužnicka kriza. Ona je zasada latentna, ali ce uskoro postati
i manifestna.
Umesto da iznose neobrazložene projekcije, zvanicnicima bi
bilo pametnije da se založe za korenitije reforme. Kljucno je
da se bez
takvih reformi u ovoj zemlji ne može živeti bolje. A usputno
je da se bez
entuzijasticnih reformi ne mogu otplacivati ni strani krediti,
koje su do
skora neki domaci eksperti pogrešno nazivali jeftinim.
hronika
vesti (arhiva)
|
|
|