Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Komentari

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Komentari

 Miroslav Prokopijevic

PRETI LI SRBIJI DUZNICKA KRIZA

  Dnevne novine i drugi mediji su 12. juna preneli tvrdnje ministra finansija, Božidara Ðelica, Miroljuba Labusa i nekih stranih bankara kojima oni nastoje da opovrgnu tvrdnje o visokoj zaduženosti Srbije.
Sporne su otplatne rate, nova zaduženja posle 2000. godine i stepen ukupne
zaduženosti. Podimo redom.

SPOLJNI DUG SCG I OTPLATA PO GODINAMA PRISPECA, u milionima dolara

2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Spoljni dug SCG
8598
9397
10130
9706
9840
9780
9472
9036
8908
Otplata po MMF
343
467
719
852
1107
1315
1512
1630
1308
Otplata po Ðelicu
234
431
604
627
648
797
919
1039
1012
 

Iz tabele koja sledi vidi se projekcija našeg duga koju je napravio MMF, kao i projekcije MMF i ministra Ðelica o visini godišnje otplatne rate. Razlika u otplati rata od 2006. je drasticna i ne vidi se usled cega je racunica Ðelica bitno niža od racunice MMF (koja je dosad jedina i bila u opticaju). Cak i ako se odbije pet odsto koje placa Crna Gora i sav iznos otplata za Kosovo, koje sada placa Srbija - razlika ne može biti veca od stotinak miliona dolara ili evra godišnje. Usput, u obe racunice se pretpostavlja da ce Londonski klub otpisati Srbiji 66 odsto od oko 2,7 milijarde americkih dolara duga, po uzoru na Pariski klub. Londonski klub još nije otpisao taj dug i zato je pogrešno praviti racunicu na osnovu onog što se nije desilo i za šta se ne zna da li i kad bi se moglo desiti.
Sažeto, zato su obe procene zasad nerealno niske, a procena Božidara Ðelica je još dodatno niža iz razloga koji se iz štampe ne mogu videti. Ministar Ðelic kaže da se od pocetka 2001. do danas Vlada zadužila oko 420 miliona evra i dala garantije javnim preduzecima za još oko 900 miliona evra. To je nešto iznad 1,3 milijarde evra. Prema "Statusnom izveštaju" Ministarstva za medunarodne ekonomske odnose RS od 8. jula 2002, do tog trenutka je bilo 870 miliona evra kredita koji su bili ili iskorišceni ili u fazi korišcenja, a 553 miliona kredita je bilo u pripremi (ugovaranje). Ovde ulaze krediti državnim preduzecima, budžetu Srbije, gradu Beogradu, saveznom budžetu (koji 95 odsto koristi i otplacuje Srbija). To daje približno sumu koju navodi g. Ðelic, tj. 1,42 milijarde evra. Ali, da li to znaci da od pre godinu dana nije uzet nijedan dodatni kredit sem onoga što je vec tada bilo "u pripremi"? Drugo, ni u "Statusnom izveštaju" ni kod Ðelica nije uracunato ništa od kredita koje je MMF odobrio NBJ (Narodna banka Jugoslavije, sada NBS), cijih 100 odsto kredita otplacuje Srbija. Za 2001-2. MMF je odobrio SRJ 255 miliona dolara, a za period 2002-5. cak 829 miliona dolara. Sav novac iz tog drugog kredita naravno još nije stigao, ali vec sa prvim kreditom i trecinom drugog, kao i sa onim što garantuje republicka vlada, suma novog zaduženja prelazi dve milijarde dolara. Ta suma je provizorna i verovatno nepotpuna, ali je, u zemlji gde zvanicnici podatke ili skrivaju ili njima manipulišu mnogo bliža istini od onoga što navodi Ðelic. Trece, Ðelic, Labus i neki strani bankari procenili su da Srbiji ne preti dužnicka kriza. Strani bankari su dodali da to važi pod uslovom da zemlja ima znatne stope ekonomskog rasta. Problem je što tog rasta nema i zato je njihova procena pogrešna.
O tome da li smo prezaduženi odlucuje sposobnost zemlje da otplacuje dug, a to je stvar cinjenica. MMF je pretpostavio da ce BDP u Srbiji & Crnoj Gori 2001-2010. rasti po prosecnoj godišnjoj stopi od osam odsto, da ce direktne strane investicije biti blizu milijardu dolara godišnje, a prihodi od privatizacije znatni. MMF i OECD su ukazivali na "mogucnost ozbiljnih problema likvidnosti u slucaju sporijeg rasta i manjih stranih investicija". U situaciji koja se u pogledu svakog od tri navedena faktora razvija znatno lošije od predvidanja MMF i OECD, naravno da se teškoce u otplati duga mogu samo da povecaju. Umesto rasta od osam odsto, privreda se nalazi bar u stagnaciji ako ne i u padu; iole znatnijih direktnih stranih ulaganja ove godine nema (sem ako se ne prodaju dve fabrike duvana krajem godine); prihodi od privatizacije donose prosecno po oko milion evra po prodatoj firmi (racunajuci i tendersku prodaju). Dakle, ekonomska aktivnost je daleko ispod projekcija MMF i ide nizbrdo, a glavni razlog za to je odsustvo otresitijih protržišnih reformi. I da neko hoce ne bi mogao da izbegne zakljucak da Srbiji preti dužnicka kriza. Ona je zasada latentna, ali ce uskoro postati i manifestna.
Umesto da iznose neobrazložene projekcije, zvanicnicima bi
bilo pametnije da se založe za korenitije reforme. Kljucno je da se bez takvih reformi u ovoj zemlji ne može živeti bolje. A usputno je da se bez entuzijasticnih reformi ne mogu otplacivati ni strani krediti, koje su do skora neki domaci eksperti pogrešno nazivali jeftinim.

hronika vesti (arhiva)

Copyright by NSPM