Politika, 7. oktobar
RAZMIMOILAŽENjA POVODOM IZBORA NA KOSMETU
Uzdrmana kohabitacija
Neizvesnost oko budućih odnosa vlade
i predsednika
Poziv predsednika Srbije Borisa Tadića
Srbima sa Kosmeta da izađu na izbore dočekan je „na nož” u većem
delu domaće političke javnosti. Nemali je broj ocena da
je time dovedena u pitanje dalja kohabitacija između republičke
vlade i predsednika Republike. Pri tom, suprotni stavovi Borisa
Tadića i premijera Vojislava Koštunice o važnom problemu kosmetskih
izbora verovatno će se odraziti i na tok najavljenih pregovora o saradnji u lokalnim
skupštinama, pa i u parlamentu Vojvodine.
„Naravno
da će ovaj Tadićev potez i pogotovo polemika povodom njega
imati uticaja na prirodu saradnje vlade i predsednika”, potvrđuje
i Đorđe Vukadinović, urednik časopisa
„Nova srpska politička misao”. Pri tom on ukazuje da, „po običaju,
ima mnogo preterivanja u pogledu toga”. Nije ta saradnja ni bila,
niti je mogla biti idilična, kako su neki priželjkivali, a
neki možda strahovali. Od početka je ona bila interesno motivisana,
što je, na kraju krajeva, u politici normalna i razumljiva stvar,
ističe Vukadinović.
– U odnosu na raniju žestoku konfrontaciju DS-a i DSS-a, ova kohabitacija
je zaista predstavljala promenu, ali daleko od toga da su interesi,
politički ciljevi i ideali Koštunice i Tadića postali
identični. Sadašnje razmimoilaženje je to samo otvoreno pokazalo
– smatra Vukadinović.
Interesno zbližavanje
Prema njegovim rečima, nešto zbog uverenja, a nešto zbog toga
što je podložniji „sugestiji” međunarodne zajednice, odnosno
zapadnih političkih predstavnika, Boris Tadić je promenio
stav o pitanju izlaska Srba na izbore. Vojislav Koštunica je, s
druge strane, a daleko od toga da je „nekooperativan”, ipak u tom
pogledu nešto tvrđi i samostalniji, ili makar sporiji u prihvatanju
tih sugestija, objašnjava Vukadinović. Više
nego što je to politički realno, njih dvojicu približio je
drugi krug predsedničkih izbora i interes da se zajednički
suprotstave rastu radikala, kao i dobar lični kontakt.
Ali čak i da nije bilo ovog razmimoilaženja oko izbora na Kosmetu,
nije bilo realno očekivati neku stabilnu i idiličnu koahabitaciju
(i to na svim nivoima), baš kao što ni nakon ovog sukobljavanja
ne znači da kohabitacija neće još neko vreme potrajati
i da neće biti koalicija na lokalnom nivou, ocenjuje Vukadinović.
Ista politička logika i interes koji ih je ranije zbližio navešće
ih da zajednički nastupaju i u mnogim lokalnim skupštinama.
– Ovo razmimoilaženje, dakle, ne znači da će početi
totalni rat između njih, ne znači da neće biti lokalnih
koalicija ili da će odmah biti raspisani vanredni parlamentarni
izbori. Srpska politička mapa je mnogo složenija i ne zavisi
samo od odnosa Koštunica – Tadić ili od odnosa između
DS-a i DSS-a – kaže Đorđe Vukadinović.
I Goran Budžak, saradnik Instituta za političke studije, smatra
da bi ovaj model kohabitacije trebalo da nastavi da funkcioniše.
Kolizija izazvana razmimoilaženjem stavova predsednika Tadića
i premijera Koštunice, odnosno Vlade Srbije, o učešću
Srba na kosmetskim izborima, ne mora drastično da se odrazi
na njihovu dalju saradnju. Ali, u svakom slučaju može da utiče
na razgovore o lokalnim koalicijama – pogotovo što će u tim
razgovorima od značaja biti i lični odnosi na lokalnom
nivou, a ne isključivo eventualni dogovori stranačkih
centrala.
Razlika u stavovima
– Aktuelna razlika u stavovima oko Kosmeta usložnjava čitav
postupak, pregovore i ostvarivanje dogovora o lokalnim koalicijama,
ali mislim da će sve ostati u okvirima dosadašnje saradnje.
Drastični potezi tipa vanrednih parlamentarnih
izbora ne odgovaraju ni jednoj ni drugoj strani. Njihov eventualni
oštriji sukob vratio bi im se kao bumerang – javnost bi bojkotovala
sada vladajuće stranke i okrenula se radikalima i nekim manjim
partijama – ističe Budžak.
Politički analitičar Ljiljana Baćević rekla
je Tanjugu da razmimoilaženje predsednika Srbije Borisa Tadića
i premijera Vojislava Koštunice oko izlaska Srba na izbore na Kosovu
i Metohiji ugrožava stabilnost države, kao i krhku kohabitaciju
vlasti i opozicije. „Rezultat tog sukoba može da bude dramatičan,
jer, između ostalog, može da dovede i do pada vlade u skorijoj
budućnosti, pošto ona opstaje uz prećutnu saglasnost DS-a”,
rekla je Baćević.
Međutim, koordinator Foruma za etničke odnose Dušan Janjić
ocenio je da je Tadić „ovim činom najavio prekid razgovora
o koalicijama na lokalnom nivou i objavio prekid kohabitacije s
vladom”.
Upozoravajući da je, ukoliko kompromis između Tadića
i vlade ne bude postignut, cena koja je sada plaćena visoka,
Janjić smatra da će „ona, najverovatnije, stvoriti realnu
koaliciju radikala, socijalista, Demokratske stranke Srbije i možda
G17 plus, a takav raspored neće doneti ništa dobro ni DS-u,
ni demokratskim snagama”, prenosi Beta.
Saradnik Instituta društvenih nauka Vladimir Goati ocenio je da
od definitivnog razlaza DS-a i DSS-a koristi ne bi imale ni jedna
ni druga stranka, i da bi zato bilo logično očekivati
iznalaženje kompromisa u vezi sa pitanjem izbora na Kosovu i Metohiji.
„Teško je bilo poverovati da će i ovakva vlada, koja je programski
šarolika, uopšte biti formirana. Da li je moguć neki novi sporazum
sa DS-om kao najuticajnijom političkom snagom u zemlji, ne
znam, ali ako do toga ne dođe, evropsko opredeljenje građana
će ostati puki san”, rekao je Goati u izjavi Beti.
Politikolog Dušan Pavlović je ocenio da jučerašnji poziv
predsednika Tadića kosmetskim Srbima neće bitnije uticati
na odnose DS-a i DSS-a, jer stranka premijera Vojislava Koštunice
ne može imati nikakvu korist od takvog sukoba. „Vladi se ne isplati
da ulazi u sukob sa DS-om, jer predsednik Tadić je, kao lider
najjače stranke u zemlji, u političkom smislu trenutno
veoma snažan”, rekao je Pavlović.
Biljana Baković
|
|