hronika
vesti (arhiva)
Lideri
DOS
preksinoc
postigli
dogovor
o
rekonstrukciji
Vlade
Srbije
Vojislav
Kostunica:
Šta
hoce
senator
Bajden
Dr
Havijer
Solana:
Sporazum
i
napredak
ka
EU
su
tesno
vezani
Vesna
Pesic
sumnjala
da
je
Tanic
agent
DB
Pad
populacije
za
0,9
odsto
Policija
u
Subotici
zaplenila
sedam
miliona
akciznih
markica
Djindjic,
Svilanovic
i
Redzepi
u
Vasingtonu
Protiv
pomirenja
DS
i
DSS
trecina
gradana
Jovan
Jasin:
Nije
cak
bilo
ni
razloga
za
korupciju
(povodom
zaplenjenih
akciznih
markica)
Dragan
Marsicanin,
DSS:
Necemo
podrzati
zakon
o
ministarstvima
Apsolutno
siromasno
18,2
odsto
gradjana
Srbije
Danas,
15.
maj
Lideri
DOS
preksinoc
postigli
dogovor
o
rekonstrukciji
Vlade
Srbije
Jos
dva
ministarstva
i
dva
potpredsednika
Beograd
-
Lideri
vladajuce
koalicije
DOS
podrzali
su
na
sastanku
u
utorak
uvece
rekonstrukciju
Vlade
Srbije
koja
podrazumeva
formiranje
ministarstava
za
lokalnu
samoupravu
i
zastitu
zivotne
sredine.
Na
celu
tih
ministarstava
trebalo
bi
da
budu
Rodoljub
Sabic
i
Andjelka
Mihajlov,
dok
bi
novi
ministar
zdravstva
trebalo
da
bude
Tomislav
Milosavljevic.
Predsednistvo
DOS
odlucilo
je
i
da
potpredsednicka
mesta
ponudi
lideru
Nove
Srbije
Velimiru
Ilicu
i
predsedniku
Reformista
Vojvodine
Miodragu
Isakovu.
Premijer
Zoran
Djindjic
je
rekao
da
bi
Ilic
trebalo
da
bude
"neka
vrsta
savetnika
za
investicije
u
lokalnim
preduzecima",
a
nije
precizirao
koja
bi
zaduzenja
imao
Isakov,
mada
je
pomenuo
sprovodjenje
zakona
o
javnom
informisanju.
Ilic
je
ranije
rekao
da
nece
ucestvovati
u
radu
Djindjicevog
kabineta,
ali
da
ce
razgovarati
o
tome
sa
premijerom.
Vlada
ce
biti
rekonstruisana
tokom
leta.
Demokratska
stranka
Srbije
i
opozicioni
poslanici
u
republickoj
skupstini
od
najavljene
rekonstrukcije
Vlade
Srbije
ne
ocekuju
sustinske
promene.
-
Nema
nikakve
rekonstrukcije
vec
samo
prosirenje
ionako
najglomaznije
i
najskuplje
vlade
u
Evropi
-
smatra
Dragan
Marsicanin,
potpredsednik
DSS.
U
izjavi
novinarima
u
Skupstini
Srbije
Marsicanin
je
naglasio
da
najavljene
promene
u
kabinetu
Zorana
Djindjica
DSS
nece
podrzati
posto
se
"ne
radi
ni
o
kakvom
ozbiljnom
zahvatu
koji
bi
trebalo
da
poboljsa
rad
vlade".
Za
DSS
je,
prema
Marsicaninovim
recima,
neprihvatljivo
i
to
sto
Vlada
nije
podnela
izvestaj
o
svom
radu
Skupstini
Srbije,
na
sta
je
bila
obavezna,
vec
Predsednistvu
DOS,
cime
pokazuje
svoj
odnos
prema
najvisem
zakonodavnom
telu.
Na
pitanje
hoce
li
DSS
zatraziti
glasanje
o
poverenju
Vladi,
Marsicanin
je
odgovori:
-
U
ovom
trenutku
postoje
prece
politicke
obaveze,
izrada
ustavne
povelje
i
sredjivanje
pitanja
na
saveznom
nivou.
Zatim
su
sva
pitanja
otvorena.
Poslanik
SPS
Zarko
Obradovic
izjavio
je
da
najavljeno
prosirenje
republicke
vlade
predstavlja
komzeticke
promene
i
politicku
trgovinu
u
okviru
DOS.
-
Sama
cinjenica
da
premijer
nudi
resore
po
sistemu
ako
prihvate
-
prihvate,
ako
ne
prihvate
-
nista,
pokazuje
da
tu
nema
nikakve
sustine
-
dodao
je
Obradovic.
Zoran
Cirkovic,
zamenik
sefa
poslanickog
kluba
Nove
Srbije
kazao
je
da
nije
kontaktirao
sa
Velimirom
Ilicem
i
ne
zna
hoce
li
on
prihvatiti
ponudjeno
mesto
potpredsednika.
Cirkovic
je
najavi
da
ce
poslanicki
klub
NS
raspravljati
i
odluciti
hoce
li
podrzati
najavljene
promene
u
Vladi
Srbije.
Dodajuci
da
ima
razumevanje
za
potrebu
predsednika
Vlade
da
prosiri
kabinet,
Cirkovic
je
rekao
da
nece
podrzati
ulazak
"levicarske
stranke",
sto
se
odnosi
na
najavljeno
imenovanje
Rodoljuba
Sabica
za
ministra
za
lokalnu
samoupravu.
Ni
sef
poslanickog
kluba
DOS
Cedomir
Jovanovic
juce
u
Skupstini
nije
znao
da
li
ce
Velimir
Ilic
promeniti
misljenje
i
prihvatiti
mesto
potpredsednika.
Vesna
Pesic
odustala
od
mesta
ambasadora
u
SAD
Vesna
Pesic,
ambasador
SRJ
u
Meksiku
je
odustala
od
kandidature
za
mesto
ambasadora
u
SAD,
zahvaljujuci
se
na
pozivu
sefu
diplomatije
Goranu
Svilanovicu
-
kazao
je
juce
na
konferenciji
za
novinare
Zarko
Korac,
potpredsednik
Vlade
Srbije.
On
je
dodao
da
je
na
taj
nacin
DOS
opet
ostao
bez
resenja
za
ovaj
polozaj
i
istakao
da
su
lideri
vladajuce
koalicije
i
ovaj
problem
razmatrali
na
protekloj
sednici.
-
Stav
Velimira
Ilica
zavisi
od
njegove
politicke
procene
-
rekao
je
Jovanovic.
Na
pitanje
zasto
je
potpredsednicko
mesto
ponudjeno
Miodragu
Isakovu,
koji
po
svoj
prilici,
uskoro
nece
biti
predsednik
Reformista
Vojvodine,
Jovanovic
je
odgovori
da
nije
siguran
da
ce
Isakov
napustiti
lidersko
mesto
u
svojoj
stranci.
Izvestaj
o
radu
republickog
Ministarstva
pravde
koji
je
podnet
na
sastanku
lidera
vladajuce
koalicije
pokazao
je
da
u
ovom
resoru
jos
uvek
postoji
mnogo
problema,
kako
zakonodavnih
tako
i
kadrovskih,
kazao
je
juce
na
konferenciji
za
novinare
predsednik
Demokratske
alternative
i
potpredsednik
Vlade
Srbije
Nebojsa
Covic,
-
Odluceno
je
da
se
ministru
pravde
Vladanu
Baticu
da
mnogo
vise
ovlascenja
u
radu
-
istakao
je
Covic
pojasnjavajuci
da
je
bas
nedostatak
ovlascenja
naveden
kao
razlog
poteskoca
u
radu
ovog
ministarstva.
Kako
je
juce
na
konferenciji
za
novinare
Socijaldemokratske
partije
kazao
Zarko
Korac,
potpredsednik
republicke
vlade
izvestaj
premijera
Zorana
Djindjica
je
u
potpunosti
prihvacen,
"podrzane
su
sve
aktivnosti
koje
njegov
kabinet
obavlja".
Osim
rada
Ministarstva
pravde
paznja
je
bila
najvise
posvecena
Ministarstvu
unutrasnjih
poslova,
resorima
zdravstva
i
prosvete.
-
Neophodno
je
hitno
usvojiti
Osnove
sporazuma
o
redefinisanju
odnosa
u
Federaciji,
jer
ce
u
suprotnom
Srbija
imati
mnogo
stete
zbog
odugovlacenja
-
naglasio
je
Covic.
Slicno
misljnje
ima
i
Korac
koji
tvrdi
da
zastoj
ne
proizvodi
DOS,
vec
Koalicija
za
Jugoslaviju.
Korac
je
izrazio
ocekivanje
da
ce
se
koalicioni
partner
DOS
na
saveznom
nivou
aktivnije
ukljuciti
u
proces
redefinisanja
odnosa
nakon
lokalnih
izbora
u
Crnoj
Gori.
Korac
je
protekli
sastanak
Predsednistva
DOS
ocenio
kao
jedan
od
najboljih
i
najkonstruktivnijih
do
sada.
Prema
njegovim
recima
Vlada
ce
ubuduce
javnost
vise
obavestavati
o
radu.
Nebojsa
Covic
ocekuje
vise
zajednistva
u
buducnosti.
-
Potrebno
je
minimizirati
nastupe
predstavnika
Vlade,
kao
stranackih
licnosti
i
drzavne
obaveze
staviti
na
prvo
mesto.
Postoje
zabune
i
ove
funkcije
se
mesaju,
jer
je
neke
uhvatila
panika
predizbornog
perioda
-
rekao
je
Covic.
Povodom
zahteva
da
DA
dobije
vise
mesta
u
Vladi
predsednik
DA
je
dodao
da
to
"ne
moraju
da
budu
samo
transparentna
mesta":
-
Mnogi
su
na
polozajima
zbog
politicke
trgovine
ili
dogovora,
a
vreme
prolazi.
Moramo
zanemariti
stranacke
i
licne
interese
i
pronaci
korisna
resenja.
NIN,
16.
maj
Vojislav
Kostunica:
Šta
hoce
senator
Bajden
Moramo
poštovati
i
domace
i
medunarodne
pravne
akte,
baš
zbog
stvarno
demokratske
i
pravne
države,
koju
smo
našim
gradanima
obecali
i
bez
koje
nam
nema
buducnosti
U
zemlji
u
kojoj
je
lobiranje,
odnosno
honorarno
promovisanje
odredenih
politickih
ciljeva,
ma
kakvi
ti
ciljevi
bili,
toliko
razraden
i
zakonom
regulisan
sistem
kao
u
Americi,
ekstremne
izjave
ne
mogu
i
ne
treba
da
zacude.
Uvek
je
važan
kontekst
u
kome
su
date
i
prilika
u
kojoj
su
izgovorene.
S
druge
strane,
oni
na
koje
se
te
izjave
odnose,
moraju,
gradeci
svoju
spoljnu
politiku,
da
uzimaju
u
obzir,
pre
svega,
ono
što
je
osnovni,
zvanicni
tok,
ali
ne
mogu
u
potpunosti
gubiti
iz
vida
ni
one
najekstremije
stavove.
Narocito
kada
je
rec
o
zemlji
toliko
mocnoj
i
jakoj
kao
što
je
Amerika
i
o
predsedniku
Spoljnopolitickog
odbora
njenog
Senata
Džozefu
Bajdenu.
Prosto,
Bajdenovu
izjavu
o
tome
šta
SAD
treba
još
da
traže
od
Srbije
valja
tretirati
kao
daleku
naznaku
ili
upozorenje
da
bi
se
u
oktobru
možda
moglo
dogoditi
da
u
Zakon
o
americkoj
pomoci,
zahvaljujuci
lobistickim
pritiscima,
ude
još
neki
zahtev
našoj
zemlji.
Pred
tom
cinjenicom
jednostavno
ne
možemo
zatvarati
oci,
ali
ne
smemo
dopustiti
ni
da
nas
strah
od
neceg
što
bi
se
možda
u
nekom
trenutku
moglo
dogoditi
do
te
mere
parališe
da
ne
vidimo
šta
se
stvarno
dogada
sada,
pa
da
cinimo
i
ono
što
se
od
nas
ne
traži,
niti
ce
se
zvanicno
tražiti.
Ni
kada
je
rec
o
odnosima
sa
SAD,
ni
kada
je
rec
o
Kosovu,
ni
kada
je
rec
o
Haškom
tribunalu.
Drugacije
receno,
naša
se
politika
mora
temeljiti
na
našim
realnim
mogucnostima
i
potrebama,
a
ne
na
pretpostavljenim,
i
u
tom
pretpostavljanju
najcešce
preuvelicanim,
tudim
željama
i
ocekivanjima.
Bilo
bi,
razume
se,
i
besmisleno
i
neodgovorno
da
na
sebe
primimo
žig
genocidne
države
i
genocidnog
naroda,
što
nam
Bajden
pripisuje,
u
zamenu
za
drugu
tranšu
americke
ekonomske
pomoci.
To
istovremeno
ne
znaci
da
mi
nipodaštavamo
pomoc
SAD
ni
njihov
odnos
prema
našem
ucešcu
u
medunarodnim
finansijskim
organizacijama.
Naprotiv,
ne
nipodaštavamo
je,
i
baš
zato
nismo
spremni
da
je
svedemo
na
trgovinu.
I
niko
ne
treba
ni
da
nas
podmicuje
ni
da
nam
preti
da
bismo
mi
obavili
svoj
posao
podizanja
zemlje
iz
rasula,
što
izmedu
ostalog
podrazumeva
i
utvrdivanje
istine
o
svemu
onome
što
se
dogadalo
na
tlu
bivše
nam
države.
To
moramo
da
obavimo
sami,
graditeljski,
a
ne
rušilacki
i
po
svaku
cenu.
Ne
osvete,
vec
pravde
radi.
Do
te
istine,
uostalom,
nikome
nije
više
no
nama
stalo
i
ona
nikome
nije
potrebna
toliko
koliko
je
potrebna
nama.
Senator
Bajden
je
svoje
videnje
uslova
koje
Srbiji
treba
postaviti
izneo
otvoreno
i
ne
neocekivano
na
dobrotvornoj
veceri
koju
je
priredilo
jedno
od
društava
za
negovanje
americko-albanskog
prijateljstva.
Tu
su
bile
sadržane
ocene
o
mom
tvrdokornom
nacionalizmu
nasuprot
nefanaticnom
nacionalizmu
predsednika
Vlade
Srbije,
pohvale
na
racun
želje
Mihaela
Štajnera
da
za
svog
mandata,
ni
manje
ni
više,
reši
konacni
status
Kosova
i
jetke
kritike
Evropske
unije
koja
je
našoj
zemlji
odobrila
finansijsku
pomoc
upravo
onda
kada
ju
je
Vašington
suspendovao.
Bajden
je
to
izgovorio
kao
placeni
lobista
i
to
ne
u
Kongresu.
Za
sve
nas
je
mnogo
opasniji
mogao
da
bude
njegov
govor,
održan
26.
septembra
2000.
za
govornicom
Senata.
Dok
smo
se
mi
tada
još
ubedivali
sa
Republickom
izbornom
komisijom
da
se
kod
brojanja
glasova
primenjuje
racunska
radnja
sabiranja,
a
ne
oduzimanja,
senator
Bajden
se
jasno
i
glasno
zalagao
za
zakonsko
uslovljavanje
americke
pomoci
Srbiji
i
pravo
je
cudo
da
Slobodan
Miloševic
to
nije
iskoristio
baš
kao
što,
kratko
vreme
pre
toga,
nije
onako
kako
je
mogao
iskoristio
ni
pricu
o
Kancelariji
za
pomoc
demokratskim
snagama
u
Jugoslaviji
koju
su
SAD
osnovale
u
Budimpešti.
Uopšte
ne
ulazeci
u
raspravu
o
pobudama
onih
koji
su
mislili
da
je
to
nacin
da
se
pomogne
demokratskim
snagama
u
našoj
zemlji,
moram
da
kažem
da
je
to
samo
potvrda
da
isti
marketinški,
a
ni
mnogi
drugi
recepti,
ne
uspevaju
podjednako
u
svakoj
sredini.
Kao
kada
je,
svojevremeno,
jedan
poznati
proizvodac
automobila,
u
ogromnoj
želji
da
se
njegov
novi
i
stvarno
dobar
model
terenskog
vozila
posebno
dopadne
kupcima
u
nekom
drugom
jezickom
podrucju,
vozilu
nadenuo
ime
koje
jeste
pripadalo
tom
jeziku,
ali
je
moglo
da
se
tumaci
i
kao
psovka,
tako
je
i
otvaranje
budimpeštanske
kancelarije,
samo
godinu
dana
posle
bombardovanja,
moglo
da
se
cita
i
u
jednom
krajnje
cinicnom
kljucu.
Zato,
kad
god
se
pomene
da
je
našoj
zemlji
potreban
dobar
marketing,
pre
svega
u
Americi
i
americki,
osetim
izvesnu
nelagodu.
Mislim
da
je
nama,
u
suštini,
potrebno
predano
širenje
autenticne
predstave
o
tome
šta
jesmo
i
kroz
šta
prolazimo
i
da
se
tu
moraju
angažovati
i
ljudi
iz
dijaspore,
zato
što
poznaju
i
jednu
i
drugu
sredinu,
pa
se
mogucnost
neprijatnih
grešaka
smanjuje.
Nisu
nam
potrebne
agencije
za
odnose
sa
javnošcu,
pa
makar
bile
i
onako
poznate
kao
"Rader
end
Fin"
i
neke
druge.
Svež
je
primer
film
o
"Otporu",
ovih
dana
u
nas
prikazan,
u
kome
Martin
Šin
kazuje
jednu
krajnje
pojednostavljenu,
pa
samim
tim
iskrivljenu,
verziju
zbivanja
iz
naše
novije
istorije.
Ako
me
secanje
ne
vara,
glas
tog
americkog
glumca
korišcen
je
ranije
u
nekim
reklamnim
materijalima
Republike
Hrvatske,
kao
i
u
filmu
o
hercegbosanskoj
Gospi
iz
Medugorja.
Naši
prijatelji
u
Americi
nikada,
naravno,
nece
moci
da
imaju
na
raspolaganju
one
i
onolike
finansijske
izvore
kakve
ima
na
raspolaganju
albanski
lobi
u
toj
zemlji.
Necemo
moci
da
ocekujemo
ponesena
kazivanja
poput
cuvene
izjave
senatora
Libermana
od
28.
aprila
1999.
godine
(samo
dan
posle
podnevnog
bombardovanja
Surdulice)
o
tome
da
se
"SAD
i
OVK
zalažu
za
iste
humanisticke
vrednosti
i
principe".
Uveren
sam,
medutim,
da
nam
ta
vrsta
entuzijazma
nije
ni
potrebna.
Potrebno
nam
je
razumevanje
ovdašnje
situacije,
nebrojenih
problema
koje
smo
nasledili,
specificnih
teškoca
naše
tranzicije,
nezaceljenih
rana
i
strahova
koji
su
još
samo
potisnuti,
ne
i
odagnani.
Potrebno
nam
je
da
se
shvati
da
se
neke
stvari,
ako
se
zaista
želi
da
se
valjano
obave,
ne
mogu
obaviti
preko
noci.
Doduše,
ne
bi
bilo
na
odmet
da
i
na
domacoj
politickoj
sceni
ima
malo
više
takvog
razumevanja,
više
ozbiljnosti
i
temeljnosti
u
pristupu.
Nesolidno
i
ishitreno
obavljeni
zadaci
lako
nanose
više
štete
no
koristi
nesporno
važnim
namerama
i
ciljevima.
Nesporno
je,
recimo,
da
je
borba
protiv
organizovanog
kriminala,
ne
samo
njegovog
švercerskog
nego
i
drugih
vidova,
izuzetno
znacajna.
Nesporno
je
da
mafija
podriva
temelje
svake
države.
To
medutim
nikako
ne
znaci
da
naša
država
u
toj
borbi
može
same
sebe
da
se
odrekne.
A
to
bi
se
moglo
zakljuciti
ako
pogledate
spisak
ucesnika
regionalne
konferencije
o
borbi
protiv
šverca
cigareta
održane
10.
maja
u
Prištini:
ministri
finansija
zemalja
regiona
-
Albanije,
Hrvatske,
Bosne
i
Hercegovine,
Bugarske,
Crne
Gore,
Kosova,
Makedonije,
Rumunije,
Srbije.
Ne
može
se
ni
iz
najplemenitijih
namera
kršiti
Ustav
SRJ.
Ni
Rezolucija
1244
Saveta
bezbednosti
UN.
Ako
i
ima
onih
koji
ce
reci
da
se
ne
mora
poštovati
Ustav
donet
u
vreme
bivšeg
režima,
verujem
da
oko
Rezolucije
1244
nece
biti
nikakvih
oprecnih
tumacenja,
buduci
da
je
rec
o
medunarodnopravnom
dokumentu
koji,
za
razliku
od
ucesnika
prištinskog
okupljanja,
ne
priznaje
nikakav
samostalni
državni
ili
poludržavni
status
Kosova.
Moramo
poštovati
i
domace
i
medunarodne
pravne
akte,
baš
zbog
stvarno
demokratske
i
pravne
države,
koju
smo
našim
gradanima
obecali
i
bez
koje
nam
nema
buducnosti.
Dr
Havijer
Solana:
Sporazum
i
napredak
ka
EU
su
tesno
vezani
Beogradski
sporazum
od
14.
marta
otvara
nove
perspektive
za
Srbiju
i
Crnu
Goru
i
citav
region:
On
dovodi
Srbiju
i
Crnu
Goru
na
znacajan
korak
bliže
EU.
Pruža
novu
osnovu
za
prakticnu
saradnju
izmedu
Beograda
i
Podgorice.
Takode,
doprinosi
regionalnoj
stabilnosti
i
služi
kao
primer
pravog
nacina
razrešavanja
teških
statusnih
pitanja
u
regionu:
preciznije,
putem
dijaloga,
a
ne
konfrontacijom
i
jednostranim
delovanjem.
Od
14.marta
postignut
je
znacajan
napredak
ka
primeni
sporazuma.
Parlamenti
u
Srbiji
i
Crnoj
Gori
velikom
vecinom
izglasali
su
podršku
predloženim
novim
ustavnim
aranžmanima.
U
Crnoj
Gori
neke
politicke
partije
koje
su
se
prvo
protivile
sporazumu
odlucile
su
da
poštuju
skupštinsku
odluku
i
da
odano
doprinesu
njegovoj
primeni.
Istraživanja
javnog
mnjenja
ukazuju
na
široku
podršku
Sporazumu
u
narodu.
Medutim,
nedavno
sam
postao
svestan
rizika
od
gubitka
zamaha.
Savezni
parlament
odložio
je
razmatranje
Sporazuma.
Crnogorski
i
srpski
parlamenti
tek
treba
da
imenuju
clanove
ustavne
komisije.
Bilo
je
tendencija
da
se
promovišu
jednostrana
tumacenja
Sporazuma
i
da
se
prejudicira
njegova
primena.
Sve
to
odlaže
pocetak
rada
ustavne
komisije
koja
ima
kljucni
zadatak
u
transformaciji
Sporazuma
u
pravni
instrument
i
u
razrešavanju
otvorenih
pitanja.
Konacnu
rec
ce,
naravno,
zadržati
parlamenti
kojima
ce
nacrt
ustavne
povelje
na
kraju
biti
podnet.
Prema
Sporazumu,
to
bi
trebalo
da
se
dogodi
do
kraja
juna
2002.
godine.
U
svetlu
nedavnih
odlaganja
bice
teško
da
se
taj
cilj
do
tada
ostvari.
Zabrinut
sam
zbog
ovakvog
razvoja
dogadaja.
Razumljivo
je
da
se
i
u
Crnoj
Gori
i
u
Srbiji
politicka
atmosfera
zagreje
pred
važne
izbore.
Medutim,
bilo
bi
suprotno
interesima
naroda
obe
republike
ako
napredak
ka
novoj
ustavnoj
povelji
postane
žrtva
suparništva
medu
politickim
frakcijama.
Znacajne
prednosti
sporazuma
za
gradane
Srbije
i
Crne
Gore,
a
posebno
napredak
u
približavanju
EU,
mogu
se
iskoristiti
samo
ako
se
Sporazum
primeni
brzo
i
efikasno.
Formiranje
ustavne
komisije,
izrada
nacrta
nove
povelje,
uspostavljanje
novih
institucija
i
pocetak
procesa
harmonizacije
ekonomskih
sistema
zahtevace
dosta
napora
i
predanosti.
A
sve
to
mora
ici
ruku
pod
ruku
sa
opštim
intenziviranjem
politickih
i
ekonomskih
reformi.
Samo
tako
možete
postici
stvarni
napredak
ka
Evropi
tokom
narednih
godina.
Ni
Crna
Gora
ni
Srbija
ne
mogu
sebi
priuštiti
da
više
gube
vreme.
Mogu
vas
uveriti
da
ce
EU
i
dalje
biti
u
potpunosti
angažovana
u
ovom
procesu
i
da
ce
uraditi
što
može
kako
bi
pomogla
da
se
Sporazum
pretvori
u
uspeh.
Medutim,
sama
EU
ne
može
puno
da
uradi.
Do
politickog
rukovodstva
u
Crnoj
Gori
i
Srbiji
je
da
sada
preuzmu
inicijativu.
U
martu
su
pokazali
mudrost
i
odgovornost
u
prevazilaženju
dugotrajnih
razlika
i
saglasili
se
o
zajednickom
putu
napred.
Sada
apelujem
na
njih
da
brzo
i
odlucno
ispune
ove
obaveze.
Autor
je
visoki
predstavnik
EU
za
zajednicku
spoljnu
i
bezbednosnu
politiku
Blic,
17.
maj
Dr
Havijer
Solana:
Sporazum
i
napredak
ka
EU
su
tesno
vezani
Beogradski
sporazum
od
14.
marta
otvara
nove
perspektive
za
Srbiju
i
Crnu
Goru
i
citav
region:
On
dovodi
Srbiju
i
Crnu
Goru
na
znacajan
korak
bliže
EU.
Pruža
novu
osnovu
za
prakticnu
saradnju
izmedu
Beograda
i
Podgorice.
Takode,
doprinosi
regionalnoj
stabilnosti
i
služi
kao
primer
pravog
nacina
razrešavanja
teških
statusnih
pitanja
u
regionu:
preciznije,
putem
dijaloga,
a
ne
konfrontacijom
i
jednostranim
delovanjem.
Od
14.marta
postignut
je
znacajan
napredak
ka
primeni
sporazuma.
Parlamenti
u
Srbiji
i
Crnoj
Gori
velikom
vecinom
izglasali
su
podršku
predloženim
novim
ustavnim
aranžmanima.
U
Crnoj
Gori
neke
politicke
partije
koje
su
se
prvo
protivile
sporazumu
odlucile
su
da
poštuju
skupštinsku
odluku
i
da
odano
doprinesu
njegovoj
primeni.
Istraživanja
javnog
mnjenja
ukazuju
na
široku
podršku
Sporazumu
u
narodu.
Medutim,
nedavno
sam
postao
svestan
rizika
od
gubitka
zamaha.
Savezni
parlament
odložio
je
razmatranje
Sporazuma.
Crnogorski
i
srpski
parlamenti
tek
treba
da
imenuju
clanove
ustavne
komisije.
Bilo
je
tendencija
da
se
promovišu
jednostrana
tumacenja
Sporazuma
i
da
se
prejudicira
njegova
primena.
Sve
to
odlaže
pocetak
rada
ustavne
komisije
koja
ima
kljucni
zadatak
u
transformaciji
Sporazuma
u
pravni
instrument
i
u
razrešavanju
otvorenih
pitanja.
Konacnu
rec
ce,
naravno,
zadržati
parlamenti
kojima
ce
nacrt
ustavne
povelje
na
kraju
biti
podnet.
Prema
Sporazumu,
to
bi
trebalo
da
se
dogodi
do
kraja
juna
2002.
godine.
U
svetlu
nedavnih
odlaganja
bice
teško
da
se
taj
cilj
do
tada
ostvari.
Zabrinut
sam
zbog
ovakvog
razvoja
dogadaja.
Razumljivo
je
da
se
i
u
Crnoj
Gori
i
u
Srbiji
politicka
atmosfera
zagreje
pred
važne
izbore.
Medutim,
bilo
bi
suprotno
interesima
naroda
obe
republike
ako
napredak
ka
novoj
ustavnoj
povelji
postane
žrtva
suparništva
medu
politickim
frakcijama.
Znacajne
prednosti
sporazuma
za
gradane
Srbije
i
Crne
Gore,
a
posebno
napredak
u
približavanju
EU,
mogu
se
iskoristiti
samo
ako
se
Sporazum
primeni
brzo
i
efikasno.
Formiranje
ustavne
komisije,
izrada
nacrta
nove
povelje,
uspostavljanje
novih
institucija
i
pocetak
procesa
harmonizacije
ekonomskih
sistema
zahtevace
dosta
napora
i
predanosti.
A
sve
to
mora
ici
ruku
pod
ruku
sa
opštim
intenziviranjem
politickih
i
ekonomskih
reformi.
Samo
tako
možete
postici
stvarni
napredak
ka
Evropi
tokom
narednih
godina.
Ni
Crna
Gora
ni
Srbija
ne
mogu
sebi
priuštiti
da
više
gube
vreme.
Mogu
vas
uveriti
da
ce
EU
i
dalje
biti
u
potpunosti
angažovana
u
ovom
procesu
i
da
ce
uraditi
što
može
kako
bi
pomogla
da
se
Sporazum
pretvori
u
uspeh.
Medutim,
sama
EU
ne
može
puno
da
uradi.
Do
politickog
rukovodstva
u
Crnoj
Gori
i
Srbiji
je
da
sada
preuzmu
inicijativu.
U
martu
su
pokazali
mudrost
i
odgovornost
u
prevazilaženju
dugotrajnih
razlika
i
saglasili
se
o
zajednickom
putu
napred.
Sada
apelujem
na
njih
da
brzo
i
odlucno
ispune
ove
obaveze.
Autor
je
visoki
predstavnik
EU
za
zajednicku
spoljnu
i
bezbednosnu
politiku.
Danas,
17.
maj
Vesna
Pesic
sumnjala
da
je
Tanic
agent
DB
Ratomir
Tanic
jeste
bio
clan
Gradjanskog
saveza
Srbije,
potvrdio
je
juce
Ivan
Andric,
clan
Predsednistva
GSS
i
pojasnio
da
je
Tanic
cak
bio
potpredsednik
stranke
ispred
UJDI,
kada
su
se
potpredsednici
birali
po
paritetnom
osnovu
"Vesna
Pesic
je
i
pre
deset
godina
sumnjala
da
je
Tanic
agent
DB,
jer
je
neprestano
opstruisao
rad
stranke,
koju
je
nakon
nekoliko
meseci
i
napustio
objasnjavajuci
da
GSSne
razume
nacionalnu
politiku
-
istakao
je
Andric
i
dodao
da
njegova
stranka
od
tada
sa
njim
nije
imala
nikakve
kontakte,
da
cak
"nisu
znali
ni
da
je
clan
Nove
demokratije".
Izrazavajuci
iznenadjenje
njegovim
pominjanjem
clanstva
u
GSS,
Andric
je
rekao
da
je
on
kao
mladji
clan
stranke,
ali
i
clan
Predsednistva
GSS
morao
da
pita
ko
je
Ratomir
Tanic.
Danas,
17.
maj
Prvi
podaci
popisa
stanovnistva,
domacinstava
i
stanova
u
Srbiji
Pad
populacije
za
0,9
odsto
Beograd
-
Republicki
zavod
za
informatiku
i
statistiku
objavio
je
juce
prve,
preliminarne
rezultate
ovogodisnjeg
popisa.
Prvim
rezultatima
popisa
obuhvaceno
je
samo
stanovnistvo
u
zemlji,
tako
da
je
u
odnosu
na
prethodni
popis,
sproveden
1991.godine,
na
teritoriji
Srbije
prvi
put
u
istoriji
popisa
zabelezen
pad
populacije
s
obzirom
na
to
da
u
Republici
trenutno
zivi
7.478.820
stanovnika
sto
je
za
0,9
odsto
manje
nego
prema
prethodnom
popisu.
-
U
centralnoj
Srbiji
popisano
je
5.454.333
stanovnika,
cime
je
u
odnosu
na
1991.
godinu
zabelezen
pad
od
2,3
odsto,
dok
je
u
Vojvodini,
u
kojoj
zivi
2.024.447
stanovnika,
registrovan
populacioni
porast
od
tri
odsto
-
rekao
je
direktor
Republickog
zavoda
za
statistiku
Zoran
Jancic
na
jucerasnjoj
konfrenciji
za
novinare
u
Vladi
Srbije.
U
Beogradu
milion
i
574
hiljade
stanovnika
Prvi
popisni
podaci
pokazuju
da
Grad
Beograd
ima
1.574.050
stanovnika,
sto
je
za
26.000
vise
nego
1991.
godine.
Pored
opstine
Crna
Trava,
na
jugu
Srbije,
u
beogradskoj
opstini
Stari
grad
registrovan
je
pad
populacije
za
cak
12.000,
sto
se,
po
Stankovicevim
recima,
moze
objasniti
starenjem
stanovnistva.
Kako
kaze,
ne
treba
da
nas
iznenadi
uvecan
broj
starackih
domacinstava,
jer
to
je
"sumorna
slika
naseg
demografskog
stanja".
Mnoge
beogradske
opstine
imaju
negativan
prirodni
prirastaj,
dok
Batajnica,
Zemun
i
Grocka
beleze
uvecan
broj
stanovnika.
Iako
su
kod
nas
zabelezeni
dugogodisnji
trendovi
negativnog
prirodnog
prirastaja,
porast
broja
stanovnika
Vojvodine,
Vladimir
Stankovic,
pomocnik
direktora,
objasnio
je
cinjenicom
da
je
tome
doprineo
porast
broja
izbeglog
stanovnistva
najvise
nastanjenog
u
zapadnom
delu
Vojvodine,
odnosno
Juznobackom
i
Sremskom
okrugu.
Kako
je
rekao,
u
toj
oblasti
konstatovan
je
populacioni
porast
od
cak
11
odsto.
-
Uvecan
je
i
broj
stanovnika
na
privremenom
radu
u
inostranstvu
kojih,
po
prvim
podacima
novog
popisa
ima
395.942,
dok
ih
je
na
radu
van
zemlje
pre
11
godina
bilo
105.778
-
naglasio
je
Stankovic.
Globalno,
najveci
pad
broja
zitelja
zabelezen
je
u
najmanjim
opstinama
(do
20.000
stanovnika),
dok,
s
druge
strane,
vise
nema
ni
porasta
broja
stanovnika
u
velikim
gradovima,
jer
su
se,
po
misljenju
nadleznih,
ispraznile
ruralne
sredine
odakle
su
se
ljudi
odseljavali
u
gradove.
Srbija
ima
2.614.320
domacinstava,
sto
predstavlja
porast
od
8,1
odsto,
a
uvecan
je
i
broj
stanova
kojih
po
prvim
podacima
na
podrucju
Srbije
ima
2.980.882.
Povecanje
domacinstava
i
stanova,
po
recima
statisticara,
objasnjava
se
cinjenicom
da
je
sve
vise
domacinstava
koja
sacinjavaju
samo
clanovi
uze
porodice.
I
pored
slabog
odziva
stanovnika
da
prijave
sta
imaju
od
stoke,
prvi
podaci,
takodje,
pokazuju
da
je
opao
ukupan
broj
stocnog
fonda,
izuzev
podrucja
Vojvodine
gde
je
broj
goveda
uvecan
za
osam
odsto
u
odnosu
na
poslednji
popis.
Konacne
rezultate
popisa
stanovnistva,
domacinstava
i
stanova,
po
recima
statisticara,
treba
ocekivati
krajem
ove
ili
pocetkom
sledece
godine.
Danas,
20.
maj
Policija
u
Subotici
zaplenila
sedam
miliona
akciznih
markica
Beograd
-
U
porodicnoj
kuci
Zorana
Palfija
u
Subotici
policija
je
zaplenila
sedam
miliona
akciznih
markica
namenjenih
legalizaciji
cigareta
prokrijumcarenih
na
domace
trziste,
saopsteno
je
juce
iz
MUP
Srbije.
Markice
su
stampane
u
Zavodu
za
izradu
novcanica
i
kovanog
novca
u
Beogradu,
a
kupljene
su
na
ime
novosadskog
preduzeca
Kolorkom,
registrovanog
na
ime
nepostojece
osobe.
Zavod
ne
stampa
bez
odobrenja
Kako
Danas
saznaje,
Zavod
za
izradu
novcanica
i
kovanog
novca
u
Beogradu,
kao
jedina
ovlascena
stamparija
vrednosnih
papira,
prihvata
i
unapred
naplacuje
stampu
koju
naruce
preduzeca
registrovana
za
promet,
u
ovom
slucaju
duvana.
Te
firme
prethodno
moraju
biti
uredno
registrovane
u
Trgovackom
sudu
i
posedovati
odobrenje
Saveznog
ministarstva
finansija.
Na
osnovu
tog
odobrenja
u
Zavodu
se
stampajuvrednosne
hartije,
ukljucujuci
i
akcizne
markice.
Kako
policija
navodi,
organizovana
grupa
od
nekoliko
desetina
clanova,
ciji
kostur
cine
cetiri
osobe
iz
Beograda
i
Subotice,
spremala
se
da
na
domace
trziste
ubaci
12
slepera
svercovanih
cigareta,
cime
bi
budzet
Srbije
bio
ostecen
za
sto
miliona
dinara.
Ministar
finansija
u
Vladi
Srbije,
Bozidar
Djelic,
cestitao
je
MUP
na
akciji
i
istakao
da
je
ovo
samo
dokaz
da
je
drzava
u
pravu
posto
je
krenula
u
obracun
sa
duvanskom
mafijom.
-
Kao
sto
se
vidi,
zadali
smo
novi
udarac
duvanskoj
mafiji
i
na
tome
necemo
da
stanemo.
Vlada
Srbije
napravila
je
novi
sistem
stampanja
akciznih
markica,
koji
ce
ubuduce
biti
na
luksuznijem
papiru
i
moci
ce
lakse
da
se
kontrolise
-
rekao
je
Djelic
za
Danas
i
napomenuo
da
ubuduce
stampanje
markice
nece
moci
da
narucuju
privatna
lica
koja
se
bave
prometom
duvana,
vec
samo
njegovi
proizvodjaci.
Na
pitanje
kako
je
moguce
da
se
odstampa
ovako
veliki
broj
akciznih
markica
u
Zavodu
za
izradu
novcanica
i
kovanog
novca
i
da
bude
namenjeno
svercu,
ministar
finansija
je
odgovorio
da
je
to
samo
dokaz
da
je
mafija
izuzetno
finansijski
mocna
i
da
je
mogla
da
korumpira
i
radnike
u
Zavodu
Danas,
20
maj
Djindjic,
Svilanovic
i
Redzepi
u
Vasingtonu
Vasington
-
Premijer
Srbije
Zoran
Djindjic
i
savezni
ministar
inostranih
poslova
Goran
Svilanovic,
doputovali
su
preksinoc
u
Vasington
gde
ce
danas
i
sutra
sa
predstavnicima
americke
administracije
razgovarati
o
nastavku
pomoci
za
Jugoslaviju.
I
kosovski
premijer
Bajram
Redzepi
boravi
u
SAD
na
poziv
drzavnog
sekretara
Kolina
Pauela.
Djindjic
je
pre
odlaska
iz
Beograda
izjavio
da
je
cilj
ove
posete
resavanje
nesporazuma
o
uslovljavanju
americke
pomoci
Jugoslaviji,
odnosno
pitanje
sertifikacije
koja
je
i
dalje
na
ledu.
Uz
to,
teme
razgovora
bice
i
odmrzavanje
sredstava
jugoslovenskih
firmi
u
americkim
bankama,
status
najpovlascenije
nacije
u
trgovinskim
odnosima
sa
Amerikom,
te
odnosi
u
Pariskom
i
Londonskom
klubu
poverilaca
Blic,
20.
maj
Protiv
pomirenja
DS
i
DSS
trecina
gradana
BEOGRAD
-
U
periodu
od
14.
do
17.
maja
2002.
godine,
beogradski
Centar
za
marketing
istraživanja
MARTEN
BOARD
INTERNATIONAL,
licencni
partner
British
Market
Research
Bureau
iz
Londona,
u
saradnji
sa
dnevnikom
„Blic“,
sproveo
je
ispitivanje
javnog
mnjenja
s
ciljem
da
se
utvrdi
mišljenje
gradana
o
najavljenoj
rekonstrukciji
Vlade
Srbije.
Istraživanje
je
obavljeno
na
slucajnom
uzorku
od
599
ispitanika,
punoletnih
gradana
Srbije
bez
Kosova
i
Metohije.
-
Sa
najavljenom
rekonstrukcijom
Vlade
Srbije
u
potpunosti
se
slaže
skoro
cetvrtina
gradana
Srbije,
24,4
odsto,
uglavnom
se
slaže
18
odsto,
a
takode
18
odsto
se
uopšte
i
uglavnom
ne
slaže
s
njom.
Neodlucnih,
koji
se
i
slažu
i
ne
slažu,
ima
19,4
odsto,
dok
je
onih
koji
nemaju
jasno
definisan
stav
oko
19
odsto.
-
U
ministra
finansija
u
Vladi
Srbije
Božidara
Đelica
najveci
broj
gradana,
28,8
odsto,
ima
najviše
poverenja.
Drugi
ministar
u
kojeg
gradani
imaju
najviše
poverenja
je
ministar
kulture
Branislav
Lecic,
2,1
odsto,
a
treci
je
premijer
Zoran
Đindic
kojeg
je
navelo
1,6
odsto
ispitanika.
Zanimljivo
je
da
je
1.3
odsto
anketiranih
kao
ministra
u
kojeg
ima
najviše
poverenja
navelo
guvernera
NBJ
Mladana
Dinkica.
Ni
u
jednog
ministra
u
Vladi
Srbije
nema
poverenje
nešto
više
od
cetvrtine
gradana,
25,6
odsto,
dok
nijednog
ministra
posebno
nije
moglo
da
izdvoji
23,8
odsto
ispitanika.
-
Najveci
broj
gradana,
11,5
odsto,
najmanje
poverenja
ima
u
ministra
unutrašnjih
poslova
Dušana
Mihajlovica,
dok
je
ministar
pravde
Vladan
Batic
drugi
po
ovom
kriterijumu,
jer
je
11,2
odsto
gradana
izjavilo
da
u
njega
ima
najmanje
poverenja.
Preko
polovine
gradana,
50,3
odsto,
ne
mogu
da
izdvoje
nijednog
ministra
posebno
u
kojeg
nemaju
poverenja.
Po
ovom
pitanju
stav
nema
11,2
odsto
anketiranih.
-
Za
približno
jednu
trecinu
gradana,
32,1
odsto,
ukupan
rad
Vlade
Srbije
se
u
odnosu
na
prethodnu
godinu
nije
znacajnije
promenio,
dok
31,3
odsto
smatra
da
je
Vlada
Srbije
u
odnosu
na
prethodnu
godinu
poboljšala
svoj
rad.
Ispitanika
koji
smatraju
da
je
rad
Vlade
pogoršan
u
odnosu
na
prethodnu
godinu
je
27,3
odsto,
dok
8,2
odsto
ne
može
da
iznese
procenu
o
ovom
pitanju.
-
Da
DS
i
DSS
ponovo
jedinstveno
deluju
u
Vladi
Srbije
volelo
bi
36,1
odsto
gradana
Srbije,
a
31,6
odsto
smatra
da
ove
dve
partije
ne
bi
trebalo
da
se
ujedine
u
zajednickom
radu
u
okviru
Vlade.
Kao
najcešce
obrazloženje
za
jedinstveno
delovanje
DS
i
DSS
pojavio
se
odgovor
–
Zbog
efikasnijeg
rada
i
prosperiteta
Srbije,
što
je
navelo
30,15
odsto
anketiranih,
a
kao
drugi
odgovor
se,od
strane
25,71
odsto
gradana,
izdvojio
–
Zbog
jedinstva
vlasti
i
gradana.
Najveci
broj
ispitanika,
42,86
odsto,
od
onih
koji
nisu
za
to
da
DS
i
DSS
ponovo
jedinstveno
deluju,
svoj
stav
je
obrazložio
time
što
se
ove
dve
partije
ne
slažu
i
imaju
razlicite
koncepcije
i
pristupe.
Najpopularniji
Koštunica
i
DOS
BEOGRAD
(Beta)
-
Jugoslovenski
predsednik
Vojislav
Koštunica
i
DOS
i
dalje
su
najpopularniji
politicar
odnosno
politicka
grupacija
u
Srbiji,
pokazalo
je
redovno
nedeljno
istraživanje
javnog
mnjenja
agencije
„Stratedžik
marketing“.
U
telefonskoj
anketi,
sprovedenoj
na
uzorku
od
935
ispitanika
na
teritoriji
Srbije
bez
Kosova,
utvrden
je
i
porast
popularnosti
SPO
i
SSJ,
za
koje
bi
ove
nedelje
glasalo
cetiri
odsto
biraca,
što
je
više
od
jednog
procenta
u
odnosu
na
istraživanje
od
pre
nedelju
dana.
Odgovarajuci
na
dilemu
postavljenu
pred
54
ispitanika
opredeljenih
za
DOS
-
da
li
glasati
za
DSS
ili
ostatak
DOS,
30
odsto
se
izjasnilo
za
ostatak
vladajuce
koalicije,
dok
je
22
procenta
izrazilo
opredeljenost
za
DSS,
što
ukazuje
na
blagi
porast
opredeljenih
za
ostatak
DOS
i
opadanje
broja
biraca
koji
bi
glasali
za
DSS.
Predsednik
SRJ
ocenjen
je
približno
kao
i
prethodne
nedelje
-
ocenom
3,9,
što
je
bolje
od
ocene
pre
mesec
dana
koja
je
tada
bila
3,8.
Guverner
Mladan
Dinkic
je
u
ovoj
nedelji
dobio
prosecnu
ocenu
3,6
i
time
se
izjednacio
s
potpredsednikom
Savezne
vlade
Miroljubom
Labusom.
Premijer
Srbije
Zoran
Đindic,
kao
i
prethodne
nedelje,
dobio
je
ocenu
3,
što
je
skok
u
odnosu
na
nedelju
pre
mesec
dana
kada
je
ta
ocena
bila
2,9.
Kod
bivšeg
predsednika
SRJ
Slobodana
Miloševica
uocljiva
su
kolebanja
prosecne
ocene,
koja
ove
nedelje
iznosi
2,4,
što
je
pad
s
prošlonedeljnih
2,5,
ali
i
skok
u
odnosu
na
ocenu
od
pre
mesec
dana,
koja
je
tada
bila
2,3.
Za
opozicionu
SPS
ove
nedelje
bi
glasalo
šest
odsto
anketiranih,
dok
bi
za
SRS
glasalo
pet
odsto
biraca,
što
je
na
nivou
kao
prethodnih
nedelja.
Ove
nedelje
smanjio
se
i
broj
biraca
koji
ne
bi
glasali
na
eventualnim
izborima
-
s
prošlonedeljnih
28
odsto
na
trenutnih
26
procenata.
Danas,
21.
maj
Jovan
Jasin:
Nije
cak
bilo
ni
razloga
za
korupciju
Beograd
-
Akcizne
markice
koje
je
policija
zaplenila
u
Subotici
izdate
su
u
skladu
sa
uredbom
Saveznog
ministarstva
finansija.
Nije
bilo
potrebe
da
se
bilo
ko
u
Zavodu
korumpira,
jer
je
preduzece
"Kolorkom"
imalo
nalog
Saveznog
ministarstva
finansija
na
osnovu
koga
smo,
u
skladu
sa
propisima,
odstampali
sedam
miliona
akciznih
markica
-
kaze
za
Danas
Jovan
Jasin,
generalni
direktor
Zavoda
za
izradu
novcanica
i
kovanog
novca,
reagujuci
na
izjavu
ministra
finansija
u
Vladi
Srbije
Bozidara
Djelica
da
je
"mafija
izuzetno
finansijski
mocna
i
da
je
mogla
da
korumpira
i
radnike
u
Zavodu".
-
U
konkretnom
slucaju
napravljena
su
dva
ozbiljna
propusta.
Prvi
je
registracija
firme
sa
falsifikovanim
dokumentom
i
drugi
sto
nadlezna
ministarstva
nisu
proverila
da
li
firma
i
njen
vlasnik
kome
je
odobren
nalog
za
akcizne
markice
zaista
postoje
-
pojasava
direktor
Jasin.
Danas,
21.
maj
Dragan
Marsicanin,
DSS:
Necemo
podrzati
zakon
o
ministarstvima
Beograd
-
Poslanici
Demokratske
stranke
Srbije
nece
podrzati
Predlog
zakona
o
ministarstvima
republicke
vlade,
potvrdio
je
Dragan
Marsicanin,
potpredsednik
ove
partije
na
jucerasnjoj
konferenciji
za
novinare.
On
je
ponovio
zamerke
DSS
da
se
ovim
Predlogom
samo
prosiruje
ionako
glomazna
i
skupa
Vlada
i
realizuje
"trgovinski"
sporazum
pojedinih
stranaka
DOS
o
podeli
funkcija.
Secam
se
Tanica
"Ratomirom
Tanicem
treba
da
se
bave
one
partije
ciji
je
funkcioner
bio.
Za
razliku
od
njih
koji
danas
tvrde
da
se
Tanica
ne
secaju,
ja
ga
dobro
pamtim
i
to
iz
vremena
kada
je
bio
odbornicki
kandidat
ND
za
opstinu
Vracar.
Dobio
je
dva
glasa,
mada
je
u
sopstvenoj
kuci
imao
tri
glasaca",
rekao
je
Marsicanin.
-
Umesto
Vlade
koja
se
temelji
na
ovakvim
trgovinskim
sporazumima,
Srbiji
je
potrebna
vlada
koja
ce
proisteci
iz
volje
gradjana.
Takva
vlada
moze
da
se
konstituise
samo
posle
prevremenih
izbora,
dodao
je
Marsicanin.
Govoreci
o
realizaciji
beogradskog
Sporazuma
o
redefinisanju
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore,
Marsicanin
je
kazao
da
ocekuje
dogovor
DOS
i
Koalicije
Zajedno
za
Jugoslaviju
i
formiranje
ustavne
komisije.
Predlog
ekspertskog
tima
DSS
ustavne
povelje
buduce
zajednicke
drzave
bice
gotov
do
formiranja
komisije,
nada
se
Marsicanin.
Potvrdjujuci
zalaganje
svoje
stranke
za
neposrednim
izborom
buducih
poslanika
u
parlamentu
Srbije
i
Crne
Gore,
Marsicanin
je
izrazio
zadovoljstvo
cinjenicom
da
i
DS
podrzava
taj
stav.
Odgovarajuci
na
pitanje
o
insistiranju
Mila
Djukanovica
da
republicke
skupstine
delegiraju
poslanike
u
zajednickom
parlamentu,
potpredsednik
DSS
je
ocenio
da
ce
upornost
crnogorskog
predsednika
"imati
ograniceni
rok
trajanja"
i
da
ce
ga
predstavnici
EU
navesti
da
prihvati
neposredne
izbore.
Proslonedeljnu
akciju
spaljivanja
svercovanih
cigareta
Marsicanin
je
nazvao
"reziranim
spektaklom"
i
"cirkuskom
predstavom"
republicke
vlade.
Isticuci
da
u
Srbiju
godisnje
udje
sedam
hiljada
tona
svercovanih
cigareta,
sto
dnevno
cini
dva
slepera,
cime
drzava
gubi
250
miliona
maraka,
Marsicanin
je
zakljucio
da
takav
nivo
sverca
nije
moguc
bez
podrske
nekih
funkcionera.
On
je
ponovio
optuzbe
DSS
da
je
Vlada
Srbije
svojom
uredbom
o
uvozu
duvanskih
proizvoda
omogucila
sverc.
"U
petak
je
spaljeno
80
tona
cigara
sto
je
100-ti
deo
onoga
sto
u
Srbiju
tokom
godine
nelegalno
udje.
Takvi
rezirani
spektakli
nikoga
ne
mogu
zavarati",
izjavio
je
Marsicanin,
dodajuci
da
je
Vlada
ovu
akciju
morala
da
izvede
zbog
poljuljanog
ugleda
u
inostranstvu.
Danas,
21.
maj
Saradnja
drzave
i
civilnog
drustva
u
suzbijanju
siromastva
Apsolutno
siromasno
18,2
odsto
gradjana
Srbije
Beograd
-
Vlada
Srbije
i
Program
za
razvoj
pri
Ujedinjenim
nacijama
(UNDP)
organizovali
su
juce
konferenciju
na
temu
"Drzava
i
civilno
drustvo:
partneri
u
borbi
protiv
siromastva".
Otvarajuci
konferenciju
u
hotelu
"Palas",
stalni
predstavnik
UNDP
u
Beogradu
Frenk
O’
Donel
rekao
je
da
je
odgovornost
za
borbu
protiv
siromastva
jednaka
i
na
vladinom
i
na
civilnom
sektoru.
On
je
objasnio
na
koji
nacin
Ujedinjene
nacije
mogu
da
pomognu
nasoj
zemlji
u
suprotstavljanju
ovom,
u
pravom
smislu
reci
nacionalnom
problemu.
-
Mozemo
da
vam
pomognemo
u
stvaranju
multidimenzionalnog
pristupa
siromastvu,
kao
i
efikasnijem
sprovodjenju
proaktivne
politike
prema
njima,
vodeci
u
prvom
redu
racuna
o
tretmanu
nacionalnih
manjina
tokom
citavog
procesa
-
izjavio
je
O’
Donel.
Vlada
Srbije
je
nedavno
pocela
sa
izradom
Nacionalne
strategije
za
smanjenje
siromastva,
koja
bi
trebalo
da
bude
zavrsena
do
kraja
juna
sledece
godine,
u
cemu
ce
imati
podrsku
Programa
za
razvoj
UN
i
Svetske
banke.
Republicki
ministar
za
socijalna
pitanja
Gordana
Matkovic
objasnila
je
da
se
sama
strategija
ne
sme
smatrati
obecanjem
Vlade,
vec
da
to
mora
biti
dugorocno
opredeljenje,
ne
samo
Vlade
vec
i
citavog
drustva.
-
Vlada
postoji
danas
i
ovde,
ali
strategija
je
nesto
sto
bi
trebalo
da
postoji
niz
godina,
jer
sasvim
sigurno
postoje
i
druge
snage
koje
mogu
da
pomognu
njenom
ostvarivanju,
kao
sto
su
nevladine
organizacije,
sindikati
i
mediji
-
rekla
je
Gordana
Matkovic.
Poslednji
podaci
o
siromastvu,
kojima
se
baratalo
i
na
danasnjoj
konferenciji,
kazu
da
je
u
Srbiji
siromasno
36
odsto
gradjana,
sa
mesecnim
prihodima
manjim
od
30
americkih
dolara,
a
u
kategoriji
"apsolutnog
siromastva",
gde
su
isti
prihodi
manji
od
20
dolara,
nalazi
se
18,2
odsto
stanovnistva.
U
te
podatke
zasada
nisu
ukljucene
izbeglice
i
raseljena
lica,
od
kojih
je,
kako
kaze
republicki
ministar
za
rad
i
zaposljavanje
Dragan
Milovanovic,
najmanje
polovina
nezaposlena
ili
se
bavi
sivom
ekonomijom.
-
U
Tranzicionom
fondu
Vlade
obezbedjeno
je
4,5
milijarde
dinara,
od
kojih
je
1,3
milijarde
potroseno
za
zbrinjavanje
1.800
otpustenih
radnika.
U
Srbiji
se
proces
borbe
protiv
siromastva
odvija
u
specificnim
uslovima
vrlo
niske
zarade
i
velike
nezaposlenosti,
kako
"ocigledne"
tako
i
prikrivene.
Mi
smo
u
zavrsnoj
fazi
rada
na
novom
zakonu
o
zaposljavanju.
Socijalni
program
Vlade
kad
su
u
pitanju
viskovi
radnika,
ne
predvidja
samo
pasivne
mere,
kao
sto
je
nadoknada.
vec
i
lepezu
aktivnih
mera
doskolovavanja,
podsticanja
samozaposljavanja,
obuke
mladih
za
trazenje
posla
i
druge.
Osnovni
problem
nezaposlenih
u
Srbiji
je
veoma
nizak
nivo
strucne
spreme,
a
mi
smo
u
sprovodjenju
naseg
socijalnog
programa
akcenat,
prirodno,
stavili
na
one
mere
koje
traze
manje
sredstava,
kao
sto
je
savetovanje
pri
klubovima
za
trazenje
posla
-
rekao
je
Milovanovic.
-
Siromastvo
u
Srbiji
je
urbani
fenomen,
najvise
su
pogodjene
porodice
nezaposlenih,
kojih
u
ovom
momentu
ima
oko
800
hiljada,
ili
gde
je
hranitelj
zaposlen
u
industriji.
Za
razliku
od
razvijenih
zapadnih
zemalja,
gde
kao
siromasne
identifikujete
neke
izolovane
grupe,
pokusavajuci
da
ih
ponovo
ukljucite
u
zivot,
u
Srbiji
je
posle
svega
sto
nam
se
desilo,
siromastvo
drugacije
formulisano,
a
veliki
problem
predstavlja
i
cinjenica
da
je
veliki
broj
ljudi
odmah
iznad
granice
siromastva,
dakle
u
riziku
da
se
uskoro
pocnu
smatrati
siromasnim.
Tome
u
prilog
pada
i
stopa
nezaposlenosti,
koja
je
jos
uvek
malo
manja
od
30
odsto
-
upozorila
je
ministarka
Matkovic,
podsetivsi
da
je
u
okviru
Vlade
formirana
Komisija
za
zivotni
standard
kojom
predsedava
premijer
Djindjic.
Dereta:
Ceremonijalna
saradnja
drzave
sa
NVO
-
Bio
je
dogovor
da
imamo
sastanke
jednom
mesecno
-
objasnio
je
Miljenko
Dereta,
izvrsni
direktor
Gradjanskih
inicijativa
svoja
iskustva
sa
premijerom.
-Prvi
je
bio
jako
uspesan,
drugi
nesto
manje,
a
do
treceg
jos
nije
doslo!
U
nevladinom
sektoru
se
stvorio
utisak
da
je
nase
prisustvo
iskljucivo
ceremonijalne,
a
ne
i
sustinske
prirode.
Ta
vrsta
saradnje
mora
da
se
institucionalizuje
na
saveznom
i
republickom
nivou,
da
bi
zaista
funkcionisala.
Izuzetak
su
Savezno
ministarstvo
za
nacionalne
i
etnicke
zajednice,
republicka
ministarstva
za
socijalnapitanja
i
donekle
obrazovanje
i
sporta.
Republicko
ministarstvo
pravde
nas
kad
god
moze
izbegava
-
rekao
je
Dereta.
hronika
vesti (arhiva)