Prethodna
nedelja
Sledeci mesec
hronika
vesti (arhiva)
Nova
Jugoslavija
bez
predsednika
i
premijera?
Cedomir
Jovanovic:
Izrucenja
po
Uredbi
Vladan
Batic:
Srbiji
su
i
dalje,
izgleda
potrebni,
mentori
Vrhovni
sud
Kanade
ponistio
stavove
Badenterove
komisije
Vojislav
Kostunica:
Neki
u
DOS
vode
anticrnogorsku
kampanju
MEDOJEVIC:
Ponuda
koju
Djukanovic
ne
moze
da
odbije
DJELIC:
Za
efikasnu
uniju
Zoran
Đindic:
Srbija
i
Crna
Gora
možda
poput
Švajcarske
Pomoc
SRJ
uslovljena
izrucenjem
Mladica
Đindic:
Nema
rokova
za
nova
isporucenja
Haškom
tribunalu
SERVER:
SAD
nemaju
listu
uslova
Mirko
Marjanovic:
U
Hagu
se
sudi
srpskom
narodu
Blic,
23.
feb.
Nova
Jugoslavija
bez
predsednika
i
premijera?
Plan
za
rešenje
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore,
koji
je
u
Beograd
doneo
Havijer
Solana,
predvida
da
buduca
zajednicka
država
nema
ni
predsednika
ni
premijera,
javio
je
juce
radio
B92
pozivajuci
se
na
dobro
obaveštene
i
pouzdane
izvore.
Savezna
vlada
bi
trebalo
da
se
sastoji
od
cetiri
ministarstva:
odbrane,
spoljnih
poslova
(šef
diplomatije
bi
se
rotirao
na
godinu
dana),
ekonomske
integracije
(bavilo
bi
se
koordinacijom
republickih
ministarstava)
i
unutrasnje
trgovine.
Solanin
predlog
predvida
jednu
stolicu
u
Ujedinjenim
nacijama
i
paritet
u
medunarodnim
organizacijama,
finansijskim
ustanovama
i
diplomatskim
predstavništvima.
Crna
Gora
bi,
po
tom
predlogu,
mogla
da
zadrži
euro
kao
monetu,
a
pitanje
paralelnog
uvodenja
jugoslovenskog
dinara
„ostalo
je
otvoreno“,
navodi
B92.
Srbija
i
Crna
Gora
imale
bi
odvojene
carine,
vodile
bi
odvojene
spoljnotrgovinske
politike
i
zasebne
poreske
sisteme.
Zanimljiva
je,
tvrdi
izvor
B92,
i
tacka
o
servisiranju
medunarodnih
dugova,
prema
kojoj
bi,
ukoliko
jedna
republika
ne
plati
svoje
obaveze,
to
umesto
nje
morala
da
ucini
druga.
U
rešavanju
pitanja
Vojske
ostavljene
su
dve
mogucnosti,
prva
-
da
svaka
republika
ima
svoju
vojsku,
a
druga
mogucnost
je
da
armija
bude
zajednicka,
ali
da
je
svako
služi
u
svojoj
republici.
Ukoliko
bi
bio
usvojen,
ovaj
plan
bi,
predloženo
je,
kroz
tri
godine
išao
na
proveru.
Kako
saznaje
B92,
jugoslovenski
predsednik
Vojislav
Kostunica
juce
je
rekao
da
bi
nacelno
prihvatio
taj
predlog,
a
da
ga
je
potpredsednik
Savezne
vlade
Miroljub
Labus
odbio.
„Solanin
predlog,
jugoslovenski
zvanicnici
juce
su
videli
po
prvi
put,
a
crnogorski
predsednik
Milo
Đukanovic
ga
je
u
rukama
imao
pre
sedam
dana“,
navodi
radio
B92.
Blic,
23.
feb.
Cedomir
Jovanovic,
potpredsednik
Demokratske
stranke,
najavio
Izrucenja
po
Uredbi
BEOGRAD
-
Zakon
o
saradnji
s
Haškim
tribunalom
najverovatnije
nece
imati
podršku
u
Saveznoj
skupštini,
tako
da
ce
Vlada
Srbije
nastaviti
sa
primenom
uredbe
Vlade
Srbije
iz
juna
prošle
godine
koja
podrazumeva
direktnu
primenu
statuta
Haškog
tribunala
-
rekao
je
juce
potpredsednik
DS
Cedomir
Jovanovic
i
naglasio
da
ce
na
osnovu
ove
uredbe
biti
isporucivani
i
pripadnici
VJ,
kao
i
lica
koja
su
pod
zaštitom
VJ
a
nalaze
se
na
haškim
optužnicama.
Jovanovic
je
rekao
da
ce
„insistirati
na
podršci
SNP
zakonu
o
Hagu
u
saveznom
parlamentu
jer
ta
stranka
ne
može
biti
proevropska
snaga
ukoliko
ne
prihvati
odgovornost“.
On
je
istakao
da
se
u
slucaju
SNP
i
drugih
stranaka
koje
koce
usvajanje
zakona
o
saradnji
s
Hagom
radi
o
neodgovornoj
politici
koja
se
vodi
na
saveznom
nivou.
Povodom
nastavka
razgovora
o
buducnosti
federacije,
Jovanovic
je
rekao
da
srpska
i
jugoslovenska
strana
ulaze
sa
mnogo
optimizma
u
poslednju
rundu
razgovora
i
veruju
da
ce
crnogorsko
rukovodstvo
imati
razumevanja
jer
zajednica
ima
perspektivu
uz
kompromise
obe
strane.
-
O
konacnom
rešenju
odnosa
moraju
se
izjasniti
parlamenti,
ali,
ponavljam,
da
je
naša
platforma
o
tom
pitanju
fleksibilna
-
rekao
je
Jovanovic
i
naglasio
da
je
prioritet
dogovor
o
jednoj,
makar
i
rotirajucoj
stolici
u
UN,
dok
ce
se
pitanja
o
odbrani
zemlje
i
zajednickoj
monetarnoj
politici
rešiti
posebnim
dogovorima.
Prema
njegovim
recima,
bilo
bi
dobro
ukoliko
bi
se
izbegao
referendum
u
Crnoj
Gori
jer
bi
on
izazvao
tenzije
izmedu
suprotstavljenih
struja.
-
Na
sastanaku
Predsedništva
DOS,
koji
bi
mogao
da
bude
održan
u
ponedeljak,
dan
pre
zasedanja
saveznog
parlamenta,
ocekujem
prisustvo
predstavnika
DSS
kao
i
njihov
odgovor
na
obrt
koji
je
usledio
24
casa
po
završetku
poslednjeg
zasedanja
lidera
DOS
i
distanciranje
od
postignutog
dogovora
o
formiranju
radnih
grupa
koje
bi
trebalo
da
reše
odnose
u
koaliciji
-
rekao
je
Jovanovic
i
dodao
da
bi
na
narednom
sastanku
trebalo
da
budu
pronadeni
odgovori
na
pitanja
koja
su
ostala
otvorena
na
poslednjem
zasedanju.
On
je
rekao
da
„nisu
razmišljali
o
iskljucenju
DSS
iz
DOS,
ali
da
ce
DOS
sankcionisati
takvu
vrstu
ponašanja“.
-
Spremni
smo
da
podržimo
kandidata
DSS
za
saveznog
ministar
finansija
pod
uslovima
da
taj
kandidat
vodi
politiku
koju
vodi
DOS
i
da
DSS
uzvrati
podrškom
rekonstrukcije
Republicke
vlade
koju
je
promovisao
Đindic,
a
to
podrazumeva
otvaranje
potpredsednickog
mesta
za
Velju
Ilica
i
formiranje
ministarstva
za
ekologiju
-
rekao
je
Jovanovic.
On
je
dodao
da
ce
mesto
predsednika
Skupštine
Srbije
DSS
biti
vraceno
kada
se
reše
medusobni
odnosi
u
koaliciji
koji
su
poremeceni
zbog
politike
ove
stranke
i
da
ce
DSS
ukoliko
želi
da
ude
u
Vladu
morati
da
se
obaveže
da
ce
podržavati
zakone
koje
predlaže
Vlada
Srbije
bez
primene
dvostrukih
standarda
-
rekao
je
Jovanovic.
Danas,
23.
feb.
Srbiji
su
i
dalje
potrebni
mentori
Srbiji
su
i
dalje,
izgleda
potrebni,
mentori,
treba
da
im
neko
stalno
prica
sta
da
rade.
Smesno
je
da
covek
koji
je
pritiskom
na
dugme
odredjivao
NATO
napade
na
SRJ
sada
baca
dimne
zavese
sa
svojim
planovima
oko
uredjenja
drzave.
Kao
predsednik
DHSS
mogu
da
kazem
da
cemo
krenuti
u
kampanju
da
se
i
gradjani
Srbije
pitaju
o
opstanku
ove
zemlje
-
rekao
je
republicki
ministar
pravde
Vladan
Batic.
Danas,
23.
feb.
Vrhovni
sud
Kanade
ponistio
stavove
Badenterove
komisije
*
Badenterovo
misljenje
je,
dakle,
potroseno?
-
Da.
To
je
gotovo
i
to
je
istorija,
neprimenljiva
na
sadasnju
situaciju.
Crnogroska
vlada
ne
moze
da
ga
koristi
kao
argument
jer
je
u
medjuvremenu
usvojena
jedna
druga
vazna
odluka
-
to
je
bila
odluka
Vrhovnog
suda
Kanade.
Vrhovni
sud
Kanade
bio
je
upitan
da
se
izjasni
da
li
Kvebek
ima
pravo
na
jednostrano
otcepljenje.
Vrhovni
sud,
uzimajuci
takodje
u
obzir
odluku
Badenterove
komisije,
odlucio
je
da
nema
jednostranog
prava
na
otcepljenje.
Ako
bi
jedan
deo
Kanade
hteo
da
imapravo
na
otcepljenje,
on
moze
da
ga
ima,
ukoliko
je
ono
zasnovano
na
jasnoj
vecini
svih
gradjana,
sto
znaci
apsolutnoj
vecini.
Drugo,
ako
se
gradjani
izjasne
za
otcepljenje,
onda
su
neophodni
pregovori
koji
se
ticu
drugih
delova
zemlje
ili
federacije.
Mora
se
postici
konsenzus
o
tome
sta
ce
biti
konacni
ishod
secesije.
Kada
se
to
primeni
na
Crnu
Goru,
to
znaci
da
bi
dvotrecinska
vecina
stanovnika
bila
"jasna
vecina".
Ta
vecina
mora
da
bude
ubedljiva
i
za
manjinu
i
za
druge
clanice
federacije.
Mi
smo
gledali
i
svajcarsko
iskustvo,
vise
takvih
referenduma
za
secesiju.
Ljudi
odlucuju
sasvim
drugacije
na
prvom
i
drugom
referendumu.
Jedno
je
kada
se
postavi
apstraktno
pitanje
secesije,
a
drugo
je
kada
ljudi
postanu
svesni
svih
posledica
secesije.
Kod
vas,
kao
i
kod
vecine
drugih
evropskih
naroda
postoji
poslovica
"Dvaput
meri,
jednom
seci".
Ta
poslovica
upravo
se
primenjuje
na
ovakve
situacije.
Badenterova
komisija
nije
uzele
u
obzir
da
su
jugoslovenske
granice
imale
administrativni
karakter.
Ako
posmatrate
slucaj
kantona
Jura,
najvaznije
pitanje
bilo
je
da
se
definisu
granice
kantona.
Badenterova
komisija
morala
je
da
da
pravna
sredstva
i
proceduru
za
ustanovljivanje
granica,
a
ne
da
to
pitanje
prepusti
ratu
i
da
svojom
odlukom
doprinese
ratu.
Umesto
toga,
ona
je
odobrila
jednostranu
secesiju,
a
upravo
to
je
osporeno
od
strane
kanadskog
Vrhovnog
suda.
Posle
slucaja
Jugoslavije,
jasno
je
da
svaka
secesija
mora
da
uvazi
interese
drugih
clanica
federacije.
Danas,
25.
feb.
Vojislav
Kostunica
na
sednici
Glavnog
odbora
DSS
Neki
u
DOS
vode
anticrnogorsku
kampanju
Beograd
-
Predsednik
SRJ
i
predsednik
Demokratske
stranke
Srbije
Vojislav
Kostunica
ocenio
je
juce
da
razgovori
o
zajednickoj
drzavi
Srbije
i
Crne
Gore
teku
uspesno,
ali
da
ima
pokusaja
opstrukcije
tih
razgovora.
Kostunica
je
na
sednici
Glavnog
odbora
DSS
rekao
da,
kako
je
jasnije
"da
smo
nadomak
resenja",
sve
je
vise
nezadovoljnih
glasova.
-
Oni
kojima
ranije
nije
padalo
na
pamet
da
konsultuju
Srbiju,
ni
onda
kada
su
se
srdacno
druzili
i
poslovali
sa
Djukanovicem,
kod
njega
nalazili
utociste
od
natovskih
bombi
i
Milosevicevog
rezima,
pomagali
kreiranju
specificne
ekonomske
politike
Crne
Gore,
solidarisali
se
sa
antisrpskim
pojavama,
sada
odjednom
postavljaju
pitanje
sta
ce
Srbiji,
uopste,
zajednica
sa
Crnom
Gorom,
istakao
je
Kostunica.
Prema
njegovoj
oceni,
u
pokusaj
opstrukcije
spada
i
novo
komplikovanje
oko
donosenja
zakona
o
Haskom
tribunalu,
"uprkos,
u
ponedeljak
18.
februara
postignutom
dogovoru
da
se
donesu
okvirni
savezni
i
specificni
republicki
zakoni".
"Iz
redova
samog
DOS
vodi
se
anticrnogorska
i
antijugoslovenska
kampanja,
ne
iz
uverenja
da
bi
Srbiji
bilo
bolje
samoj,
nego
iz
nekih
razloga
koji
tesko
mogu
da
izdrze
probu
moralnosti",
kazao
je
Kostunica.
On
je
istakao
da
u
DOS
ne
postoji
spremnost
da
se
uzi
i
pojedinacni
interesi
podrede
visim,
a
da
je
klasican
primer
za
to
odnos
prema
jugoslovenskoj
drzavnoj
zajednici.
Podsetio
je
da
je
jedno
od
osnovnih
predizbornih
obecanja
bilo
da
ce
se
uciniti
sve
za
ocuvanje
i
redefinisanje
zajednicke
drzave.
Kostunica
je
ocenio
da
su
odnosi
u
DOS
"na
najnizoj
tacki
do
sada",
sto
steti
ne
samo
toj
koaliciji
nego
i
gradjanima
i
samoj
zemlji.
Predsednik
DSS
je
istakao
da
su
prekrseni
koalicioni
sporazumi
prema
kojima
toj
stranci
pripada
mesto
predsednika
Skupstine
Srbije
i
mesto
saveznog
ministra
finansija,
kao
i
sporazum
o
mehanizmu
za
izbor
novih
republickih
poslanika
koji
dolaze
na
upraznjena
mesta.
Kostunica
je
rekao
da
su
iz
proslog
rezima
"svi
stari
metodi
tu".
"Ako
DOS
namerava
da
preuzme
ceo
Milosevicev
instrumentarijum,
mi
ga
u
tome
ne
mozemo
spreciti.
Mozemo,
medjutim,
da
ne
ucestvujemo
u
tome",
kazao
je
Kostunica.
(Tanjug)
Danas,
25.
feb.
MEDOJEVIC:
Ponuda
koju
Djukanovic
ne
moze
da
odbije
Beograd
-
Solanin
plan
nije
napravljen
radi
ocuvanja
Federacije
nego
da
se
odlozi
referendum
u
Crnoj
Gori.
U
Srbiji
su
pogresno
shvatili
da
je
Solana
ljubitelj
federacije,
a
on
je
samo
doneo
ponudu
Milu
Djukanovicu
za
koju
je
znao
da
ovaj
ne
moze
da
odbije.
Ovo
je
nametnuto
resenje,
ono
nije
optimalno
i
samo
je
privremeno
-
rekao
je
za
Danas
Nebojsa
Medojevic
o
ponudi
visokog
predstavnika
EU
Havijera
Solane
prema
kojoj
bi
Srbija
i
Crna
Gora
imale
razlicite
valute
i
dva
razlicita
spoljnotrgovinska,
poreska
i
carinska
rezima.
Danas,
25.
feb.
DJELIC:
Za
efikasnu
uniju
Beograd
-
Ministar
finansija
u
Vladi
Srbije
Bozidar
Djelic
izjavio
je
da
Srbija
zeli
evropsku
integraciju
ali
da
je
interes
srpskih
poreskih
obveznika
unija
koja
ce
biti
sto
efikasnija.
-
Tesko
je
da
postoji
jedna
drzava
bez
jedinstvene
sluzbe,
npr.
carinske,
i
sa
jedinstvenim
kontrolnim
i
izvrsnim
mehanizmom.
U
suprotnom
bi
moglo
da
se
desi
da
se
jedna
clanica
federacije
stavi
u
povlascen
polozaj
i
da
"dampinguje"
propise
drugih.
Slicno
vazi
i
za
kontrolu
ulaska
kapitala
-
istice
Djelic.
Glas
Javnosti,
25.
feb.
Zoran
Đindic:
Srbija
i
Crna
Gora
možda
poput
Švajcarske
Jedna
licnost
predsednik
i
premijer
buduce
države?
Vlada
Srbije
nece
isporucivati
osumnjicene
Hagu.
Dosta
o
Miloševicu
kad
je
Srbija
gladna!
Izrucenje
Ratka
Mladica
dovelo
bi
do
pobune
500.000
ozlojedenih
izbeglica
iz
BiH
u
Srbiji
IVANJICA
-
Zoran
Đindic,
premijer
Srbije,
rekao
je
juce,
posle
posete
Zlatiborskom
okrugu,
da
nije
tacno
da
plan
Havijera
Solane,
visokog
predstavnika
Evropske
unije,
predvida
da
buduca
federacija
bude
bez
premijera
i
predsednika.
On
medutim
nije
želeo
da
otkrije
pojedinosti
razgovora,
jer
bi
time
prekršio
dogovor
o
neiznošenju
detalja
dok
se
pregovori
ne
završe.
Đindic
je
ipak
istakao
da
postoji
ideja
da
jedna
licnost
bude
i
predsednik
države
i
vlade,
kao
što
je
slucaj
u
Švajcarskoj.
-
Ono
što
je
važno
jeste
da
još
nijedan
pisani
dokument
nije
predložen
i
da
se
za
sada
sve
zasniva
samo
na
usmenim
dogovorima,
izjavio
je
premijer
i
dodao
da
je
pre
dva
dana
sa
Koštunicom
i
Labusom
imao
sastanak,
na
kome
je
definisan
minimum
državnih
funkcija
koji
mora
da
bude
zadovoljen
da
bi
to
bila
stvarna
država.
-
Mi
nismo
zainteresovani
za
neki
truli
kompromis
da
bi
se
nešto
veštacki
spojeno
zvalo
država.
Država
je
nešto
što
funkcioniše
na
celoj
svojoj
teritoriji,
ima
zajednicko
tržište,
isti
carinski
sistem
i
dovoljne
mehanizme
za
integraciju
u
Evropsku
uniju,
rekao
je
on
i
dodao
da
se
od
EU
ocekuje
da
podrži
takav
koncept
naše
države.
Povodom
sudenja
u
Hagu,
Đindic
je
istakao
da
je
iznenaden
procesom
koji
se
vodi
protiv
Miloševica
i
dodao
da
smo
„ocekivali
pravni
postupak,
a
ne
politicko-istorijski
seminar".
Sudenje,
po
njemu,
pocinje
da
lici
na
špansku
seriju
od
150
ili
500
nastavaka.
Prethodno,
u
razgovoru
sa
novinarima
na
Zlatiboru,
srpski
premijer
je
naglasio
da
proces
sve
više
postaje
neozbiljan
zbog
dovodenja
u
sudnicu
nekompetentnih
svedoka,
mnogo
košta
i
pocinje
da
iritira
stanovništvo
Srbije.
„Sve
to
beskorisno
zaokuplja
pažnju
ljudi
u
situaciji
kad
je
u
Srbiji
oko
tri
miliona
gradana
polugladno
ili
gladno",
rekao
je
predsednik
srpske
vlade.
Đindic
je
dodao
i
da
se
Vlada
Srbije
nece
baviti
pitanjima
osumnjicenih
za
ratne
zlocine,
niti
ce
ih
hapsiti
i
isporucivati
Hagu.
On
je
rekao
da
bi
bilo
veoma
rizicno
isporuciti
bivšeg
komandanta
Vojske
RS
generala
Ratka
Mladica
Hagu,
obrazloživši
da
u
Srbiji
živi
oko
500.
000
ozlojedenih
izbeglica
iz
BiH
koje
bi
u
tom
slucaju
mogle
da
organizuju
pobunu
širih
razmera.
Blic,
27.
feb.
Džejms
O’Brajan
o
pomoci
americkog
Kongresa
našoj
zemlji
Pomoc
SRJ
uslovljena
izrucenjem
Mladica
BEOGRAD
(Beta)
-
Bivši
specijalni
predsednicki
izaslanik
za
Balkan
Džejms
O’Brajan
ocenio
je
juce
da
ce
predstojece
razmatranje
u
Kongresu
o
daljoj
finansijskoj
pomoci
Beogradu
biti
uslovljeno
predajom
optuženih
za
ratne
zlocine,
pre
svih
generala
Ratka
Mladica.
Americki
zvanicnik
je
izrazio
uverenje
da
je
to
glavna
tema
razgovora
izmedu
Vašingtona
i
Beograda.
„Jasno
je
da
americki
Kongres
kontroliše
odobravanje
sredstava
i
da
je
pred
kraj
mandata
predsednika
Klintona
jasno
predocio
da
ce
prekinuti
podršku
novoj
vladi
u
Beogradu
ukoliko
ne
ispuni
nekoliko
uslova,
ukljucujuci
i
bezrezervnu
saradnju
sa
Hagom
i
ukidanje
nedozvoljenih
veza
sa
snagama
bezbednosti
u
Republici
Srpskoj“,
rekao
je
O’Brajan
u
intervjuu
radiju
„Glas
Amerike“.
Po
njegovim
recima,
americka
administracija
nema
drugog
izbora
nego
da
vodi
takve
razgovore
i
jasno
predoci
da
nije
ni
u
cijem
interesu
da
se
Mladic
štiti
i
da
bude
na
slobodi.
„Neka
Mladic
ide
u
Hag
i
odgovori
na
optužbe.
Ako
je
zaista
heroj
koji
nije
pocinio
zlocine,
bice
mu
pravedno
sudeno
i
bice
osloboden.
Ako
je,
pak,
kriv,
dobice
ono
što
zaslužuje“,
porucio
je
O’Brajan.
On
je
potvrdio
da
bi
se
bivši
državni
sekretar
Medlin
Olbrajt
odazvala
sudskom
pozivu
da
bude
svedok
na
sudenju
Slobodanu
Miloševicu
u
Hagu.
Americki
diplomata
je
ocenio
da
je
sudbina
reformi
kljucno
pitanje
u
pregovorima
oko
buduceg
uredenja
jugoslovenske
federacije.
„Srbija
i
Crna
Gora
treba
da
postanu
deo
šire
evropske
zajednice,
zato
treba
prihvatiti
kurs
koji
ce
ubrzati
proces
reforme.
Mislim
da
obe
strane
imaju
dobre
argumente
i
licno
bih
želeo
da
u
sklopu
postignutog
dogovora
obnove
svoju
predanost
ubrzanim
reformama“,
rekao
je
O’Brajan.
On
je
još
kazao
da
je
gledajuci
sa
strane
teško
oceniti
da
li
bi
crnogorski
referendum
o
nezavisnosti
pomogao
ili
štetio
procesu
reformi,
dodajuci
da
bi
se
predsednik
Đukanovic
teško
održao
na
vlasti
u
slucaju
da
se
vecina
Crnogoraca
izjasni
protiv
ocepljenja
te
republike.
O’Brajan
je
ocenio
da
bi
poraz
Đukanovica
na
referendumu
izbacio
u
prvi
plan
„grupu
ljudi“
blisku
Miloševicu
i
bivšem
režimu
i
u
Crnoj
Gori
i
u
Srbiji.
„Strani
posmatraci
se
pitaju
da
li
status
Crne
Gore
treba
na
brzinu
rešavati.
Koliko
mi
je
poznato,
obe
strane
su
spremne
da
razgovaraju
o
više
opcija,
ukljucujuci
i
moratorijum“,
rekao
je
americki
diplomata.
O’Brajan
je
rekao
da
Amerikanci
imaju
drugaciji
pristup
rešavanju
problema
od
Evropljana,
koji
cesto
smatraju
da
politicke
teškoce
treba
rešavati
sporo
i
strpljivo.
Blic,
27.
feb.
Đindic:
Nema
rokova
za
nova
isporucenja
Haškom
tribunalu
BEOGRAD
-
Premijer
Srbije
Zoran
Đindic
rekao
je
juce
da
Vlada
Srbije
nije
ogranicena
31.
martom
kao
rokom
za
nova
isporucenja,
vec
ce
tada
državni
sekretar
SAD
saopštiti
Kongersu
da
li
SRJ
ispunjava
uslove
za
pomoc
iz
americkog
zakona
donetog
još
prošle
godine.
-
Nova
izrucenja
Tribunalu
nisu
ukljucena,
jer
je
jedan
od
uslova
saradnja
sa
sudom
u
Hagu
koja
se
ne
odnosi
samo
na
isporucenje
pojedinaca
-
rekao
je
Đindic
i
izrazio
nadu
da
ce
posle
izveštaja
tužioca
Tribunala
SRJ,
kao
i
prošle
godine,
dobiti
pozitivnu
ocenu
od
Kongresa
SAD.
Osim
saradnje
sa
Tribunalom,
uslovi
Kongresa
su
sprovodenje
Dejtonskog
sporazuma
i
nepostojanje
politickih
zatvorenika
u
zatvorima
u
Srbiji.
-
Ukoliko
americka
pomoc
zavisi
od
isporucenja
bivšeg
nacelnika
Generalštaba
VRS
Ratko
Mladica,
onda
i
mi
i
oni
imamo
problem
jer
Mladic
nije
u
nadležnosti
Vlade
Srbije
ili
SRJ
niti
znamo
gde
je
on
-
rekao
je
Đindic
i
naglasio
da
ce
se
saradnja
sa
Tribunalom
nastaviti
kao
i
do
sada.
On
je
istakao
da
ta
saradnja
ima
svoj
tempo
i
detalje
gde
postoji
mali
spor
ili
nesaglasje,
ali
da
u
celini
nema
nikakvog
spora
na
relaciji
Srbija,
SRJ
i
EU,
SAD.
Đindic
je
demantovao
da
Vlada
Srbije
sprema
puštanje
nove
ture
albanskih
zatvorenika
iz
zatvora
u
Srbiji.
Danas,
28.
feb.
SERVER:
SAD
nemaju
listu
uslova
London
-
Americka
administracija
nije
sacinila
listu
uslova
koje
Beograd
treba
da
ispuni
kako
bi
se
nastavila
americka
pomoc
Jugoslaviji,
vec
zeli
da
Jugosloveni
sami
definisu
ono
sto
smatraju
odgovarajucom
saradnjom
sa
Hagom,
pa
ce
odluku
o
pomoci
doneti
na
osnovu
toga,
izjavio
je
strucnjak
za
Balkan
iz
Americkog
instituta
za
mir
Danijel
Server.
Unapredjenje
saradnje
sa
Hagom
jedan
je
od
uslova
da
americki
Kongres
31.
marta
odobri
dalju
finansijsku
pomoc
Srbiji.
U
izjavi
za
BBC,
Server
nije
mogao
da
potvrdi
tvrdnju
bivseg
americkog
izaslanika
za
Balkan
Dzejmsa
O’Brajana
da
je
uslov
izrucenje
bivseg
komandanta
Vojske
Repoublike
Srpske
Ratka
Mladica.
On
je,
medjutim,
ukazao
da
je
"vrlo
tesko
objasniti
ljudima
u
Vasingtonu
da
vlada
koja
je
uhapsila
i
u
Hag
poslala
Slobodana
Milosevica
sada
ima
problema
da
to
isto
ucini
s
Ratkom
Mladicem,
koji
je
na
odredjeni
nacin
ipak
‘manja
riba’
od
Milosevica,
a
optuzen
je
za
stvari
za
koje
cela
Srbija
sada
svakako
zna
da
su
se
desile".
Insistirajuci
na
tome
da
"Beograd
treba
da
ispuni
svoje
obaveze
prema
Tribunalu",
Server
je
postavio
pitanje
zasto
Beograd
ne
bi
zeleo
da
to
ucini
i
bez
uslovljavanja.
-
Ako
Srbija
i
Jugoslavija
zele
da
budu
deo
Evrope,
jasno
je
da
na
svojoj
teritoriji
ne
mogu
imati
optuzene
za
ratne
zlocine
koji
se
slobodno
krecu.
To
je,
cini
mi
se,
vise
pitanje
vladavine
prava
i
nacina
na
koji
se
Srbijom
vlada
nego
pitanje
odnosa
izmedju
Vasingtona
i
Beograda
-
rekao
je
on.
Danas,
28.
feb.
Mirko
Marjanovic,
potpredsednik
SPS
U
Hagu
se
sudi
srpskom
narodu
Uzice
-
Boraveci
preksinoc
u
Odboru
uzickih
socijalista
Mirko
Marjanovic,
potpredsednik
SPS,
ocenio
je
da
je
sudjenje
Slobodanu
Milosevicu
u
Hagu,
u
stvari
"sudjenje
srpskom
narodu".
On
je
dodao
da
se
bivsi
jugoslovenski
predsednik
na
ovom
sudu
"drzi
briljantno,
da
ukazuje
na
farsu
od
ovog
sudjenja",
koje
ce,
kako
je
Marjanovic
zakljucio,
"zavrsiti
debaklom
onih
koji
su
osnovali
Haski
tribunal",
i
da
ce
Milosevic
biti
oslobodjen.
On
je
rekao
da
je
ubedjen
da
"niko
u
rukovodstvu
SPS
nije
spreman
da
se
na
ovom
sudjenju
pojavi
u
ulozi
zasticenog
svedoka,
odnosno
insajdera,
jer
bi
takvima
u
istoriji
pripalo
mesto
Vuka
Brankovica".
hronika
vesti (arhiva)