Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika  22. - 28. feb. 2002.

Prethodna nedelja           Sledeci mesec

hronika vesti (arhiva)

Nova Jugoslavija bez predsednika i premijera?

Cedomir Jovanovic: Izrucenja po Uredbi

Vladan Batic: Srbiji su i dalje, izgleda potrebni, mentori

Vrhovni sud Kanade ponistio stavove Badenterove komisije

Vojislav Kostunica: Neki u DOS vode anticrnogorsku kampanju

MEDOJEVIC: Ponuda koju Djukanovic ne moze da odbije

DJELIC: Za efikasnu uniju

Zoran Đindic: Srbija i Crna Gora možda poput Švajcarske

Pomoc SRJ uslovljena izrucenjem Mladica

Đindic: Nema rokova za nova isporucenja Haškom tribunalu

SERVER: SAD nemaju listu uslova

Mirko Marjanovic: U Hagu se sudi srpskom narodu

Blic, 23. feb.

Nova Jugoslavija bez predsednika i premijera?

Plan za rešenje odnosa Srbije i Crne Gore, koji je u Beograd doneo Havijer Solana, predvida da buduca zajednicka država nema ni predsednika ni premijera, javio je juce radio B92 pozivajuci se na dobro obaveštene i pouzdane izvore.

Savezna vlada bi trebalo da se sastoji od cetiri ministarstva: odbrane, spoljnih poslova (šef diplomatije bi se rotirao na godinu dana), ekonomske integracije (bavilo bi se koordinacijom republickih ministarstava) i unutrasnje trgovine. Solanin predlog predvida jednu stolicu u Ujedinjenim nacijama i paritet u medunarodnim organizacijama, finansijskim ustanovama i diplomatskim predstavništvima.

Crna Gora bi, po tom predlogu, mogla da zadrži euro kao monetu, a pitanje paralelnog uvodenja jugoslovenskog dinara „ostalo je otvoreno“, navodi B92. Srbija i Crna Gora imale bi odvojene carine, vodile bi odvojene spoljnotrgovinske politike i zasebne poreske sisteme.

Zanimljiva je, tvrdi izvor B92, i tacka o servisiranju medunarodnih dugova, prema kojoj bi, ukoliko jedna republika ne plati svoje obaveze, to umesto nje morala da ucini druga. U rešavanju pitanja Vojske ostavljene su dve mogucnosti, prva - da svaka republika ima svoju vojsku, a druga mogucnost je da armija bude zajednicka, ali da je svako služi u svojoj republici. Ukoliko bi bio usvojen, ovaj plan bi, predloženo je, kroz tri godine išao na proveru.

Kako saznaje B92, jugoslovenski predsednik Vojislav Kostunica juce je rekao da bi nacelno prihvatio taj predlog, a da ga je potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus odbio.

„Solanin predlog, jugoslovenski zvanicnici juce su videli po prvi put, a crnogorski predsednik Milo Đukanovic ga je u rukama imao pre sedam dana“, navodi radio B92.

Blic, 23. feb.

Cedomir Jovanovic, potpredsednik Demokratske stranke, najavio

Izrucenja po Uredbi 

BEOGRAD - Zakon o saradnji s Haškim tribunalom najverovatnije nece imati podršku u Saveznoj skupštini, tako da ce Vlada Srbije nastaviti sa primenom uredbe Vlade Srbije iz juna prošle godine koja podrazumeva direktnu primenu statuta Haškog tribunala - rekao je juce potpredsednik DS Cedomir Jovanovic i naglasio da ce na osnovu ove uredbe biti isporucivani i pripadnici VJ, kao i lica koja su pod zaštitom VJ a nalaze se na haškim optužnicama.

Jovanovic je rekao da ce „insistirati na podršci SNP zakonu o Hagu u saveznom parlamentu jer ta stranka ne može biti proevropska snaga ukoliko ne prihvati odgovornost“. On je istakao da se u slucaju SNP i drugih stranaka koje koce usvajanje zakona o saradnji s Hagom radi o neodgovornoj politici koja se vodi na saveznom nivou.

Povodom nastavka razgovora o buducnosti federacije, Jovanovic je rekao da srpska i jugoslovenska strana ulaze sa mnogo optimizma u poslednju rundu razgovora i veruju da ce crnogorsko rukovodstvo imati razumevanja jer zajednica ima perspektivu uz kompromise obe strane. - O konacnom rešenju odnosa moraju se izjasniti parlamenti, ali, ponavljam, da je naša platforma o tom pitanju fleksibilna - rekao je Jovanovic i naglasio da je prioritet dogovor o jednoj, makar i rotirajucoj stolici u UN, dok ce se pitanja o odbrani zemlje i zajednickoj monetarnoj politici rešiti posebnim dogovorima. Prema njegovim recima, bilo bi dobro ukoliko bi se izbegao referendum u Crnoj Gori jer bi on izazvao tenzije izmedu suprotstavljenih struja.

- Na sastanaku Predsedništva DOS, koji bi mogao da bude održan u ponedeljak, dan pre zasedanja saveznog parlamenta, ocekujem prisustvo predstavnika DSS kao i njihov odgovor na obrt koji je usledio 24 casa po završetku poslednjeg zasedanja lidera DOS i distanciranje od postignutog dogovora o formiranju radnih grupa koje bi trebalo da reše odnose u koaliciji - rekao je Jovanovic i dodao da bi na narednom sastanku trebalo da budu pronadeni odgovori na pitanja koja su ostala otvorena na poslednjem zasedanju. On je rekao da „nisu razmišljali o iskljucenju DSS iz DOS, ali da ce DOS sankcionisati takvu vrstu ponašanja“.

- Spremni smo da podržimo kandidata DSS za saveznog ministar finansija pod uslovima da taj kandidat vodi politiku koju vodi DOS i da DSS uzvrati podrškom rekonstrukcije Republicke vlade koju je promovisao Đindic, a to podrazumeva otvaranje potpredsednickog mesta za Velju Ilica i formiranje ministarstva za ekologiju - rekao je Jovanovic. On je dodao da ce mesto predsednika Skupštine Srbije DSS biti vraceno kada se reše medusobni odnosi u koaliciji koji su poremeceni zbog politike ove stranke i da ce DSS ukoliko želi da ude u Vladu morati da se obaveže da ce podržavati zakone koje predlaže Vlada Srbije bez primene dvostrukih standarda - rekao je Jovanovic.

Danas, 23. feb.

Srbiji su i dalje potrebni mentori

Srbiji su i dalje, izgleda potrebni, mentori, treba da im neko stalno prica sta da rade. Smesno je da covek koji je pritiskom na dugme odredjivao NATO napade na SRJ sada baca dimne zavese sa svojim planovima oko uredjenja drzave. Kao predsednik DHSS mogu da kazem da cemo krenuti u kampanju da se i gradjani Srbije pitaju o opstanku ove zemlje - rekao je republicki ministar pravde Vladan Batic.

Danas, 23. feb.

Vrhovni sud Kanade ponistio stavove Badenterove komisije

* Badenterovo misljenje je, dakle, potroseno? - Da. To je gotovo i to je istorija, neprimenljiva na sadasnju situaciju. Crnogroska vlada ne moze da ga koristi kao argument jer je u medjuvremenu usvojena jedna druga vazna odluka - to je bila odluka Vrhovnog suda Kanade. Vrhovni sud Kanade bio je upitan da se izjasni da li Kvebek ima pravo na jednostrano otcepljenje. Vrhovni sud, uzimajuci takodje u obzir odluku Badenterove komisije, odlucio je da nema jednostranog prava na otcepljenje. Ako bi jedan deo Kanade hteo da imapravo na otcepljenje, on moze da ga ima, ukoliko je ono zasnovano na jasnoj vecini svih gradjana, sto znaci apsolutnoj vecini. Drugo, ako se gradjani izjasne za otcepljenje, onda su neophodni pregovori koji se ticu drugih delova zemlje ili federacije. Mora se postici konsenzus o tome sta ce biti konacni ishod secesije. Kada se to primeni na Crnu Goru, to znaci da bi dvotrecinska vecina stanovnika bila "jasna vecina". Ta vecina mora da bude ubedljiva i za manjinu i za druge clanice federacije. Mi smo gledali i svajcarsko iskustvo, vise takvih referenduma za secesiju. Ljudi odlucuju sasvim drugacije na prvom i drugom referendumu. Jedno je kada se postavi apstraktno pitanje secesije, a drugo je kada ljudi postanu svesni svih posledica secesije. Kod vas, kao i kod vecine drugih evropskih naroda postoji poslovica "Dvaput meri, jednom seci". Ta poslovica upravo se primenjuje na ovakve situacije. Badenterova komisija nije uzele u obzir da su jugoslovenske granice imale administrativni karakter. Ako posmatrate slucaj kantona Jura, najvaznije pitanje bilo je da se definisu granice kantona. Badenterova komisija morala je da da pravna sredstva i proceduru za ustanovljivanje granica, a ne da to pitanje prepusti ratu i da svojom odlukom doprinese ratu. Umesto toga, ona je odobrila jednostranu secesiju, a upravo to je osporeno od strane kanadskog Vrhovnog suda. Posle slucaja Jugoslavije, jasno je da svaka secesija mora da uvazi interese drugih clanica federacije.

Danas, 25. feb.

Vojislav Kostunica na sednici Glavnog odbora DSS 

Neki u DOS vode anticrnogorsku kampanju

Beograd - Predsednik SRJ i predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Kostunica ocenio je juce da razgovori o zajednickoj drzavi Srbije i Crne Gore teku uspesno, ali da ima pokusaja opstrukcije tih razgovora. Kostunica je na sednici Glavnog odbora DSS rekao da, kako je jasnije "da smo nadomak resenja", sve je vise nezadovoljnih glasova.

- Oni kojima ranije nije padalo na pamet da konsultuju Srbiju, ni onda kada su se srdacno druzili i poslovali sa Djukanovicem, kod njega nalazili utociste od natovskih bombi i Milosevicevog rezima, pomagali kreiranju specificne ekonomske politike Crne Gore, solidarisali se sa antisrpskim pojavama, sada odjednom postavljaju pitanje sta ce Srbiji, uopste, zajednica sa Crnom Gorom, istakao je Kostunica. Prema njegovoj oceni, u pokusaj opstrukcije spada i novo komplikovanje oko donosenja zakona o Haskom tribunalu, "uprkos, u ponedeljak 18. februara postignutom dogovoru da se donesu okvirni savezni i specificni republicki zakoni". 

"Iz redova samog DOS vodi se anticrnogorska i antijugoslovenska kampanja, ne iz uverenja da bi Srbiji bilo bolje samoj, nego iz nekih razloga koji tesko mogu da izdrze probu moralnosti", kazao je Kostunica. On je istakao da u DOS ne postoji spremnost da se uzi i pojedinacni interesi podrede visim, a da je klasican primer za to odnos prema jugoslovenskoj drzavnoj zajednici. Podsetio je da je jedno od osnovnih predizbornih obecanja bilo da ce se uciniti sve za ocuvanje i redefinisanje zajednicke drzave. Kostunica je ocenio da su odnosi u DOS "na najnizoj tacki do sada", sto steti ne samo toj koaliciji nego i gradjanima i samoj zemlji. Predsednik DSS je istakao da su prekrseni koalicioni sporazumi prema kojima toj stranci pripada mesto predsednika Skupstine Srbije i mesto saveznog ministra finansija, kao i sporazum o mehanizmu za izbor novih republickih poslanika koji dolaze na upraznjena mesta. Kostunica je rekao da su iz proslog rezima "svi stari metodi tu". "Ako DOS namerava da preuzme ceo Milosevicev instrumentarijum, mi ga u tome ne mozemo spreciti. Mozemo, medjutim, da ne ucestvujemo u tome", kazao je Kostunica. (Tanjug)

Danas, 25. feb.

MEDOJEVIC: Ponuda koju Djukanovic ne moze da odbije

Beograd - Solanin plan nije napravljen radi ocuvanja Federacije nego da se odlozi referendum u Crnoj Gori. U Srbiji su pogresno shvatili da je Solana ljubitelj federacije, a on je samo doneo ponudu Milu Djukanovicu za koju je znao da ovaj ne moze da odbije. Ovo je nametnuto resenje, ono nije optimalno i samo je privremeno - rekao je za Danas Nebojsa Medojevic o ponudi visokog predstavnika EU Havijera Solane prema kojoj bi Srbija i Crna Gora imale razlicite valute i dva razlicita spoljnotrgovinska, poreska i carinska rezima. 

Danas, 25. feb.

DJELIC: Za efikasnu uniju

Beograd - Ministar finansija u Vladi Srbije Bozidar Djelic izjavio je da Srbija zeli evropsku integraciju ali da je interes srpskih poreskih obveznika unija koja ce biti sto efikasnija. - Tesko je da postoji jedna drzava bez jedinstvene sluzbe, npr. carinske, i sa jedinstvenim kontrolnim i izvrsnim mehanizmom. U suprotnom bi moglo da se desi da se jedna clanica federacije stavi u povlascen polozaj i da "dampinguje" propise drugih. Slicno vazi i za kontrolu ulaska kapitala - istice Djelic. 

Glas Javnosti, 25. feb.

Zoran Đindic: Srbija i Crna Gora možda poput Švajcarske 

Jedna licnost predsednik i premijer buduce države? Vlada Srbije nece isporucivati osumnjicene Hagu. Dosta o Miloševicu kad je Srbija gladna! Izrucenje Ratka Mladica dovelo bi do pobune 500.000 ozlojedenih izbeglica iz BiH u Srbiji 

IVANJICA - Zoran Đindic, premijer Srbije, rekao je juce, posle posete Zlatiborskom okrugu, da nije tacno da plan Havijera Solane, visokog predstavnika Evropske unije, predvida da buduca federacija bude bez premijera i predsednika. On medutim nije želeo da otkrije pojedinosti razgovora, jer bi time prekršio dogovor o neiznošenju detalja dok se pregovori ne završe. Đindic je ipak istakao da postoji ideja da jedna licnost bude i predsednik države i vlade, kao što je slucaj u Švajcarskoj.

- Ono što je važno jeste da još nijedan pisani dokument nije predložen i da se za sada sve zasniva samo na usmenim dogovorima, izjavio je premijer i dodao da je pre dva dana sa Koštunicom i Labusom imao sastanak, na kome je definisan minimum državnih funkcija koji mora da bude zadovoljen da bi to bila stvarna država.

- Mi nismo zainteresovani za neki truli kompromis da bi se nešto veštacki spojeno zvalo država. Država je nešto što funkcioniše na celoj svojoj teritoriji, ima zajednicko tržište, isti carinski sistem i dovoljne mehanizme za integraciju u Evropsku uniju, rekao je on i dodao da se od EU ocekuje da podrži takav koncept naše države. Povodom sudenja u Hagu, Đindic je istakao da je iznenaden procesom koji se vodi protiv Miloševica i dodao da smo „ocekivali pravni postupak, a ne politicko-istorijski seminar". Sudenje, po njemu, pocinje da lici na špansku seriju od 150 ili 500 nastavaka. Prethodno, u razgovoru sa novinarima na Zlatiboru, srpski premijer je naglasio da proces sve više postaje neozbiljan zbog dovodenja u sudnicu nekompetentnih svedoka, mnogo košta i pocinje da iritira stanovništvo Srbije. „Sve to beskorisno zaokuplja pažnju ljudi u situaciji kad je u Srbiji oko tri miliona gradana polugladno ili gladno", rekao je predsednik srpske vlade.

Đindic je dodao i da se Vlada Srbije nece baviti pitanjima osumnjicenih za ratne zlocine, niti ce ih hapsiti i isporucivati Hagu. On je rekao da bi bilo veoma rizicno isporuciti bivšeg komandanta Vojske RS generala Ratka Mladica Hagu, obrazloživši da u Srbiji živi oko 500. 000 ozlojedenih izbeglica iz BiH koje bi u tom slucaju mogle da organizuju pobunu širih razmera. 

Blic, 27. feb.

Džejms O’Brajan o pomoci americkog Kongresa našoj zemlji 

Pomoc SRJ uslovljena izrucenjem Mladica 

BEOGRAD (Beta) - Bivši specijalni predsednicki izaslanik za Balkan Džejms O’Brajan ocenio je juce da ce predstojece razmatranje u Kongresu o daljoj finansijskoj pomoci Beogradu biti uslovljeno predajom optuženih za ratne zlocine, pre svih generala Ratka Mladica. Americki zvanicnik je izrazio uverenje da je to glavna tema razgovora izmedu Vašingtona i Beograda.

„Jasno je da americki Kongres kontroliše odobravanje sredstava i da je pred kraj mandata predsednika Klintona jasno predocio da ce prekinuti podršku novoj vladi u Beogradu ukoliko ne ispuni nekoliko uslova, ukljucujuci i bezrezervnu saradnju sa Hagom i ukidanje nedozvoljenih veza sa snagama bezbednosti u Republici Srpskoj“, rekao je O’Brajan u intervjuu radiju „Glas Amerike“.

Po njegovim recima, americka administracija nema drugog izbora nego da vodi takve razgovore i jasno predoci da nije ni u cijem interesu da se Mladic štiti i da bude na slobodi. „Neka Mladic ide u Hag i odgovori na optužbe. Ako je zaista heroj koji nije pocinio zlocine, bice mu pravedno sudeno i bice osloboden. Ako je, pak, kriv, dobice ono što zaslužuje“, porucio je O’Brajan. On je potvrdio da bi se bivši državni sekretar Medlin Olbrajt odazvala sudskom pozivu da bude svedok na sudenju Slobodanu Miloševicu u Hagu. Americki diplomata je ocenio da je sudbina reformi kljucno pitanje u pregovorima oko buduceg uredenja jugoslovenske federacije.

„Srbija i Crna Gora treba da postanu deo šire evropske zajednice, zato treba prihvatiti kurs koji ce ubrzati proces reforme. Mislim da obe strane imaju dobre argumente i licno bih želeo da u sklopu postignutog dogovora obnove svoju predanost ubrzanim reformama“, rekao je O’Brajan. On je još kazao da je gledajuci sa strane teško oceniti da li bi crnogorski referendum o nezavisnosti pomogao ili štetio procesu reformi, dodajuci da bi se predsednik Đukanovic teško održao na vlasti u slucaju da se vecina Crnogoraca izjasni protiv ocepljenja te republike. O’Brajan je ocenio da bi poraz Đukanovica na referendumu izbacio u prvi plan „grupu ljudi“ blisku Miloševicu i bivšem režimu i u Crnoj Gori i u Srbiji.

„Strani posmatraci se pitaju da li status Crne Gore treba na brzinu rešavati. Koliko mi je poznato, obe strane su spremne da razgovaraju o više opcija, ukljucujuci i moratorijum“, rekao je americki diplomata. O’Brajan je rekao da Amerikanci imaju drugaciji pristup rešavanju problema od Evropljana, koji cesto smatraju da politicke teškoce treba rešavati sporo i strpljivo.

Blic, 27. feb.

Đindic: Nema rokova za nova isporucenja Haškom tribunalu 

BEOGRAD - Premijer Srbije Zoran Đindic rekao je juce da Vlada Srbije nije ogranicena 31. martom kao rokom za nova isporucenja, vec ce tada državni sekretar SAD saopštiti Kongersu da li SRJ ispunjava uslove za pomoc iz americkog zakona donetog još prošle godine.

- Nova izrucenja Tribunalu nisu ukljucena, jer je jedan od uslova saradnja sa sudom u Hagu koja se ne odnosi samo na isporucenje pojedinaca - rekao je Đindic i izrazio nadu da ce posle izveštaja tužioca Tribunala SRJ, kao i prošle godine, dobiti pozitivnu ocenu od Kongresa SAD. Osim saradnje sa Tribunalom, uslovi Kongresa su sprovodenje Dejtonskog sporazuma i nepostojanje politickih zatvorenika u zatvorima u Srbiji.

- Ukoliko americka pomoc zavisi od isporucenja bivšeg nacelnika Generalštaba VRS Ratko Mladica, onda i mi i oni imamo problem jer Mladic nije u nadležnosti Vlade Srbije ili SRJ niti znamo gde je on - rekao je Đindic i naglasio da ce se saradnja sa Tribunalom nastaviti kao i do sada. On je istakao da ta saradnja ima svoj tempo i detalje gde postoji mali spor ili nesaglasje, ali da u celini nema nikakvog spora na relaciji Srbija, SRJ i EU, SAD.

Đindic je demantovao da Vlada Srbije sprema puštanje nove ture albanskih zatvorenika iz zatvora u Srbiji.

Danas, 28. feb.

SERVER: SAD nemaju listu uslova

London - Americka administracija nije sacinila listu uslova koje Beograd treba da ispuni kako bi se nastavila americka pomoc Jugoslaviji, vec zeli da Jugosloveni sami definisu ono sto smatraju odgovarajucom saradnjom sa Hagom, pa ce odluku o pomoci doneti na osnovu toga, izjavio je strucnjak za Balkan iz Americkog instituta za mir Danijel Server. Unapredjenje saradnje sa Hagom jedan je od uslova da americki Kongres 31. marta odobri dalju finansijsku pomoc Srbiji. U izjavi za BBC, Server nije mogao da potvrdi tvrdnju bivseg americkog izaslanika za Balkan Dzejmsa O’Brajana da je uslov izrucenje bivseg komandanta Vojske Repoublike Srpske Ratka Mladica. On je, medjutim, ukazao da je "vrlo tesko objasniti ljudima u Vasingtonu da vlada koja je uhapsila i u Hag poslala Slobodana Milosevica sada ima problema da to isto ucini s Ratkom Mladicem, koji je na odredjeni nacin ipak ‘manja riba’ od Milosevica, a optuzen je za stvari za koje cela Srbija sada svakako zna da su se desile". Insistirajuci na tome da "Beograd treba da ispuni svoje obaveze prema Tribunalu", Server je postavio pitanje zasto Beograd ne bi zeleo da to ucini i bez uslovljavanja. - Ako Srbija i Jugoslavija zele da budu deo Evrope, jasno je da na svojoj teritoriji ne mogu imati optuzene za ratne zlocine koji se slobodno krecu. To je, cini mi se, vise pitanje vladavine prava i nacina na koji se Srbijom vlada nego pitanje odnosa izmedju Vasingtona i Beograda - rekao je on. 

Danas, 28. feb.

Mirko Marjanovic, potpredsednik SPS 

U Hagu se sudi srpskom narodu

Uzice - Boraveci preksinoc u Odboru uzickih socijalista Mirko Marjanovic, potpredsednik SPS, ocenio je da je sudjenje Slobodanu Milosevicu u Hagu, u stvari "sudjenje srpskom narodu". On je dodao da se bivsi jugoslovenski predsednik na ovom sudu "drzi briljantno, da ukazuje na farsu od ovog sudjenja", koje ce, kako je Marjanovic zakljucio, "zavrsiti debaklom onih koji su osnovali Haski tribunal", i da ce Milosevic biti oslobodjen. On je rekao da je ubedjen da "niko u rukovodstvu SPS nije spreman da se na ovom sudjenju pojavi u ulozi zasticenog svedoka, odnosno insajdera, jer bi takvima u istoriji pripalo mesto Vuka Brankovica".

 

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM