Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika 20. dec. 2001.

hronika vesti (arhiva)

Miroslav Prokopijevic: Bolne promene bez poklona i kredita

Zoran Djindjic, premijer Srbije: Vreme je za ustavne promene

Evropski sud odbacio tuzbu porodica poginulih radnika RTS protiv 17 zemalja NATO

 

Danas, 20. dec. 2001. 

Miroslav Prokopijevic

Zasto je Jugoslavija na 144. od 155 mesta prema privrednim slobodama 

Bolne promene bez poklona i kredita

U devetom godisnjem izvestaju o nivou privrednih sloboda u svetu, koji objavljuju Heritage fondacija i The Wall Street Journal, prvi put je ukljucena Jugoslavija: rangirana je na 144. od 155 mesta, sa 4.05 indeksnih poena. Indeks se pravi na osnovu podataka do sredine prethodne godine, sto znaci da je ovogodisnji napravljen sa podacima zakljucno sa junom 2001. Indeks HF & WST predstavlja jedan od dva najpoznatija indeksa privrednih sloboda (drugi izdaje Fraser Institute iz Vankuvera) i prvi put se pojavio 1994. Oba indeksa imaju snazan uticaj na privatne investitore, tj. na njihovu spremnost da ulazu u pojedine zemlje. Iza oba indeksa stoji nalaz da je stepen privrednih sloboda presudan faktor za prosperitet i blagostanje. Zemlje sa niskim stepenom privrednih sloboda su po pravilu siromasne, dok su zemlje sa visokim stepenom privrednih sloboda razvijene i prosperitetne. Nizak nivo privrednih sloboda destimulise ulaganja, dok ih visok nivo podstice. Ovaj indeks ne meri stepen politickih i gradjanskih sloboda. Ovogodisnji indeks HF & WST rangira 155 zemalja sveta prema 50 faktora koji su svrstani u deset grupa, a koji su sabrani u jedinstveni zbirni indeks. Najbolji moguci rezultat je 1 (jedan), oznacava privredno najslobodnije zemlje, najgori rezultat je 5 (pet), i znaci potpuno odsustvo privrednih sloboda. Prema broju poena, sve rangirane zemlje su podeljene u cetiri grupe, slobodne (1-1.99 poena), pretezno slobodne (2-2.99), pretezno neslobodne (3-3.99) i neslobodne (4-5.00). Na vrhu liste se nalaze Hong Kong (indeks 1.35), Singapur (1.55), Novi Zeland (1.70), Estonija, Irska, Luksemburg, V. Britanija, Holandija i SAD (svi po 1.80). Od tranzicionih zemalja najbolje stoje Estonija (4, sa 1.80), Ceska Republika i Madjarska (32 i 33, po 2.40), a najlosije Tadzikistan i Ukrajina (137 i 138, po 3.85), Bosna (140, 3.90) i SRJ (144, 4.05). Ni ostale zemlje bivse SFRJ ne stoje posebno dobro: Slovenija je 79. sa 3.10, Makedonija 97. sa 3.25, Hrvatska 108. sa 3.40. Od deset zbirnih komponenti koje se uzimaju u obzir pri izracunavanju indeksa, Jugoslavija je najvise ocene dobila za "fiskalni teret vlade" (2.5), drzavne "intervencije u privredi"i stepen slobode u formiranju "cena i nadnica" (3). Za "trgovinske politike", "bankarstvo i finansije" i valjanost definisanja "vlasnickih prava" dobila je cetiri, a za "monetarnu politiku", "kapitalne tokove i strana ulaganja", "regulaciju" i "sivo trziste" SRJ je dobila najnizu ocenu (5). Ako se ima u vidu da SRJ cine Srbija i Crna Gora, i da Crna Gora ima neka resenja bolja od Srbije (DM kao valuta, mnogo niza prosecna carinska stopa, povoljniji zakon o koncesijama, itd.), onda bi se moglo pretpostaviti da bi pri odvojenom prikazivanju Srbija stajala losije (priblizno za 0.20 do 0. 0 poena), a Crna Gora nesto bolje (za slicne iznose kao i Srbija u slucaju da zajednicki indeks nije ponderisan, a za nesto vise za slucaj da jeste). Na osnovu indeksa izgleda da prave reforme u SRJ tek predstoje. Posto nema prosperitetnijih zemalja ispod indeksa 2.70 (sto znaci da su skoro sve razvijene zemlje unutar prvih 45 mesta na listi), izvesno je da put ka tom drustvu moze da vodi preko brzih i dubokih promena u pravcu nesputane trzisne privrede: takve promene su vrlo bolne, ali samo one - a ne pokloni i krediti drzavi - mogu da donesu znatniji privredni napredak. Zato se los polozaj SRJ na listi indeksa ne moze ublaziti okolnoscu da je MMF i EBRD nesto bolje rangiraju, jer to je relevantno za kreditnu sposobnost vlade, i ima malo uticaja na ponasanje privatnih investitora, koji traze povoljno okruzenje za biznis. A o efikasnosti vlade da investira, posebno na ovim prostorima, ne vredi trositi reci. Naravno, sadasnje ekipe na vlasti takvim kreditima mogu kupovati izvesno vreme socijalni mir i svoj opstanak na vlasti, ostavljajuci dugove buducim generacijma. Autor je ekonomista i predsednik Centra za slobodno trziste iz Beograda

Zoran Djindjic, premijer Srbije 

Vreme je za ustavne promene

Beograd - Sada je trenutak da se pokrene inicijativa za ustavne promene, izjavio je preksinoc srpski premijer Zoran Djindjic, dodavsi da bi bio "istorijski promasaj" da se to ne ucini. Ova godina je poslednja sansa da se predlozi relativno koherentan ustav koji nece biti posledica politicke trgovine, jer ko zna kada ce opet jedan politicki blok imati dvotrecinsku vecinu u Skupstini - rekao je Djindjic. 

On je u emisiji Debata, koju je nezavisna produkcija "TV mreza" organizovala na Studiju B-92, naglasio da ta "sansa jos nije propustena" i da vladajuca koalicija jos racuna s tim da ce biti "ta politicka grupacija koja ce predloziti novi ustav". Zapitan da li su "na bilo koji nacin" otpoceli razgovori izmedju njega i predsednika Jugoslavije Vojislava Kostunice o tome kako spasiti vladajucu koaliciju da bi barem obavila taj posao koji trazi dvotrecinsku vecinu, Djindjic je odgovorio da nisu. - Ti razgovori su bili zakazani pre dva-tri dana, ali su otkazani zbog obaveza predsednika Kostunice - objasnio je on i dodao da pretpostavlja da ce biti odrzani naredne sedmice. 

Zamoljen da komentarise zahtev Demokratske stranke Srbije za raspisivanje izbora, Djindjic je odvratio da uslove postavlja neko ko moze da ih izdejstvuje: - Neka sruse Vladu u parlamentu - za to im treba 126 poslanika - i bice novi izbori. Bez toga, to je samo pretnja praznom puskom. Kad je rec o zahtevu za rekonstrukciju republicke vlade, Djindjic je podsetio da je on prvi to najavio nakon sto svi ministri podnesu izvestaj o radu, tvrdeci da je sve bilo spremno da se obavi nepristrasan razgovor i da je i sam imao prigovore na rad pojedinih ministara. Onda je, medjutim, izbila "afera Gavrilovic" i potpuno neosnovane optuzbe da je Vlada umesana u kriminal, pa izlazak DSS iz nje i nastavljen je niz incidenata, podsetio je srpski premijer. 

Na pitanje zasto je bio cvrst u stavu da ministri policije i pravde Dusan Mihajlovic i Vladan Batic "obavljaju posao bolje nego drugi", Djindjic je odgovorio da je samo bio cvrsto protiv da budu kaznjeni, jer se "smatra da su igrali ulogu kod slanja (bivseg predsednika Jugoslavije) Slobodana Milosevica u Hag": - Ja to ne dozvoljavam. Cela Vlada stoji iza toga. Objasnivsi da bi to znacilo "da je slanje Milosevica u Hag bila greska i da pomenuti ministri za tu gresku treba da odgovaraju", premijer je dodao: - Ako neko treba da odgovara, ja sam tu. 

Tezu da je smena Dragana Marsicanina u funkciji odlaska predsednika Srbije Milana Milutinovica u Hag, jer bi tada predsednik republickog parlamenta preuzeo njegovu funkciju s vrlo velikim ovlascenjima, on je prokomentarisao da to zavisi od "snage licnosti", ali da nema razloga za takvu bojazan. - Legalno izabrani predsednik Srbije se nece naci u Hagu, jer je to i pitanje nacionalnog dostojanstva, nezavisno od licnosti - rekao je Djindjic. (Tanjug)

Evropski sud odbacio tuzbu porodica poginulih radnika RTS protiv 17 zemalja NATO 

Evropska povelja ne garantuje zastitu

Beograd - Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je juce tuzbu porodica poginulih radnika Radio-televizije Srbije protiv 17 zemalja clanica NATO. Veliko vece suda jednoglasno je donelo odluku da se tuzba odbaci, uz obrazlozenje da je bombardovanje zgrade RTS u Beogradu pocinjeno na teritoriji SRJ koja nije clanica Saveta Evrope, a izvan teritorija zemalja clanica NATO koje su i potpisnice Evropske povelje o ljudskim pravima. Sudije u Velikom vecu ocenile su da Evropska povelja o ljudskim pravima "nije stvorena radi primene u celom svetu cak ni u pogledu ponasanja drzava potpisnica". U obrazlozenju odluke se kaze da je Povelja multilateralni sporazum koji se primenjuje teritorijalno u okviru pravosudja drzava potpisnica.

Tuzbu protiv 17 zemalja, evropskih clanica NATO, podneli su jedan od prezivelih i pet porodica zaposlenih u RTS-u koji su poginuli u NATO bombardovanju 23. aprila 1999. godine. Oni su podneli tuzbu za krsenje prava na zivot, slobodu izrazavanja i prava na efikasni pravni lek koja garantuje Evropska povelja o ljudskim pravima. Tuzba je podneta u oktobru 1999. godine i prosledjena je najvisoj instanci Evropskog suda za ljudska prava - Velikom vecu - 14. novembra 2000. godine. - U ovoj odluci Evropski sud za ljudska prava se nije upustao u sustinu i u to da li je bilo prekrsaja prava na zivot zrtava bombardovanja zgrade RTS-a. On je sebe proglasio nenadleznim pozivajuci se na prvi clan Evropske konvencije o ljudskim pravima koja kaze da drzave potpisnice jemce za ljudska prava iz Konvencije samo osobama u njihovoj nadleznosti. Standardno shvatanje nadleznosti podrazumeva da drzava ima nadleznost nad svojom teritorijom i nad svojim drzavljanima. Posto zrtve bombardovanja nisu bile drzavljani nijedne tuzene zemlje, niti su postradali na njihovoj teritoriji, sud je zakljucio da se tuzba ne moze uzeti u postupak - kaze, povodom odluke Evropskog suda za ljudska prava, profesor Vojin Dimitrijevic, jedan od zastupnika porodica koje su podnele tuzbu. On kaze da su se tuzioci nadali da sud nece biti toliko konvencionalan, te da ce sledeci neke svoje ranije odluke, razmotriti i ovu specificnu situaciju, gde su ljudi de facto bili pod kontrolom Nato clanica. - O svemu ovom i o drugim delovima odluke dugo ce se raspravljati u pravnim krugovima i ona ce, verovatno, uticati na buduce odluke tog suda. Treba imati u vidu da se ova odluka donosila u specificnoj atmosferi zbog dogadjaja od 11. septembra, kao i da joj je doprinelo i to sto SRJ nije clan Saveta Evrope, niti potpisnica Evropske konvencije. Mi jos nemamo kompletnu odluku vec samo sire saopstenje, pa cemo sledece korake razmotriti kada tu odluku dobijemo, kaze Dimitrijevic. - Mi smo tu tuzbu podneli na inicijativu Beogradskog centra, smatrajuci da je Evropski sud nepristrasan i nezavistan. Medjutim, izgleda da smo se prevarili - prokomentarisala je za nas list odbacivanje tuzbe Borka Bankovic, majka nastradale Ksenije.

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM