hronika
vesti (arhiva)
Prvo
Koštunica
i
Đindic
u
cetiri
oka
GSS
o
sukobu
unutar
DOS-a
SRJ
od
sledece
godine
u
Partnerstvu
za
mir
Skupština
tesnom
vecinom
odbacila
predlog
DSS
Spijunska
oprema
kao
drzavna
tajna
Izjave:
D.pavlovic,
DJ.
Vukadinovic
Glas
javnosti,
14.
dec.
Sednica
vrha
DOS-a
o
krizi
u
koaliciji
do
kraja
meseca
Prvo
Koštunica
i
Đindic
u
cetiri
oka
U
igri
ponovo
Labusov
i
Svilanovicev
plan
o
pomirenju
BEOGRAD
-
Sednica
Predsedništva
DOS-a,
koja
bi
po
najavama
trebalo
da
bude
nastavak
prethodne,
i
na
kojoj
ce
se
ponovo
raspravljati
o
odnosima
u
koaliciji,
bice
održana
do
kraja
meseca,
ali
tacan
datum
još
nije
utvrden,
receno
je
"Glasu"
u
DC,
koji
ce
biti
domacin
ove
sednice.
Sedamnaest
clanica
koalicije
odbile
su
na
poslednjem
sastanku
zahtev
predsednika
DSS
da
se
"stvari
vrate
na
staro",
utvrdile
da
DOS
ima
vecinu
za
nastavak
reformi
i
pozvale
DSS
"da
se
vrati
na
reformsku
politicku
platformu
koju
je
napustila
glasajuci
protiv
reformskih
zakonskih
predloga".
U
meduvremenu
poslanici
DSS
u
Skupštini
Srbije
"pomogli
su"
izglasavanju
Zakona
o
radu,
ali
su
parlamentu
predložili
da
se
u
dnevni
red
po
hitnom
postupku
uvrsti
i
pokretanje
procedure
za
raspisivanje
vanrednih
parlamentarnih
izbora
i
predlog
zakona
o
saradnji
sa
Haškim
sudom.
Iako
su
partije
DOS-a
posle
toga
iznele
svoj
stav
protiv
izbora,
pretpostavlja
se
da
ce
ovaj
zahtev
DSS
biti
jedna
od
tema
iduce
sednice
Predsedništva,
a
kako
nezvanicno
saznajemo,
moguce
da
je
pre
ovog
sastanka
Vojislav
Koštunica
i
Zoran
Đindic
održe
sastanak
i
razmotre
dalje
oblike
saradnje.
Tako
se
može
desiti
da
Predsedništvo
DOS
ipak
razmotri
"Labus-Svilanovicev"
plan
za
pomirenje
u
koaliciji.
GSS
o
sukobu
unutar
DOS-a
Kompromisima
do
poverenja
BEOGRAD
-
Usvajanje
Zakona
o
radu
pokazuje
da
unutar
DOS-a
postoji
saglasnost
kad
je
rec
o
osnovnim
pitanjima
vezanim
za
reforme
-
rekao
je
Ivan
Andric,
clan
Predsedništva
GSS-a,
na
jucerašnjoj
konferenciji
za
novinare.
On
je
istakao
da
je
ova
partija
predložila
da
konfrontirane
strane
ucine
odredene
kompromise,
kako
bi
se
prevazišlo
medusobno
nepoverenje.
-
Glavno
pitanje
je
sprovodenje
reformi,
za
šta
je
potrebna
šira
podrška,
a
pri
tom
se
ne
sme
zaboraviti
na
ugled
koji
imaju
DSS
i
predsednik
Koštunica
-
ocenio
je
Andric.
Govoreci
o
saradnji
s
Hagom,
on
je
rekao
da
ce
se,
do
usvajanja
Zakona,
izrucenja
ovom
sudu
nastaviti
na
osnovu
Statuta
Tribunala.
Blic,
14.
dec.
Džefri
Baret,
šef
delegacije
Evropske
komisije
u
SR
Jugoslaviji,
najavio
SRJ
od
sledece
godine
u
Partnerstvu
za
mir
BEOGRAD
(FoNet)
-
Za
Evropsku
uniju
jedino
je
važan
nastavak
reformi
u
SRJ,
za
šta
je
uslov
mirna
politicka
scena
-
naglasio
je
šef
delegacije
Evropske
komisije
u
SR
Jugoslaviji
Džefri
Baret
u
intervjuu
agenciji
FoNet.
-
Bilo
bi
potpuno
pogrešno
da
kažem
da
je
jedna
strana
politickog
spektra
posebno
sposobna
za
sprovodenje
procesa
reformi.
Za
brz
put
u
evropske
integracije
neophodno
je
ucešce
cele
Vlade
-
rekao
je
Baret
u
odgovoru
na
pitanje
o
sukobu
Vojislava
Koštunice
i
Zorana
Đindica.
-
Trenutni
stav
EU
je
da
proces
reformi
bude
siguran
i
ubrzan,
a
stvar
je
politicara
kako
ce
to
da
ostvare
-
rekao
je
Baret
i
ocenio
da
„nešto
što
je
stalno
u
silaznoj
liniji
teško
da
može
da
održi
taj
nivo
reformi“.
Prema
njegovim
recima,
potrebno
je
stvoriti
zakonske
uslove
kako
bi
investicije
pocele
da
stižu
u
SRJ.
-
Veoma
je
važna
pomoc
koju
je
EU
obezbedila
za
Jugoslaviju,
zajedno
s
Kosovom,
u
proteklih
godinu
dana,
a
rec
je
o
više
od
milijardu
evra,
da
bi
se
održale
osnove
za
sprovodenje
reformi
-
rekao
je
on.
Govoreci
o
odnosima
izmedu
Srbije
i
Crne
Gore,
Baret
je
podsetio
da
su
stavovi
EU
proteklih
nekoliko
meseci
bili
jasni:
-
EU
veruje
da
je
buducnost
ove
zemlje
u
ocuvanju
federacije
Srbije
i
Crne
Gore.
Mi
to
pokazujemo
na
mnogo
nacina.
Tu
je,
najpre,
proces
stabilizacije
i
asocijacije,
koji
predstavlja
kljucni
politicki
instrument
evropske
uloge
u
Jugoslaviji.
To
je
proces
koji
sprovodimo
u
federalnoj
državi.
Program
pomoci
Jugoslaviji
je
najveci
na
Balkanu.
Pretpostavka
za
njegovo
sprovodenje
je
zajedništvo
delova
ove
zemlje.
Baret,
takode,
napominje
da
su
trgovinski
odnosi
EU
sa
SRJ
bazirani
na
postojanju
zajednicke
države.
-
Ne
samo
da
javno
govorimo
da
verujemo
u
kontinuitet
federacije,
vec
mislimo
da
ono
što
radimo
sa
SRJ
demonstrira
politiku
koju
sprovodimo
u
praksi
-
naglasio
je
Baret
i
istakao
da
EU
normalizaciju
odnosa
u
federaciji
vidi
kao
jedan
od
najvažnijih
politickih
ciljeva.
Govoreci
o
situaciji
na
Kosovu,
Baret
je
pozdravio
ishod
izbora
i
izrazio
zadovoljstvo
formiranjem
pokrajinskih
institucija.
-
O
konacnom
statusu
Kosova
ne
može
se
govoriti
van
konteksta
Rezolucije
Saveta
bezbednosti
1244.
Signal
koji
je
poslao
predsednik
SRJ
Vojislav
Koštunica,
kada
je
pozvao
Srbe
da
glasaju
na
kosovskim
izborima,
iako
je
konacan
ishod
bio
jasan,
bio
je
veoma
pozitivan
i
hrabar
potez
-
rekao
je
Baret.
On
je
izrazio
ocekivanje
da
ce
u
narednom
periodu
jacati
veze
SRJ
sa
medunarodnim
finansijskim
institucijama,
koje
ce
se,
kako
je
predvideo,
vracati
u
Jugoslaviju.
-
Predstavnici
Evropske
investicione
banke
doci
ce,
na
primer,
ovih
dana
u
Beograd
da
bi
potpisali
prvi
zajam,
koji
je
takode
znacajan
signal
da
EU
ponovo
ulazi
u
Jugoslaviju.
Savezna
vlada
napravila
je
i
korake
prema
NATO,
a
prvi
vidljiv
rezultat
bice
ulazak
Jugoslavije
u
Partnerstvo
za
mir
sledece
godine
-
najavio
je
Baret.
Po
njegovim
recima,
postavljen
je
okvir
za
ulazak
SRJ
u
Evropu,
razgovori
su
u
toku,
i
realno
je
da
ce
taj
proces
biti
intenziviran
tokom
narednih
meseci.
-
Ukoliko
SRJ
ne
sprovede
reforme
u
zakonodavstvu,
ako
budu
nastavljene
teškoce
u
federaciji
ili
disharmonija
u
zakonskoj
sferi,
integracija
ce
biti
teža
-
upozorio
je
Baret
i
zakljucio
da
je
„to
je
još
jedan
razlog
zašto
EU
insistira
na
kontinuitetu
federacije,
jer
se
o
procesu
stabilizacije
i
integracije
razgovara
sa
saveznim
vlastima“.
Baret
je
izjavio
da
je
EU
za
jugoistocnu
Evropu
posebno
dizajnirala
svoju
strategiju,
pošto
smatra
da
dogadaji
u
bivšoj
Jugoslaviji
ne
mogu
biti
ostavljeni
istoriji.
On
je
objasnio
da
se
ta
strategija
sastoji
iz
dva
dela:
unapredivanja
bilateralnih
odnosa
izmedu
EU
i
svake
zemlje
jugoistocne
Evrope
ponaosob
i
razvoja
dinamicnih
odnosa
medu
zemljama
regiona.
Skupština
tesnom
vecinom
odbacila
predlog
DSS
Ko
švercuje
duvan?
BEOGRAD
-
Skupština
Srbije
juce
je
tesnom
vecinom
glasova
odbacila
predlog
poslanicke
grupe
DSS
da
se
formira
anketni
odbor
koji
bi
sagledao
stanje
u
oblasti
proizvodnje
i
prometa
duvana
i
duvanskih
proizvoda.
Protiv
predloga
izjasnilo
se
100
poslanika
DOS,
za
je
bilo
98
poslanika
DSS,
SPS,
SRS
i
SSJ,
dok
su
poslanici
Nove
Srbije
bili
uzdržani.
Dejan
Mihajlov,
šef
poslanicke
grupe
DSS,
je
rekao
da
posle
odbijanja
DOS
da
ne
prihvati
formiranje
odbora
„još
cvršce
veruje
da
prometu
duvana
nisu
cista
posla“.
Cedomir
Jovanovic,
šef
poslanicke
grupe
DOS,
rekao
je
da
bi
anketni
odbor
„predstavljao
sredstvo
politickog
pritiska“.
-
Anketni
odbor
ne
može
da
reši
problem
nelegalnog
prometa
cigareta
u
Srbiji,
jer
nema
nikakva
ovlašcenja
za
suocavanje
sa
bilo
kojom
vrstom
šverca
duvana.
Anketni
odbor
nije
dobar
put
za
to,
jer
ne
može
utvrditi
cinjenice
u
vezi
sa
napisima
o
švercu
duvana
iz
strane
štampe
i
ne
može
imati
zadatak
u
kojem
se
unapred
definiše
krivica
Vlade
Srbije
za
šverc
duvana
-
rekao
je
Jovanovic
i
odbacio
optužbe
da
je
Vlada
odgovorna
za
šverc
duvana.
On
je
naglasio
da
je
Vlada
„prva
krenula
u
rešavanje
problema
sa
švercom
cigareta“,
ali
i
dodao
da
je
DOS
„spreman
da
podrži
predloge
oko
rešavanja
tog
problema,
ali
da
sumnja
da
anketni
odbor
parlamenta
može
tome
da
doprinese“.
Dragan
Maršicanin
je
najavio
da
DSS
nece
odustati
od
zahteva
za
formiranje
anketnog
odbora
i
dodao
da
je
stav
DOS
pokušaj
da
se
spreci
utvrdivanje
istine
u
proizvodnji
i
prometu
duvana
u
Srbiji“.
-
Ono
što
je
nesporno
jeste
da
postoji
organizovani
kriminal
u
švercu
cigareta
i
da
vladina
uredba
omogucava
da
se
ne
placaju
carinske
dažbine
i
akcize
za
uvoz
cigareta
u
Srbiji
i
na
Kosovu
i
Metohiji
što
opterecuje
budžet
Srbije
-
rekao
je
Maršicanin.
On
je
ocenio
da
je
pisanje
domace
i
strane
štampe
o
švercu
duvana
„bacilo
ljagu
i
sumnju
na
Vladu
Srbije“.
-
To
to
što
DOS
odbija
da
se
formira
anketni
odbor
znaci
samo
da
strahuje
od
posledica
uspešnog
rada
odbora,
a
samim
tim
i
potvrdu
o
umešanosti
vlasti
u
šverc
-
rekao
je
Maršicanin
i
dodao
da
bi
„bilo
dobro
da
se
takav
odbor
formira
i
u
saveznom
parlamentu“.
Žarko
Obradovic,
poslanik
SPS,
rekao
je
da
je
odbor
potreban
kako
bi
„utvrdio
u
kakavoj
su
vezi
premijer
Zoran
Đindic
i
Stanko
Subotic
-
Cane,
koji
se
pominje
kao
jedan
od
najvažnijih
ljudi
u
švercu
cigareta
na
Balkanu“
i
da
bi
gradani
Srbije
znali
ko
stoji
iza
šverca
duvana
u
Srbiji.
Slicne
razloge
izneli
su
i
poslanici
SRS
zbog
cega
ce
glasati
za
formiranje
anketnog
odbora.
SRS
predložila
je
juce
Skupštini
Srbije
izmene
Zakona
o
izboru
narodnih
poslanika
prema
kojima
bi
parlament
mogao
da
bude
raspušten
na
zahtev
30
poslanika.
Blic,
14.
dec.
Cedomir
Jovanovic:
Cilj
DOS
nije
poraz
DSS,
vec
uspeh
onog
politickog
koncepta
koji
smo
prepoznali
kao
jasnu
potrebu
našeg
društva.
Ovaj
konflikt
koji
je
obeležio
poslednju
nedelju
nije
proistekao
iz
namere
DOS
da
se
sukobi
sa
DSS
i
prisvoji
odredene
politicke
ideje,
vec
iz
naše
procene
da
su
ugroženi
principi
koji
su
nam
važni
i
na
kojima
pocivaju
reforme.
Danas,
14.
dec.
Spijunska
oprema
kao
drzavna
tajna
Zahtevam
da
sud,
posle
juce
zavrsenog
rocista,
nalozi
Drzavnoj
bezbednosti
da
bezuslovno
ukloni
iz
mog
stana
i
sedista
SPO
prislusne
uredjaje,
i
to
u
mom
prisustvu
i
u
prisustvu
svih
koje
budem
pozvao,
ukljucujuci
i
novinare
-
izjavio
je
Vuk
Draskovic.
-
Sudska
istraga
je
utvrdila
da
su
uredjaji
sluzili
za
pripremu
cetvorostrukog
ubistva
na
Ibarskoj
magistrali
i
moju
fizicku
likvidaciju,
kao
lidera
tada
vodece
antirezimske
stranke.
Zbog
toga
je
monstruozna
tvrdnja
Drzavne
bezbednosti
da
ta
njena
spijunska
oprema
predstavlja
"drzavnu
tajnu",
a
dodatno
su
kriminalni
predlozi
sudu
da
uredjaji
za
prisluskivanje
mogu
biti
uklonjeni
i
u
mom
prisustvu,
samo
pod
uslovom
da
se
obavezem
da
cu
cuvati
tu
njihovu
"tajnu"
o
zlocinu
protiv
moje
porodice
i
meni
najblizih
a
ubijenih
-
kaze
Draskovic
Reporter,
12.
dec.
Dusan
Pavlovic:
Ima
neke
slicnosti
izmedu
8.
sednice
i
smene
predsednika
skupštine
Srbije
Dragana
Maršicanina
od
6.
decembra.
I
u
jednom
i
u
drugom
slucaju
imamo
jednu
stranu
koja
je
u
ofanzivi
(Đindic-Miloševic)
i
drugu
koja
u
defanzivi
kao
divljac
ceka
da
bude
odstreljena
ostavljajuci
utisak
da
ne
razume
baš
najbolje
o
cemu
se
radi
u
celoj
stvari
(Koštunica-Stambolic).
Djordje
Vukadinovic:
"Najvecu
cenu
ovog
sukoba
ce
platiti
reforme.
Đindiceva
struja
ce,
doduše,
imati
trenutno
jacanje,
ali
to
nikako
nece
važiti
i
za
za
proces
tranzicije
u
Srbiji"
hronika
vesti (arhiva)