hronika
vesti (arhiva)
Danas,
6.
dec.
Izjave
Blic
News,
5.
dec.
2001.
Intervju
Vojislava
Kostunice
NIN,
6.
dec.
2001.
Predavanje
Noama
Comskog
u
Islamabadu
NIN,
Intervju
sa
Nebojsom
Pavkovicem
NIN,
6.
dec.
Nešto
ste
'teli
Danas,
6.
dec.
Izjave
Cedomir
Jovanovic:
"Ne
moze
nas
koalicioni
partner
voditi
politiku
koja
je
u
stalnom
sukobu
sa
nasom
politikom,
niti
zastupati
interese
koji
se
poklapaju
sa
interesima
SRS
i
SPS,
sto
je
ocigledno".
Momcilo
Perisic:
"Nije
na
cast
ni
Srbima
ni
Crnogrcima
da
Havijer
Solana
miri
dve
bratske
republike.
Evropska
inicijativa
za
stabilnost
u
korelaciji
sa
Americkim
institutom
za
mir,
u
vidu
nacrta
deklaracije
predstavice
kljucne
principe
odnosa
Srbije
i
Crne
Gore,
a
to
ce
verifikovati
savezna
i
obe
republicke
skupstine.
Taj
Nacrt
podrazumeva
slobodne
granice
za
protok
roba
i
ljudi,
slobodan
izbor
prebivalista
i
mesta
studiranja,
zastitu
imovine
i
zastitu
manjina
u
rasko-polimskoj
oblasti.
Zadatak
medjunarodne
zajednice
je
da
dovede
u
korelaciju
dve
republike
i
organizuje
dijalog
u
vezi
resavanja
pitanja
finansija,
odbrane
i
spoljne
politike.
General
Vladimir
Lazarevic:
-
Ja
sam
kao
komandant
Pristinskog
korpusa
u
vreme
rata
na
Kosmetu
spreman
da
odgovaram
pred
drzavnim
organima
nase
zemlje.Sve
drugo
bi
bio
atak,
pritisak
i
politika.
Ne
moze
ad
hok
neko
iz
Juzne
Afrike
ili
Amerike
bolje
znati
istinu
o
tome
sta
se
desavalo
za
vreme
oruzanih
sukoba
na
Kosmetu
i
u
SRJ
od
nas
samih.
Tim
pre
sto
smo
u
vreme
oruzanih
sukoba
u
kojima
smo
samo
branili
svoju
zemlju
insistirali
na
postovanju
svih
normi
medjunarodnog
ratnog
i
humanitarnog
prava.I
nemamo
nameru
da
zastitimo
bilo
koga
ukoliko
je
pocinio
zlocin
-
rekao
je
general
Lazarevic
i
dodao
da
"licno
nije
ocekivao
da
ce
se
protiv
boraca
Trece
armije
koji
su
braneci
sopstvenu
zemlju
dali
vise
od
500
zrtava
pokretati
istrage
i
postupci".
Blic
News,
5.
dec.
2001.
Intervju
Vojislava
Kostunice
-
Haški
sud
je
u
mnogim
stvarima
to
klasicno
shvatanje
vladavine
prava
manje-više
obrnuo
naglavce.
Ali,
s
druge
strane,
postoji
nešto
što
je
politicka
realnost,
nešto
što
se
namece
jednoj
zemlji
poput
naše,
koja
izbora
nema.
Dakle,
izolacija
ili
izlazak
iz
izolacije.
Mora
da
se
nade
neki
modus
u
zemlji
sa
Haškim
sudom
kakav
on
jeste.
Cinjenica
je
da
je
u
Haškom
sudu
politika
nadvladala
pravo.
Kada
bi
iza
te
politike
stajalo
nešto
što
je
politika
medunarodne
zajednice,
makar
to
personifikovala
jedna
zemlja,
ja
bih
to
mogao
da
razumem.
Ali
mislim
da
se
u
jednom
najdubljem
sloju
nalazi
splet
razlicitih
interesa
vrlo
nenacelnog
i
nepolitickog
karaktera.
Država
koja
je
u
mnogo
cemu
osporavana,
koja
je
pod
znakom
pitanja
ne
samo
spolja
nego
i
iznutra,
i
to
ne
samo
od
svojih
protivnika
vec
i
od
samih
državnih
funkcionera
-
jedna
takva
država
veoma
teško
može
da
formira
svoju
politiku
kad
je
rec
o
Haškom
sudu.
To
je
naš
problem.
Ja
hocu
da
podsetim
na
to
da
bi
politika
pritisaka
na
našu
zemlju
prestala
i
da
bi
se
razumelo
da
je
nama
potrebnije
od
tog
nesretnog
novca
razumevanje
i
strpljenje
sa
Zapada.
Ja
zato
ponavljam
da
je
šteta
koja
je
izazvana
NATO
agresijom
dva
puta
veca
od
naših
spoljnih
dugova.
Samo
u
tom
smislu.
Inace,
da
ocekujem
i
mislim
da
možemo
racunati
sa
nekom
ratnom
odštetom
-
ne.
-
Jednostavno,
mislim
da
bi
sve
ono
što
prati
izbore
najbolje
bilo
vezati
za
donošenje
novog
ustava.
S
jedne
strane,
bilo
bi
dobro
ako
se
stvari
ne
mogu
promeniti
u
vladi,
da
se
ide
na
izbore.
Ali,
naravno,
ti
izbori
bi
stalno
bili
prikazivani
kao
nešto
što
ce
usporiti
reforme,
ma
koliko
one
vec
bile
usporene
zbog
neceg
sasvim
drugog.
I
onda
je
možda
bolje
ne
otvarati
ta
pitanja,
nego
sacekati
da
se
dode
do
izbora
jednim
potpuno
prirodnim
putem,
kada
ne
može
drugacije.
Samim
tim
znaci
da
ce
nekih
izbora
biti
2002.
Ali,
znate,
kada
se
vlasti
prihvatite,
onda
znaci
da
ste
skocili
u
tu
reku
i
da
morate
da
plivate.
Ali
da
to
cinite
casno
i
sa
skrupulama,
držeci
se
nekih
merila,
ne
drugacije.
Ja
imam
taj
odnos
prema
vlasti.
I,
naravno,
onda
stajete
pred
vecitu
dilemu
da
li
se
može
dobiti
bitka
protiv
onih
koji
se
tih
pravila
ne
drže.
NIN,
6.
dec.
2001.
Predavanje
Noama
Comskog
u
Islamabadu .
SAD
ne
žele
da
uspostavljaju
odnose
u
kojima
bi
bile
podređene
bilo
kome
(u
svetu)
Dok
predsednik
Buš
prica
kako
ce
oni
(saveznicke
snage)
prognati
zlo
sa
Zemlje
(iz
sveta),
Osama
govori
kako
ce
(muslimanski
aktivisti)
isterati
nevernike
iz
muslimanske
zemlje
G.
Comski
je
podsetio
da
je
samo
deset
dana
pre
bombardovanja,
Organizacija
za
prehranu
i
poljoprivredu
Ujedinjenih
nacija
uputila
svetu
opomenu
da
ce
u
Avganistanu
sedam
miliona
ljudi
biti
suoceni
s
gladu
ako
se
pokrene
vojna
akcija.
Te
opomene
su
ponovljene
posle
pocetka
bombardovanja,
a
službe
Ujedinjenih
nacija
zahtevale
su
da
se
SAD
uzdrže
od
ovakve
akcije
koja
ce
samo
uvecati
humanitarnu
katastrofu.
A
kad
je
rec
o
Sudanu,
SAD
su
tu
zemlju
bombardovale
1998.
uništavajuci
zalihe
lekova
koje
je
proizvela
jedna
fabrika.
Procenat
mrtvih
u
tom
napadu
nije
objavljen
i
niko
se
nije
ni
potrudio
da
istraži
zlocin.
Nemacka
ambasada
u
Sudanu
obavila
je
neka
istraživanja
i
njihova
je
procena
da
je
u
tom
napadu
na
fabriku
ubijeno
nekoliko
hiljada
ljudi.
Ali
zvanicne
brojke
i
žrtve
nisu
nam
poznati."
On
je
takode
podsetio
da
su
se
Sjedinjene
Države
usprotivile
rezoluciji
Ujedinjenih
nacija
kojom
se
definiše
terorizam,
zbog
toga
što
je
ona
iskljucivala
iz
terorizma
borce
za
slobodu.
Pošto
je
Mandela
za
Sjedinjene
Države
bio
"terorista",
one
su
se
suprotstavile
toj
rezoluciji
i
stavile
veto
na
nju.
NIN,
Intervju
sa
Nebojsom
Pavkovicem
-
Ono
što
sa
sigurnošcu
mogu
da
tvrdim,
to
je
da
na
Kosovu,
koliko
ja
znam,
nije
bilo
zlocina
od
strane
VJ
niti
sam
ja
izdao
bilo
kakvo
naredenje
u
tom
pravcu.
Ako
je
zlocin
to
što
sam
sa
svojim
borcima
odlucno
branio
zemlju
od
terorizma
i
agresije,
onda
je
to
drugo
pitanje.
Samo
pokretanje
istrage
od
strane
Haškog
tribunala
treba
posmatrati
kao
oblik
pritiska,
jer
ce
istraga
veoma
brzo
pokazati
da
zlocina
nije
bilo.
Vojska
Jugoslavije
je
jedna
od
retkih
institucija
koja
je
pokrenula
pitanje
odgovornosti
za
zlocine,
ali
javnost
i
dalje
nije
obaveštena
o
broju
tih
slucajeva.
-
Mi
smo
o
tome
vec
govorili,
a
ja
sam
i
u
odgovoru
na
vaše
prethodno
pitanje
napomenuo
da
smo
protiv
pocinilaca
krivicnih
dela
blagovremeno
pokretali
postupak.
Za
preko
dve
stotine
pripadnika
VJ
pokrenute
su
krivicne
prijave,
od
cega
za
oko
26
lica
upravo
za
dela
koja
su
pocinjena
protiv
covecnosti,
odnosno
suprotno
Ženevskoj
konvenciji
i
propisima
medunarodnog
ratnog
prava.
Da
li
je
tacno
da
Vojska
Jugoslavije
štiti
generala
Ratka
Mladica
i
šta,
po
vašem
mišljenju,
stoji
iza
takve
tvrdnje?
-
Vojska
Jugoslavije
ne
štiti
nijednu
od
optuženih
licnosti
pa
ni
Ratka
Mladica.
Dakle,
VJ
ne
štiti
generala
Mladica
niti
ima
uvid
u
njegovo
kretanje.
Uostalom,
i
ranije
su
se
oko
mnogih
politicara
i
vojnih
lica
pojavljivale
slicne
sumnje,
da
ih
VJ
obezbeduje,
ali
su
se
takve
izjave
veoma
brzo
pokazale
kao
netacne.
NIN,
6.
dec.
Nešto
ste
'teli
Ima
tome,
otkad
se
među
glumcima
i
ostalim
umetnicima
priča
da
ministar
kulture
u
Vladi
Srbije
koristi
funkciju
da
bi
po
Srbiji
i
Evropi
igrao
svoju
predstavu
"Kontejner".
Najčešći
recept
glasi:
uplati
nekom
pozorištu
u
unutrašnjosti
određenu
sumu
novca
kao
pomoć,
a
onda
dođe
sa
svojim
"Kontejnerom"
i
uzme
deo
te
uplate
na
ime
gostovanja.
Sve
je
u
redu
i
po
zakonu,
samo
nije
po
moralu,
kažu
oni
koji
ga
tužakaju.
I
spominju
ozbiljnu
sumu
koja
završava
u
njegovom
džepu.
Kada
smo
im
ponudili
da
napravimo
temu
o
učinku
Minstarstva
i
ministra
za
kulturu,
pa
da
govorimo
i
o
tome,
dobili
smo
gomilu
opštih
mesta
koja
odražavaju
privid
uspeha.
A
na
svako
konkretno
pitanje,
nemušte
odgovore.
I
konačno
priznanje
da
ih
je
strah
da
govore
kritički,
jer
bi
se
to
protumačilo
kao
loše.
A
zbog
toga
bi
mogli
da
stradaju.
(Tekst
Radmile
Stankovic)
hronika
vesti (arhiva)