Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika 6. dec. 2001.

 

hronika vesti (arhiva)

 

 

Danas, 6. dec. Izjave

Blic News, 5. dec. 2001. Intervju Vojislava Kostunice

NIN, 6. dec. 2001. Predavanje Noama Comskog u Islamabadu

NIN, Intervju sa Nebojsom Pavkovicem

NIN, 6. dec. Nešto ste 'teli

 

Danas, 6. dec. Izjave

Cedomir Jovanovic:

"Ne moze nas koalicioni partner voditi politiku koja je u stalnom sukobu sa nasom politikom, niti zastupati interese koji se poklapaju sa interesima SRS i SPS, sto je ocigledno".

Momcilo Perisic:

"Nije na cast ni Srbima ni Crnogrcima da Havijer Solana miri dve bratske republike. Evropska inicijativa za stabilnost u korelaciji sa Americkim institutom za mir, u vidu nacrta deklaracije predstavice kljucne principe odnosa Srbije i Crne Gore, a to ce verifikovati savezna i obe republicke skupstine. Taj Nacrt podrazumeva slobodne granice za protok roba i ljudi, slobodan izbor prebivalista i mesta studiranja, zastitu imovine i zastitu manjina u rasko-polimskoj oblasti. Zadatak medjunarodne zajednice je da dovede u korelaciju dve republike i organizuje dijalog u vezi resavanja pitanja finansija, odbrane i spoljne politike.

General Vladimir Lazarevic:

 - Ja sam kao komandant Pristinskog korpusa u vreme rata na Kosmetu spreman da odgovaram pred drzavnim organima nase zemlje.Sve drugo bi bio atak, pritisak i politika. 

Ne moze ad hok neko iz Juzne Afrike ili Amerike bolje znati istinu o tome sta se desavalo za vreme oruzanih sukoba na Kosmetu i u SRJ od nas samih. Tim pre sto smo u vreme oruzanih sukoba u kojima smo samo branili svoju zemlju insistirali na postovanju svih normi medjunarodnog ratnog i humanitarnog prava.I nemamo nameru da zastitimo bilo koga ukoliko je pocinio zlocin - rekao je general Lazarevic i dodao da "licno nije ocekivao da ce se protiv boraca Trece armije koji su braneci sopstvenu zemlju dali vise od 500 zrtava pokretati istrage i postupci".

Blic News, 5. dec. 2001. Intervju Vojislava Kostunice

- Haški sud je u mnogim stvarima to klasicno shvatanje vladavine prava manje-više obrnuo naglavce. Ali, s druge strane, postoji nešto što je politicka realnost, nešto što se namece jednoj zemlji poput naše, koja izbora nema. Dakle, izolacija ili izlazak iz izolacije.

Mora da se nade neki modus u zemlji sa Haškim sudom kakav on jeste. Cinjenica je da je u Haškom sudu politika nadvladala pravo. Kada bi iza te politike stajalo nešto što je politika medunarodne zajednice, makar to personifikovala jedna zemlja, ja bih to mogao da razumem. Ali mislim da se u jednom najdubljem sloju nalazi splet razlicitih interesa vrlo nenacelnog i nepolitickog karaktera.

Država koja je u mnogo cemu osporavana, koja je pod znakom pitanja ne samo spolja nego i iznutra, i to ne samo od svojih protivnika vec i od samih državnih funkcionera - jedna takva država veoma teško može da formira svoju politiku kad je rec o Haškom sudu. To je naš problem.

Ja hocu da podsetim na to da bi politika pritisaka na našu zemlju prestala i da bi se razumelo da je nama potrebnije od tog nesretnog novca razumevanje i strpljenje sa Zapada. Ja zato ponavljam da je šteta koja je izazvana NATO agresijom dva puta veca od naših spoljnih dugova. Samo u tom smislu. Inace, da ocekujem i mislim da možemo racunati sa nekom ratnom odštetom - ne.

- Jednostavno, mislim da bi sve ono što prati izbore najbolje bilo vezati za donošenje novog ustava. S jedne strane, bilo bi dobro ako se stvari ne mogu promeniti u vladi, da se ide na izbore. Ali, naravno, ti izbori bi stalno bili prikazivani kao nešto što ce usporiti reforme, ma koliko one vec bile usporene zbog neceg sasvim drugog. I onda je možda bolje ne otvarati ta pitanja, nego sacekati da se dode do izbora jednim potpuno prirodnim putem, kada ne može drugacije.

Samim tim znaci da ce nekih izbora biti 2002.

Ali, znate, kada se vlasti prihvatite, onda znaci da ste skocili u tu reku i da morate da plivate. Ali da to cinite casno i sa skrupulama, držeci se nekih merila, ne drugacije. Ja imam taj odnos prema vlasti. I, naravno, onda stajete pred vecitu dilemu da li se može dobiti bitka protiv onih koji se tih pravila ne drže.

 

NIN, 6. dec. 2001. Predavanje Noama Comskog u Islamabadu  .

SAD ne žele da uspostavljaju odnose u kojima bi bile podređene bilo kome (u svetu)

Dok predsednik Buš prica kako ce oni (saveznicke snage) prognati zlo sa Zemlje (iz sveta), Osama govori kako ce (muslimanski aktivisti) isterati nevernike iz muslimanske zemlje

G. Comski je podsetio da je samo deset dana pre bombardovanja, Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija uputila svetu opomenu da ce u Avganistanu sedam miliona ljudi biti suoceni s gladu ako se pokrene vojna akcija. Te opomene su ponovljene posle pocetka bombardovanja, a službe Ujedinjenih nacija zahtevale su da se SAD uzdrže od ovakve akcije koja ce samo uvecati humanitarnu katastrofu.

A kad je rec o Sudanu, SAD su tu zemlju bombardovale 1998. uništavajuci zalihe lekova koje je proizvela jedna fabrika. Procenat mrtvih u tom napadu nije objavljen i niko se nije ni potrudio da istraži zlocin. Nemacka ambasada u Sudanu obavila je neka istraživanja i njihova je procena da je u tom napadu na fabriku ubijeno nekoliko hiljada ljudi. Ali zvanicne brojke i žrtve nisu nam poznati."

On je takode podsetio da su se Sjedinjene Države usprotivile rezoluciji Ujedinjenih nacija kojom se definiše terorizam, zbog toga što je ona iskljucivala iz terorizma borce za slobodu. Pošto je Mandela za Sjedinjene Države bio "terorista", one su se suprotstavile toj rezoluciji i stavile veto na nju.

 

NIN, Intervju sa Nebojsom Pavkovicem

 - Ono što sa sigurnošcu mogu da tvrdim, to je da na Kosovu, koliko ja znam, nije bilo zlocina od strane VJ niti sam ja izdao bilo kakvo naredenje u tom pravcu. Ako je zlocin to što sam sa svojim borcima odlucno branio zemlju od terorizma i agresije, onda je to drugo pitanje. Samo pokretanje istrage od strane Haškog tribunala treba posmatrati kao oblik pritiska, jer ce istraga veoma brzo pokazati da zlocina nije bilo.

Vojska Jugoslavije je jedna od retkih institucija koja je pokrenula pitanje odgovornosti za zlocine, ali javnost i dalje nije obaveštena o broju tih slucajeva.

 - Mi smo o tome vec govorili, a ja sam i u odgovoru na vaše prethodno pitanje napomenuo da smo protiv pocinilaca krivicnih dela blagovremeno pokretali postupak. Za preko dve stotine pripadnika VJ pokrenute su krivicne prijave, od cega za oko 26 lica upravo za dela koja su pocinjena protiv covecnosti, odnosno suprotno Ženevskoj konvenciji i propisima medunarodnog ratnog prava.

Da li je tacno da Vojska Jugoslavije štiti generala Ratka Mladica i šta, po vašem mišljenju, stoji iza takve tvrdnje? 

- Vojska Jugoslavije ne štiti nijednu od optuženih licnosti pa ni Ratka Mladica. Dakle, VJ ne štiti generala Mladica niti ima uvid u njegovo kretanje. Uostalom, i ranije su se oko mnogih politicara i vojnih lica pojavljivale slicne sumnje, da ih VJ obezbeduje, ali su se takve izjave veoma brzo pokazale kao netacne.

NIN, 6. dec. 

Nešto ste 'teli

Ima tome, otkad se među glumcima i ostalim umetnicima priča da ministar kulture u Vladi Srbije koristi funkciju da bi po Srbiji i Evropi igrao svoju predstavu "Kontejner". Najčešći recept glasi: uplati nekom pozorištu u unutrašnjosti određenu sumu novca kao pomoć, a onda dođe sa svojim "Kontejnerom" i uzme deo te uplate na ime gostovanja. Sve je u redu i po zakonu, samo nije po moralu, kažu oni koji ga tužakaju. I spominju ozbiljnu sumu koja završava u njegovom džepu. Kada smo im ponudili da napravimo temu o učinku Minstarstva i ministra za kulturu, pa da govorimo i o tome, dobili smo gomilu opštih mesta koja odražavaju privid uspeha. A na svako konkretno pitanje, nemušte odgovore. I konačno priznanje da ih je strah da govore kritički, jer bi se to protumačilo kao loše. A zbog toga bi mogli da stradaju. (Tekst Radmile Stankovic)

hronika vesti (arhiva)

Copyright by NSPM