hronika vesti (arhiva)

DS: U Hagu nisu optuzeni policajci

Podrska Nemacke reformama u Srbiji

Izjava Nenada Canka

Kolika je politicka snaga crkve u Srbiji i Hrvatskoj 

Danas. 1. dec.

DS: U Hagu nisu optuzeni policajci

Beograd - Goran Vesic, visoki funkcioner Demokratske stranke, ocenio je juce da istrage Haskog tribunala protiv generala Nebojse Pavkovica, nacelnika Generalstaba VJ i generala Sretena Lukica, sefa Resora JB MUP Srbije, nece uticati na nacionalnu bezbednost. On je na konferenciji za novinare naglasio da istraga ne znaci da ce biti podignute optuznice i dodao da ce "drzavni organi Srbije stati iza generala Lukica i pruziti mu neophodnu pomoc da dokaze svoju nevinost". Vesic je izrazio uverenje da ce i Vojska Jugoslavije podrzati generala Pavkovica. - Izjava zvanicnika Haskog tribunala o istrazi protiv Pavkovica i Lukica demantuje spekulacije koje su se pojavile u javnosti da se u tom sudu priprema optuznica protiv vise od 300 pripadnika MUP. Ova izjava takodje kazuje da na javnim i tajnim optuznicama Haskog tribunala nema pripadnika MUP Srbije - istakao je Vesic. Na pitanje kako to da jugoslovenski organi nisu uspeli da otkriju tajne racune Slobodana Milosevica na Kipru iz kojih su se navodno finansirali ratovi na podrucju bivse Jugoslavije , a koje su pronasli haski istrazitelji, Vesic je odgovorio da su "oni izgleda bili vestiji i da su imali jace argumente". On je kazao da ocekuje da preostali novac bude vracen drzavnim organima i podsetio da je zvanicni Kipar tek pre izvesnog vremena poceo da saradjuje sa novim jugoslovenskim vlastima. Vesic je izrazio ocekivanje da ce poslanici republickog parlamenta usvojiti Predlog zakona o radu dodao je da DS ocekuje da poslanici DSS glasaju za predlozeni zakon. "Vise puta smo rekli da se u politici ne moze sedeti na dve stolice. Ili ste vlast, ili opozicija. Ili ste za reforme, ili za staro stanje. Glasanje o zakonu o radu pokazace gde je DSS", naglasio je Vesic.

Podrska Nemacke reformama u Srbiji

Beograd - Premijer Srbije Zoran Djindjic izjavio je da je delegacija republicke vlade u Nemackoj dogovorila citav niz programa podrske ekonomskim reformama u Srbiji. - Vrlo smo zadovoljni, jer smo se dogovorili za citav niz programa podrske, pre svega u stvaranju modernog menadzmenta koji nedostaje nasoj privredi i preduzecima - rekao je Djindjic u telefonskoj izjavi agenciji Beta iz Nemacke gde se nalazi u visednevnoj poseti.

Danas. 1. dec. Izjava Nenada Canka

. - Uvoditi stari znak RTS kao simbol drzavnosti, iako je to samo jedno od javnih preduzeca, znacilo bi da ce sutra ko god opsuje voz, jer je zakasnio u stanicu, odgovarati za narusavanje ugleda Republike Srbije, posto je ZTP takodje javno preduzece - rekao je Canak.

Danas. 1. dec.

Kolika je politicka snaga crkve u Srbiji i Hrvatskoj

Omer Karabeg: I katolicka crkva u Hrvatskoj i pravoslavna u Srbiji imaju dosta kritican stav prema Haskom tribunalu. I jedna i druga crkva se, nekad javno, nekad precutno, protive slanju u Hag Hrvata, odnosno Srba, optuzenih za ratne zlocine. Reklo bi se da ih ne smatraju gresnicima. 

Ivan Padjen: Ne moze se tako reci. Pomenucu samo komentar objavljen u "Glasu koncila" iz sijecnja ili veljace 2000. godine u kome se dosta jasno kaze da krivci trebaju odgovarati. Cinjenica je da je jedan dio hrvatskih katolickih biskupa, a to su dalmatinski biskupi i gospicki biskup, eksplicitno bio protiv toga da se hrvatski generali, Norac, Gotovina i drugi, isporuce Hagu. Zagrebacki nadbiskup Bozanic, koji je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kao i biskupi sa zapada i sjevera Hrvatake o tome se nisu direktno izjasnjavali. Veliku pometnju izazvalo je i to sto je "Glas koncila? inzistirao da, ako treba progoniti hrvatske vojnike i generale zbog ratnih zlocina pocinjenih za vrijeme rataod 1990. do 1995. godine, onda treba goniti i one koji su odgovorni za zlocine jugoslavenske komunisticke vlasti nakon 1945. godine.

Zanimljivo je da je vlada vrlo brzo na to reagirala i pocela je sa velikim zakasnjenjem, sto nije odgovornost ove sadasnje vlade ustanovljene 2000. godine, progon nekih ljudi zbog zlocina protiv civila i ratnih zarobljenika koji su pocinjeni neposredno nakon 1945. godine. Uzme li se sve to u obzir, ne moze se kazati da je crkva en bloc bila protiv suradnje sa Haskim tribunalom, ali je cinjenica da je ovog ljeta komisija Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax", a toga je bilo i u "Glasu koncila" dala poprilicno uzasavajuce izjave o medjunarodnom pravu, sto se vise moze pripisati njihovoj pretencioznosti da raspravljaju ostvarima o kojima nemaju pojma, nego nekakvom pokusaju pritiska da Hrvatska ne izvrsava svoje medjunarodne obaveza koje manje - vise prihvacaju svi ljudi u ovoj zemlji.

Omer Karabeg: Gospodine Djordjevicu, kako definisete odnos pravoslavne crkve prema Haskom tribunalu? 

Mirko Djordjevic: Od samog osnivanja Haskog tribunala Sinod i Sabor Srpske pravoslavne crkve su u mnogobrojnim saopstenjima decidirano tvrdili da je Haski sud nezakonit, nepravedan i da on izvodi na optuzenicku klupu citav srpski narod. Taj se stav, na zalost, do danas nije promenio. I danas pravoslavna crkva smatra da je Haski sud antisrpski i da sudi srpskom narodu. Time se implicitno priznaje da je Milosevic srpski narod, sto apsolutno nije tacno. Time se takodje priznaje i da postoji neka vrsta kolektivne krivice. Crkva nece da shvati jednostavnu cinjenicu da Haski sud, kao i svaki normalan sud, sudizlocinu, a zlocinci ne pripadaju crkvi. Najnovija izjava koja govori o kontinuitetu negativnog stava prema Haskom tribunalu je izjava uvazenog mitropolita crnogorskog Amfilohija, koji braneci Milosevica maltene kao pravednika, kaze da on ni svoga psa ne bi izrucio Haskom tribunalu. Crkva, dakle ima dosledno negativan stav prema Haskom tribunalu, a isti takav stav imaju i neke strukture moci u DOS-u, pre svega gospodin Kostunica, koji ne propusta nijednu priliku da kaze da mu je Haski sud osma ili deveta rupa na svirali. 

Omer Karabeg: Interesantno je da crkva ima negativan stav prema Haskom tribunalu samo kad su u pitanju zlocini, tako da kazem, iz reda njenog naroda, ili iz reda njenih vernika. 

Ivan Padjen: Ne bih to rekao. Katolicka crkva u Hrvatskoj je u tom pogledu podijeljena. Prvo, mnogi vjernici, koji su aktivni u politici, ne slazu se sa dalmatinskim biskupima, i drugo, dio biskupa, ako hocete, oni vazniji biskupi, u Zagrebu, u Istri, u Rijeci, nije pricao protiv suradnje sa Haskim tribunalom. Oni naprosto ne ulaze u to pitanje. 

Omer Karabeg: Ali, bojim se da ne ulaze mnogo ni u pitanje zlocina koje su pocinili njihovi vernici. 

Ivan Padjen: Ne, ne, to ne mozete kazati. Vodite racuna o tome da je katolicka crkva u Hrvatskoj u periodu od 1990. do 1995. bila vjerojatno najvaznija opozicija nacionalistickim ekscesima u Hrvatskoj. Da spomenem samo poznatu izjavu kardinala Kuharica kad su pocela neprijateljstva: "Ako tebi susjed zapali kucu, ti njemu nemoj. Ako tebi susjed ubije tvoga brata, ti njemu nemoj". To je bio direktan poziv da se ljudi ne ponasaju po onome - oko za oko, zub za zub. Katolicka crkva se tada izjasnila i protiv delozacija. Postoji i deklaracija Hrvatske biskupske konferencije protiv delozacija. A na udaru delozacija tada su, kao sto znate, bili bivsi oficiri JNA, uglavnom srpske nacionalnosti, koji su bez ikakvoga suda na temelju nekakvih upravnih rjesenja ministarstva obrane izbacivani iz stanova, zbog toga sto nisu do odredjenog roka legalizirali svoj status.