hronika
vesti (arhiva)
Blic,
22.
nov.
2001.
Sanda
Rašković-Ivić,
komesar
za
izbeglice,
o
povratku
50.000
srpskih
stanova
Tražićemo
svoju
imovinu
BEOGRAD
-
Izbeglički
problemi
među
kojima
je
i
pitanje
50.000
stanova
u
Hrvatskoj
na
kojima
su
Srbi
imali
stanarsko
pravo
biće
tema
razgovora
jugoslovenske
i
hrvatske
delegacije
koje
će
se
sutra
sastati
u
Zagrebu.
Šef
misije
OEBS-a
u
Hrvatskoj
Bernar
Ponse
pozvao
je
hrvatsku
vladu
da
hitno
donese
zakonsku
regulativu
koja
će
omogućiti
da
se
stanovi
Srbima
vrate
ili
da
im
se
obezbedi
pravična
nadoknada
za
njih.
Istovremeno,
potpredsednica
hrvatske
vlade
Željka
Antunović
tvrdi
da
hrvatsku
vladu
niko
pa
ni
OEBS
ne
može
prisiliti
da
Srbima
vrati
stanove,
jer
su,
prema
njenom
tumačenju,
Srbi
stanove
napustili
dobrovoljno
a
sada
hoće
da
ih
jeftino
otkupe,
skupo
prodaju
i
odu
da
žive
negde
drugde.
Tim
povodom
Sanda
Rašković-Ivić,
republički
komesar
za
izbeglice
i
šef
naše
delegacije
na
razgovorima
u
Zagrebu,
za
"Blic"
kaže
da
izjavu
Antunovićeve
treba
tumačiti
kao
izjavu
političkog
lica,
jer
"ona
brani
nešto
u
šta
je
svojevremeno
bila
debelo
uključena".
-
Neka
oni
pričaju
svoju
priču,
mi
ćemo
pričati
svoju
i
insistirati
da
se
oštećeni
Srbi
pravično
obeštete.
U
ovom
trenutku
za
nas
je
veoma
važno
da
imamo
podršku
OEBS-a
u
našim
naporima
da
izbeglice
dođu
do
stanova
za
koje
su
tokom
radnog
veka
izdvajali
po
četiri
procenta
od
svog
ličnog
dohotka.
Tročlana
komisija
OEBS-a
koju
čine
šefovi
njenih
misija
u
Jugoslaviji,
Bosni
i
Hercegovini
i
Hrvatskoj,
analizirajući
problem
ovih
stanova,
konstatovali
su
da
prava
predratnih
vlasnika
ili
nosilaca
stanarskih
prava
moraju
biti
iznad
prava
bilo
kog
čoveka
koji
trenutno
živi
u
tom
stanu
-
kaže
Ivićeva.
U
prilog
tezi
da
Srbi
imaju
pravo
da
traže
imovinu
koju
su
u
ratu
izgubili,
ona
navodi
i
odluku
Vrhovnog
suda
Hrvatske
od
pre
nekoliko
dana
prema
kojoj
treba
da
se
preispita
oduzimanje
stanarskih
prava
Srbima
u
Hrvatskoj.
R.
Marković
OEBS:
Tražimo
načine
U
misiji
OEBS-a
u
Hrvatskoj
"Blicu"
je
rečeno
da
oni
zajedno
sa
hrvatskom
vladom
"istražuju
mogućnosti
kojima
bi
se
moglo
pomoći
onima
koji
su
izgubili
stanarsko
pravo
kao
i
onima
koji
se
žele
vratiti
u
Republiku
Hrvatsku".
Kao
prvi
korak
iz
ove
misije
najavljuju
sastanak
sa
predstavnicima
Ministarstva
inostranih
poslova
Hrvatske
krajem
ove
sedmice
na
kome
će
se
razgovarati
i
o
pitanju
stanarskih
prava.
Nedeljnik
„Reporter“
tvrdi
da
Međunarodni
sud
za
ratne
zločine
i
dalje
„skuplja
dokaze
o
potencijalnim
zločincima
iz
Jugoslavije“
Na
listi
Haga
362
policajca
iz
SRJ?
BEOGRAD
-
Nedeljnik
„Reporter“
objavio
je
u
najnovijem
broju
spisak
17
osoba,
bivših
i
sadašnjih
rukovodilaca
MUP-a
Srbije,
protiv
kojih
Haški
tribunal
navodno
sakuplja
dokaze
da
su
eventualno
počinili
zločine
na
Kosovu.
Objavljen
je
i
„spisak
svedoka
ili
osumnjičenih,
sigurnih
učesnika
akcije
na
Kosovu
iz
sastava
MUP-a
Srbije“,
na
kojem
se
nalazi
345
imena.
Do
spiska
mogućih
osumnjičenih
i
svedoka
„Reporter“
je
navodno
došao
tokom
osmodnevnog
protesta
Jedinice
za
specijalne
operacije.
„Crvene
beretke“
su
protestovale
zbog,
po
njihovom
mišljenju,
nezakonitog
hapšenja
braće
Predraga
i
Nenada
Banovića
i
neregulisanog
odnosa
saradnje
sa
Hagom,
zahtevajući
ostavku
ministra
policije
Dušana
Mihajlovića.
Međutim,
mnogi
poznavaoci
prilika
u
JSO
su
njihov
protest
okarakterisali
kao
strah
od
Haškog
tribunala
i
mogućnosti
da
se
i
imena
pripadnika
ove
jedinice
nalaze
na
spisku
putnika
za
Holandiju.
Reporter,
intervju
sa
Emirom
Kusturicom
(delovi)
Jedna
od
neskrivenih
ambicija
filma
Super
8
price
je
i
insistiranje
na
politickom
konceptu,
te
antiglobalizacijski
stav
jasne
pripadnosti
"jugoslovenskom
prostoru"?
Biti
Srbin
i
biti
iz
Jugoslavije
danas
je
vrlo
nepopularno.
Ali,
ja
uvijek
sumjam
u
to
mišljenje.
Ne
može
narod
koji
je
imao
Andrica
i
Crnjanskog,
koji
ima
Vladu
Divca,
koji
je
na
jednom
nivou
potpuno
kompatibilan
sa
zapadnom
civilizacijom,
da
bude
ono
što
je
programski
izvedeno
u
medijima
širom
svijeta:
"Oni
su
rodeni
da
kolju,
siluju,
pale,
vade
oci
i
ubijaju".
Ne
amnestiram
ja
nikoga
od
ubistava
i
zlocina,
ali
ne
mogu
da
amnestiram
propagandnu
mašineriju
koja
iz
nekih
strateških
politickih
ciljeva
jedne
skriva,
a
druge
gura
naprijed.
Utoliko
je
miris
politike
u
tom
fimu
samo
miris,
a
nikako
ideja
da
budem
analitacar
i
neko
ko
ce
projektovati
definitivne
politicke
vizije.
...
Javlja
se
u
svijetu
jedan
novi
pokret
koji
se
ne
slaže
sa
ovim
stanjem
stvari.
To
je
socijalni
otpor
novoj
koncepciji
svijeta
u
kome
se
iz
starog
kolonijalnog
sistema
ne
mijenja
ništa
-
jednima
je
bolje,
dugima
je
gore.
A
stanje
stvari
na
svakom
koraku
definiše
famozna
globalizacija
sveta?
Vjerovati
u
globalizaciju
treba
zato
što
je
ona
neprikoskovena.
Ali,
nije
neprikosnoveno
ono
što
se
zove
primjena
tog
globalnog
koncepta
u
kome
mali
moraju
da
se
izbore
za
svoje
mjesto
i
prava.
Prica
o
mom
bendu
nije
više
prica
o
muzicarima
koji
putuju
po
svijetu,
drogiraju
se
i
okruženi
su
lijepim
plavušama.
Postoji
nešto
što
ljudi
žele
da
izraze,
pošto
su
zbog
Holivuda
kroz
muziku
i
filmove
prestali
da
se
izražavaju
kao
socio-biloška
bica.
Izražavaju
se
iskljucivo
kao
bica
koja
služe
nekom
tržištu.
A
vjerovati
da
je
tržište
jedini
regulator
svih
naših
socijalnih
odnosa
može
ili
neko
ko
je
glup
ili
neko
ko
servisira
taj
tim
svjetskim
elitama.
Svjetski
podaci
nikada
nisu
bili
gori.
Milijardu
i
po
ljudi
nema
pristup
tekucoj
vodi.
A
bombe
nikada
nisu
bile
jace
i
žešce.
I
skuplje.
...Mislim
da
Matvejevic
misli
na
neki
moralni,
novi
Raselov
sud.
Ali
kad
bi
se
ozbiljno
govorilo
o
jednom
nedjeljivom
svjetskom
moralu,
kad
bi
se
Matvejevicevom
mišljenju
suprotstavio,
recimo,
Noam
Comski,
onda
bi
se
možda
mogli
okriviti
i
neki
pisci
koji
nisu
iz
ove
zemlje.
Reporter,
Intervju
sa
Srdjanom
Vrcanom,
sociologom
iz
Splita.
To
je,
po
mom
mišljenju,
praceno
time
da
ovaj
prostor
sve
više
zaostaje
za
Zapadnom
Evropom.
Cak
i
Slovenija,
koja
se,
ako
je
vjerovati
Marijanu
Kosu,
uspjela
vratiti
na
nivo
proizvodnje
iz
1989,
zaostaje.
Razmak
izmedu
rasta
proizvodnje
Austrije
i
Slovenije
nije
se
u
meduvremenu
smanjio
nego
povecao.
Da
je
to
vrlo
zaoštrena
kriza
govore
prilike
u
Hrvatskoj
i
Srbiji,
kao
i
u
Makedoniji
i
BiH.
Ne
znam
gdje
bi
se,
osim
u
slucaju
Slovenije,
moglo
reci
da
je
kriza
definitivno
za
nama.
Cinjenica
je
da
se
obracun
sa
vladajucim
politickim
strujama
u
Hrvatskoj
i
Srbiji
definitivno
demontira.
Ni
tamo
ni
ovdje
se
to
definitivno
nije
dogodilo.
Izborne
pobjede
koje
su
se
i
u
jednom
i
u
drugom
slucaju
ipak
dogodile
nisu
znacile
i
suštinski
zaokret.
Radikalan
zaokret
bi
znacio,
u
hrvatskom
slucaju,
obracun
sa
hrvatskim
nacionalizmom,
a
u
drugom
slucaju
obracun
sa
srpskim
nacionalizmom.
Zato
ce
ovaj
prostor
ostati
krizan,
dok
su
na
njemu
prisutni
ekstremni
nacionalizmi
i
dok
budu
imali
šansu
da
javno
djeluju
i
da
stvaraju
probleme.
U
tom
smislu
mislim
da
i
ovo
što
se
dogodilo
ovdje,
u
Hrvatskoj,
i
ono
u
Srbiji,
imaju
nešto
zajednicko.
Oba
su
to
obracuna
sa
vladajucom
politikom,
ali
nisu
radikalan
obracun
koji
suštinski
demontira
pretpostavke
na
kojima
se
ta
politika
zasnivala.
Odnosno,
u
Hrvatskoj
se
nije
dogodila
fakticka
detudmanizacija
politike
nego
se
pokušava
udaljiti
od
nekih
elemenata
Tudmanove
politike,
ali
da
se
sacuva
njena
jezgra.
U
Srbiji
se,
cini
mi
se,
dogada
to
isto.
Jednim
djelom
se
dogada
to
da
se
obracun
sa
Miloševicem
vrši
tako
da
se
istovremeno
ne
vrši
obracun
sa
glavnom
strujom
srpske
politike
koju
je
odredivao
srpski
nacionalizam,
bez
obzira
u
kojoj
varijanti.
Da
bismo
konacno
postali
normalni
trebace
vremena.
Ja
ne
vjerujem
da
je
kriza
iza
nas.
Ona
ce
trajati
dosta
dugo,
a
uticaj
vanjskog
faktora
ce
jacati.
Ako
se
sposobnost
izlaska
iz
krize
vezuje
za
održive
i
samonikle
demokratske
procese,
s
tim
i
ne
trebe
racunati.
Mi
nismo
u
sferi
samoodržive
demokracije
nego
ona
još
zavisi
od
drugog.
Zato
ne
mislim
da
ce
se
prisustvo
stranog,
posebno
vojnog
faktora
završiti
brzo.
A
onda,
vidljivo
je
da
su
vladajuce
garniture
u
zemljama
bivše
Jugoslavije
bliže
medusobnom
novom
sukobu
nego
suradnji.
Iako
se
hvalimo,
to
cujem
od
hrvatskih
ekonomista,
da
smo
imali
porast
nacionalnog
dohotka
od
cetiri
posto.
Ta
brojka
govori
da
ce
nam
trebati
mnogo
vremena
da
dodemo
na
pozicije
koje
smo
u
ekonomiji
imali
1987.
Ne
vjerujem
u
brzu
integraciju
u
EU.
NIN,
22.
nov.
Višedimenzionalni
DB
O
novom
v.d.
nacelnika
DB-a
Andreji
Savicu
vlada
nepodeljeno
mišljenje
da
je
rec
o
jednom
od
najvecih
eksperata
iz
te
oblasti.
Onaj
deo
Saviceve
biografije
koji
"škripi"
vezan
je
za
njegovu
pripadnost
JUL-u
i
aktivnost
na
Univerzitetu
koja
nije
baš
po
dobru
upamcena.
Ipak,
kada
je
posle
5.
oktobra
poceo
da
se
uspostavlja
novi
odnos
snaga,
Savic
je
bio
medu
onim
profesorima
koji
su
shvatili
"novu
realnost"
i
doprineli
da
se
novi
politicki
sistem
brzo
uspostavi
i
na
Univerzitetu.
Budimir
Babovic
potvrduje
da
zna
o
prethodnim
partijskim
sklonostima
Andreje
Savica,
ali
da
o
strucnim
i
ljudskim
kvalitetima
Andreje
Savica
ima
samo
najlepše
reci,
navodeci
da
ako
mu
i
jeste
minus
što
je
bio
u
JUL-u
treba
imati
u
vidu
njegovo
ukupno
korektno
držanje,
u
koje
Babovic
ubraja
što
je
njemu
-
Babovicu
-
pomogao
da
izade
knjiga
i
to
u
vreme
kada
kao
autor
nije
bio
na
spisku
najomiljenijih.
"A
u
toj
knjizi
se
o
Miloševicu
nije
baš
najbolje
govorilo",
kaže
Babovic.
Novi
šef
DB-a
ocito
nije
jednodimenzionalna
licnost.
hronika
vesti (arhiva)