Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Hronika 24. nov. 2001.

hronika vesti (arhiva)

Vuk Drasković na tv B92

"Jedina alternativa, i demokratska i nacionalna, i jedina koja je zaslužna za obaranje Milosevića je SPO"

Blic, 24. nov. 2001.

Posle prodaje državne zgrade u kojoj je nekad bio CK Poslovni centar i hotel „Ušce“

BEOGRAD - Poslovni centar „Ušce“ za deset miliona maraka od Savezne vlade kupila je kompanija MPC grup. Prema najavi novih vlasnika, bivšu zgradu Centralnog komiteta trebalo bi da zameni trgovinsko-poslovni centar.

- MPC je deo konzorcijuma koji cine cetiri firme, dve domace i dve strane. MPC je u ime ovog konzorcijuma, obavio administrativni deo posla, konkurisao za kupovinu zgrade CK i sklopio ugovor sa Saveznom vladom - rekli su „Blicu“ u ovoj kompaniji, ali nisu hteli da preciziraju koje su ostale kompanije koje cine ovaj konzorcijum.

Danas, 24. nov. 2001.

Nenad Canak o vracanju autonomije Vojvodini

Cek bez pokrica

Novi Sad - Najava Vlade Republike Srbije o navodnom vracanju ingerencija vojvodjanskoj administraciji novi je cek bez pokrica kojim se baca magla pred gradjane Vojvodine, jer vladine najave su jedno, novac koji se odliva iz Vojvodine i sustinska autonomija drugo, a realizacija vladine milostinje nesto trece sto tek treba da dobije epilog u Skupstini Srbije, saopstio je Nenad Canak, povodom dogovora medjuvladine radne grupe o vracanju autonomnih nadleznosti Vojvodini. - Cini nam se da ce Vlada Srbije "imati volju", Skupstina Srbije nece imati "zelju", a mi cemo imati praznu ljusturu bez mogucnosti da gradjanima Vojvodine obezbedimo bolji zivot koji zasluzuju - ocenio je Canak. R. B.

Danas, izjava Ivice Dačića

Najveca greska SPS bila je kadrovska politika dirigovana iz Beograda.  

U nasoj partiji su ostali ljudi verni ideji koji u tome ne vide nikakvu materijalnu korist.

Danas, 24. nov.

Referendum - ne, hvala

Na pitanje, da li dogovor Vlade Srbije i Izvrsnog veca Vojvodine znaci i kraj price Nenada Canka o referendumu, Gordana Comic je rekla: "Nismo se konsutovali oko referenduma. Ali odgovor je svakako, ne, hvala, ne bi se sa tim igrali".

Danas, Intervju sa Laslom Vegelom (delovi)

Knjizevnik Laslo Vegel o izgubljenoj godini: Zabrinjavajuca je cinjenica da nema nezavisne elite koja bi uporno govorila istinu 

Sklon sam tvrdnji da se radi o izgubljenoj godini. Razlog je u tome sto su promene izvrsile ambivalentne, medjusobno veoma suprostavljene politicke snage, sa medjusobno konfrontiranim porukama. Cela godina je potrosena da se odrzi balans nepomirljivih suprotnosti

To je taj "treci put" koji je u tom delu Evrope - ne samo u Srbiji - stvorio dosta konfuzije i velike stagnacije, i koji se sastoji od kombinacije narodnjackog-populistickog elementa sa nekim elementima efikasne zapadne ekonomije. Nikako da usaglasimo politicke projekte: zelimo standard Zapada, ali i politiku Istoka.

Pre ili posle, moracemo se necega odreci, i vise se ne bi smelo licitiratati sa obecanjima, poigravati sa emocijama, nego jasno treba definisati cega cemo se odreci, kakav ce biti, a kakav nece biti identitet Srbije u XXI veku.

Ali problem je u tome, da u politickom zivotu ne postoje akteri takvog formata, koji bi imali smelosti i odvaznosti da definisu jasne alternative i da izaberu jednu. To je razumljivo, oni se bore za glasove, a nemaju jos takav politicki kapital da suvise rizikuju. Sve je jos fluidno i rizicno. Ali bi mozda u drusvu trebalo da probudimo sumnju u one politicare koje se mnogo udvaraju narodu, a ne idu ispred njega.

Ali jos je vise zabrinjavajuca cinjenica da nema nezavisne elite koja bi uporno govorila istinu, ili je ona toliko marginalizovana da nema stvarnog uticaja. Sada se najvise oseca nedostatak takve elite koja bi imala smelosti da privremeno bude castan gubitnik.- U svakom drustvu, narocito i tranzicionim i fluidnim situacijama, kada se zapocinje nesto novo, potrebna je jedna intelektualna i kulturna elita koja bi bez drzavne i represivne moci imala autoritet u drustvu, koja bi svojom autoritetom uticala na drustvo, kada su partijske konfrontacije zestoke ali nejasne. Postojeca elita je, medjutim, u dubokoj krizi, jer upravo placa danak proslosti. Za vreme socijalizma je ona zivela u relativno udobnoj situaciji i nije stvorila platformu promena, jednu subverzivnu viziju buducnosti. Ne treba zaboraviti da su i nacionalisticke koncepcije, ali i liberalno-demokratske, bile getoizirane u malim segmentima drustva. Elita je postala nacionalisticka tek po direktivi centralnog komiteta, prema tome, jos i za to je bila potrebna partijska direktiva. Ona je posle tog punomocja krajem osamdesetih, izasla iz getoizirane situacije i tako dobila javni autoritet, ali je za to platila veliku cenu. Na kraju osamdesetih i na pocetku devetdesetih elita je imala veliki uticaj u drustvu, pa i autoritet, ne samo zbog "privlacnosti" ideja, koje je zastupala, nego i zbog partijske moci koja je stajala iza nje. Medjutim, kada je vladajuca politicka garnitura ubedljivo pobedila na slobodnim izborima, euforicna intelektualna kasta nije vise bila potrebna da legitimise vlast, jer se ona legitimisala na izborima. Tada je ta nacionalisticka inteligencija bila malo uvredjena zato sto nije potrebna, malo je oponirala, ali je u sustini ostala privrezena osnovnim nacelima sistema. Zbog toga intelektualna elita nije znala sta da radi sa sansom koju je pruzao 5. oktobar, jer je doboko bila vezana za proslost. I tako je ona postala nemocna.

. Nesto moze usicariti ako se upisuje u neku pobednicku partiju, pa jos postaje savetnik, ili tako nesto. Ali je to je tuzan epilog. U isto vreme, neke intelektualne ingerencije preuzeli su novi politicari, koji su odjednom odlucili da budu i vlast i savest, i nisu priznali nikakvu kriticku tacku izvan sopstvenog kruga. Nije cudo, prema tome, da su oni nastavili da marginalizuju one veoma sporadicne delove intelektualne elite koji su i pre 5. oktobra bili marginalizovani. Slucaj ANEM je tipican primer te koncepcije.Mi jos i dalje na demokratiju gledamo kao na apsolutnu vlast vecine. Tolerancija prema netoleranciji cveta zato sto je odnos nove politicke elite veoma ambivalentan prema vladajucim idejama proslosti. Oni bi vesto da redizajniraju ono sto se ne moze redizajnirati. Naravno, unutar te politicke elite postoji jedan broj modernijih politicara, ali se njihov uticaj iz dana u dan smanjuje.

Ja sam vec rekao da je Srbiji vise potrebna autonomija Vojvodine, nego samoj Vojvodini. Radi se o tome da smo mi u takvom zaostatku iza svetskih trendova, da moramo da napredujemo dvostrukom brzinom, da ne bi jos vise zaostali.

Ovo drustvo jos nije odgovorilo na najvaznije izazove naseg vremana. Sada vise-manje postoji saglasnost, da nema vracanja na neposrednu proslost. Toga su svesni i oni koji su do juce vladali.

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM