hronika vesti (arhiva)

Blic, 22. nov. 2001.

Sanda Rašković-Ivić, komesar za izbeglice, o povratku 50.000 srpskih stanova

Tražićemo svoju imovinu

BEOGRAD - Izbeglički problemi među kojima je i pitanje 50.000 stanova u Hrvatskoj na kojima su Srbi imali stanarsko pravo biće tema razgovora jugoslovenske i hrvatske delegacije koje će se sutra sastati u Zagrebu. Šef misije OEBS-a u Hrvatskoj Bernar Ponse pozvao je hrvatsku vladu da hitno donese zakonsku regulativu koja će omogućiti da se stanovi Srbima vrate ili da im se obezbedi pravična nadoknada za njih. Istovremeno, potpredsednica hrvatske vlade Željka Antunović tvrdi da hrvatsku vladu niko pa ni OEBS ne može prisiliti da Srbima vrati stanove, jer su, prema njenom tumačenju, Srbi stanove napustili dobrovoljno a sada hoće da ih jeftino otkupe, skupo prodaju i odu da žive negde drugde.

Tim povodom Sanda Rašković-Ivić, republički komesar za izbeglice i šef naše delegacije na razgovorima u Zagrebu, za "Blic" kaže da izjavu Antunovićeve treba tumačiti kao izjavu političkog lica, jer "ona brani nešto u šta je svojevremeno bila debelo uključena".

- Neka oni pričaju svoju priču, mi ćemo pričati svoju i insistirati da se oštećeni Srbi pravično obeštete. U ovom trenutku za nas je veoma važno da imamo podršku OEBS-a u našim naporima da izbeglice dođu do stanova za koje su tokom radnog veka izdvajali po četiri procenta od svog ličnog dohotka. Tročlana komisija OEBS-a koju čine šefovi njenih misija u Jugoslaviji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, analizirajući problem ovih stanova, konstatovali su da prava predratnih vlasnika ili nosilaca stanarskih prava moraju biti iznad prava bilo kog čoveka koji trenutno živi u tom stanu - kaže Ivićeva. U prilog tezi da Srbi imaju pravo da traže imovinu koju su u ratu izgubili, ona navodi i odluku Vrhovnog suda Hrvatske od pre nekoliko dana prema kojoj treba da se preispita oduzimanje stanarskih prava Srbima u Hrvatskoj.

R. Marković

OEBS: Tražimo načine

U misiji OEBS-a u Hrvatskoj "Blicu" je rečeno da oni zajedno sa hrvatskom vladom "istražuju mogućnosti kojima bi se moglo pomoći onima koji su izgubili stanarsko pravo kao i onima koji se žele vratiti u Republiku Hrvatsku". Kao prvi korak iz ove misije najavljuju sastanak sa predstavnicima Ministarstva inostranih poslova Hrvatske krajem ove sedmice na kome će se razgovarati i o pitanju stanarskih prava.

Nedeljnik „Reporter“ tvrdi da Međunarodni sud za ratne zločine i dalje „skuplja dokaze o potencijalnim zločincima iz Jugoslavije“

Na listi Haga 362 policajca iz SRJ?

BEOGRAD - Nedeljnik „Reporter“ objavio je u najnovijem broju spisak 17 osoba, bivših i sadašnjih rukovodilaca MUP-a Srbije, protiv kojih Haški tribunal navodno sakuplja dokaze da su eventualno počinili zločine na Kosovu. Objavljen je i „spisak svedoka ili osumnjičenih, sigurnih učesnika akcije na Kosovu iz sastava MUP-a Srbije“, na kojem se nalazi 345 imena. Do spiska mogućih osumnjičenih i svedoka „Reporter“ je navodno došao tokom osmodnevnog protesta Jedinice za specijalne operacije. „Crvene beretke“ su protestovale zbog, po njihovom mišljenju, nezakonitog hapšenja braće Predraga i Nenada Banovića i neregulisanog odnosa saradnje sa Hagom, zahtevajući ostavku ministra policije Dušana Mihajlovića. Međutim, mnogi poznavaoci prilika u JSO su njihov protest okarakterisali kao strah od Haškog tribunala i mogućnosti da se i imena pripadnika ove jedinice nalaze na spisku putnika za Holandiju.

Reporter, intervju sa Emirom Kusturicom (delovi)

Jedna od neskrivenih ambicija filma Super 8 price je i insistiranje na politickom konceptu, te antiglobalizacijski stav jasne pripadnosti "jugoslovenskom prostoru"? 

Biti Srbin i biti iz Jugoslavije danas je vrlo nepopularno. Ali, ja uvijek sumjam u to mišljenje. Ne može narod koji je imao Andrica i Crnjanskog, koji ima Vladu Divca, koji je na jednom nivou potpuno kompatibilan sa zapadnom civilizacijom, da bude ono što je programski izvedeno u medijima širom svijeta: "Oni su rodeni da kolju, siluju, pale, vade oci i ubijaju". Ne amnestiram ja nikoga od ubistava i zlocina, ali ne mogu da amnestiram propagandnu mašineriju koja iz nekih strateških politickih ciljeva jedne skriva, a druge gura naprijed. Utoliko je miris politike u tom fimu samo miris, a nikako ideja da budem analitacar i neko ko ce projektovati definitivne politicke vizije.

...

Javlja se u svijetu jedan novi pokret koji se ne slaže sa ovim stanjem stvari. To je socijalni otpor novoj koncepciji svijeta u kome se iz starog kolonijalnog sistema ne mijenja ništa - jednima je bolje, dugima je gore. 

A stanje stvari na svakom koraku definiše famozna globalizacija sveta? 

Vjerovati u globalizaciju treba zato što je ona neprikoskovena. Ali, nije neprikosnoveno ono što se zove primjena tog globalnog koncepta u kome mali moraju da se izbore za svoje mjesto i prava. Prica o mom bendu nije više prica o muzicarima koji putuju po svijetu, drogiraju se i okruženi su lijepim plavušama. Postoji nešto što ljudi žele da izraze, pošto su zbog Holivuda kroz muziku i filmove prestali da se izražavaju kao socio-biloška bica. Izražavaju se iskljucivo kao bica koja služe nekom tržištu. A vjerovati da je tržište jedini regulator svih naših socijalnih odnosa može ili neko ko je glup ili neko ko servisira taj tim svjetskim elitama. Svjetski podaci nikada nisu bili gori. Milijardu i po ljudi nema pristup tekucoj vodi. A bombe nikada nisu bile jace i žešce. I skuplje.

...Mislim da Matvejevic misli na neki moralni, novi Raselov sud. Ali kad bi se ozbiljno govorilo o jednom nedjeljivom svjetskom moralu, kad bi se Matvejevicevom mišljenju suprotstavio, recimo, Noam Comski, onda bi se možda mogli okriviti i neki pisci koji nisu iz ove zemlje.

Reporter, Intervju sa Srdjanom Vrcanom, sociologom iz Splita.

To je, po mom mišljenju, praceno time da ovaj prostor sve više zaostaje za Zapadnom Evropom. Cak i Slovenija, koja se, ako je vjerovati Marijanu Kosu, uspjela vratiti na nivo proizvodnje iz 1989, zaostaje. Razmak izmedu rasta proizvodnje Austrije i Slovenije nije se u meduvremenu smanjio nego povecao. Da je to vrlo zaoštrena kriza govore prilike u Hrvatskoj i Srbiji, kao i u Makedoniji i BiH. Ne znam gdje bi se, osim u slucaju Slovenije, moglo reci da je kriza definitivno za nama.

Cinjenica je da se obracun sa vladajucim politickim strujama u Hrvatskoj i Srbiji definitivno demontira. Ni tamo ni ovdje se to definitivno nije dogodilo. Izborne pobjede koje su se i u jednom i u drugom slucaju ipak dogodile nisu znacile i suštinski zaokret. Radikalan zaokret bi znacio, u hrvatskom slucaju, obracun sa hrvatskim nacionalizmom, a u drugom slucaju obracun sa srpskim nacionalizmom. Zato ce ovaj prostor ostati krizan, dok su na njemu prisutni ekstremni nacionalizmi i dok budu imali šansu da javno djeluju i da stvaraju probleme. U tom smislu mislim da i ovo što se dogodilo ovdje, u Hrvatskoj, i ono u Srbiji, imaju nešto zajednicko. Oba su to obracuna sa vladajucom politikom, ali nisu radikalan obracun koji suštinski demontira pretpostavke na kojima se ta politika zasnivala. Odnosno, u Hrvatskoj se nije dogodila fakticka detudmanizacija politike nego se pokušava udaljiti od nekih elemenata Tudmanove politike, ali da se sacuva njena jezgra. U Srbiji se, cini mi se, dogada to isto. Jednim djelom se dogada to da se obracun sa Miloševicem vrši tako da se istovremeno ne vrši obracun sa glavnom strujom srpske politike koju je odredivao srpski nacionalizam, bez obzira u kojoj varijanti.

Da bismo konacno postali normalni trebace vremena. Ja ne vjerujem da je kriza iza nas. Ona ce trajati dosta dugo, a uticaj vanjskog faktora ce jacati. Ako se sposobnost izlaska iz krize vezuje za održive i samonikle demokratske procese, s tim i ne trebe racunati. Mi nismo u sferi samoodržive demokracije nego ona još zavisi od drugog. Zato ne mislim da ce se prisustvo stranog, posebno vojnog faktora završiti brzo. A onda, vidljivo je da su vladajuce garniture u zemljama bivše Jugoslavije bliže medusobnom novom sukobu nego suradnji. Iako se hvalimo, to cujem od hrvatskih ekonomista, da smo imali porast nacionalnog dohotka od cetiri posto. Ta brojka govori da ce nam trebati mnogo vremena da dodemo na pozicije koje smo u ekonomiji imali 1987. Ne vjerujem u brzu integraciju u EU.

NIN, 22. nov.

Višedimenzionalni DB

 O novom v.d. nacelnika DB-a Andreji Savicu vlada nepodeljeno mišljenje da je rec o jednom od najvecih eksperata iz te oblasti. Onaj deo Saviceve biografije koji "škripi" vezan je za njegovu pripadnost JUL-u i aktivnost na Univerzitetu koja nije baš po dobru upamcena. Ipak, kada je posle 5. oktobra poceo da se uspostavlja novi odnos snaga, Savic je bio medu onim profesorima koji su shvatili "novu realnost" i doprineli da se novi politicki sistem brzo uspostavi i na Univerzitetu. Budimir Babovic potvrduje da zna o prethodnim partijskim sklonostima Andreje Savica, ali da o strucnim i ljudskim kvalitetima Andreje Savica ima samo najlepše reci, navodeci da ako mu i jeste minus što je bio u JUL-u treba imati u vidu njegovo ukupno korektno držanje, u koje Babovic ubraja što je njemu - Babovicu - pomogao da izade knjiga i to u vreme kada kao autor nije bio na spisku najomiljenijih. "A u toj knjizi se o Miloševicu nije baš najbolje govorilo", kaže Babovic. Novi šef DB-a ocito nije jednodimenzionalna licnost.

hronika vesti (arhiva)