Home

Info

Pretplata

Kontakt

Prošli brojevi

Posebna izdanja

Debata

Hronika

Linkovi

NOVA SRPSKA POLITIČKA MISAO

 

Relevantni tekstovi

hronika vesti (arhiva)

SLOBODAN ANTONIC O SUKOBIMA U DOS-u

Borba za raspodelu politicke moci

Pravi problem sa reformama je što ne pocivaju na širokoj koaliciji. – Koštunica verovao da ce moci da kontroliše Đindica. – Sledece izbore odlucuje opredeljenje društvene elite.

Slobodan Antonic

U DOS-u ne postoje "reformske" i "nereformske" snage. Ova ideološka i besmislena podela se, po dr Slobodanu Antonicu, uporno potura da bi se održao sadašnji sastav republicke vlade koji pociva na tankoj parlamentarnoj vecini.

– Pravi problem sa reformama u Srbiji je to što se ne zasnivaju na širokoj koaliciji – objašnjava ovaj profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. – DSS se neopravdano iskljucuje iz sastava "reformskih snaga" da bi se održala vlada Srbije u sadašnjem sastavu u kojoj Đindic ima punu dominaciju – oštro zakljucuje Antonic u razgovoru za naš list.

Opraštanje grešaka

• Kako je uopšte nastala ta podela na "reformsko" i "antireformsko" krilo DOS-a?

– Tako što uspostavite monopol na jednu znacajnu politicku vrednost. Đindic je uspeo da uspostavi monopol nad reformama. Dobar deo društvene elite je pristao na takav koncept. Slicno kao u ranoj fazi Miloševiceve vladavine kada je veci deo tadašnje elite smatrao da on simbolizuje borbu za ostvarenje srpskog nacionalnog interesa. Kao što su se nekada Slobodanu Miloševicu opraštale greške, tako se sada i premijeru na konto reformi opraštaju neke stvari koje se ne bi smele tolerisati.

• Pa ko je onda "kocnicar" reformi?

– Nema kocnicara, to je neozbiljna tvrdnja. Reforme ne podrazumevaju samo privatizaciju, vec i promenu celokupnog sistema. Recimo, uspostavljanje nezavisnog sudstva ili parlamentarne kontrole vlade. Zato se za DSS ne može reci da je antireformska snaga.

• U cemu je onda suština sukoba DS i DSS-a?

– Glavna linija rascepa kada je DOS u pitanju nisu reforme, vec raspodela politicke moci. Đindic je vešto uspeo, za nekoga ko je bio daleko drugi posle 5. oktobra, da u meduvremenu postane prvi covek politicke scene i koncentriše najveci deo vlasti. Istraživanja javnog mnenja pokazuju da DS uživa podršku petine birackog tela, a njen lider ima gotovo 90 odsto vlasti. Naravno, to nije monolitna vlast, vec kombinacija aranžmana kao što je radio i Miloševic, posle 1993. godine.

• Iako pociva na tankoj skupštinskoj vecini, Đindiceva vlada deluje prilicno stabilno?

– To je stoga što, u ovom trenutku, Koštunica nema politicke saveznike u DOS-u. Đindic je uspeo da one politicke snage u DOS-u koje su još jula prošle godine bile neutralne (Velja Ilic, Svilanovic, Perišic) privuce i veže za sebe. Ne radi se tu o nekakvoj kupovini, vec o sklopu licnih i stranackih interesa.

Zatim, predsednik republicke vlade je uspeo da uspostavi dobru saradnju i sa jednim delom "prozapadne" inteligencije. Ta akademska i medijska elita podržava Đindica ne zato što je potkupljena, vec zato što iskreno veruje u njegove reforme.

I trece, sadašnja republicka vlada je koalicija tipicnih oligarhijskih interesa. U njenom sastavu sede ljudi koji su svesni da u novom izbornom odmeravanju ne bi mogli da racunaju na takve položaje ili tako brojne poslanicke grupe.

Vlast je prijatna stvar

• Da li je posle svega moguc povratak DSS-a u vladu?

– Mislim da nema iskrene želje za tako nešto. Prvo, zato što Đindic ne želi iskreno da deli vlast. On bi hteo DSS u svom kabinetu, ali da ta stranka dobije manje znacajna ministarstva. Želi da podeli odgovornost, ali ne i vlast. I drugo, oživljavajuci, s vremena na vreme, pricu o ulasku Koštunicinih ljudi u vladu Đindic "plaši" male stranke koje ga drže u šaci kada je u pitanju parlamentarna vecina. Naravno, i u DSS-u ima ljudi koji bi želeli da se vrate u vladu. Vlast je vrlo prijatna stvar. Ali, realno takav potez ne bi trebalo ocekivati.

• Zašto DSS odmah posle republickih izbora nije tražio veci udeo u vladi?

– Koštunica je verovao da ce moci da kontroliše Đindica. Predsednik republicke vlade je tada imao sedam do osam puta slabiji rejting od predsednika SRJ. Po Koalicionom sporazumu, DSS je imao predsednika Skupštine i najvecu poslanicku grupu. Mislili su da Zoran Đindic nece tako vešto da iskoristi institucionalne prednosti koje sobom nosi snažno mesto predsednika vlade. Kada je Miloševic izgubio izbore, jaki mehanizmi vlasti koje je on stvorio u vladi ostali su. Đindic ih je samo iskoristio. Drugi razlog zašto DSS pre izbora nije obezbedio jemstva da ce dobiti jaka ministarska mesta bio je strah od raspada DOS-a, za koji bi onda oni bili optuženi. Zapad je pritiskao da se DOS po svaku cenu održi, a Koštunica nije hteo da ljuti Zapad.

• Da li se Koštunici žuri da ide na izbore jer mu rejting pada?

– Cini mi se da postoji konsenzus politicke elite da se izbori izbegavaju do jeseni. Mislim da i DSS ne racuna na izbore pre tog vremena. Rejting Koštunice je najviše opao u periodu od oktobra 2000. godine do avgusta prošle, što je i razumljivo s obzirom na stišavanje revolucionarne euforije. Taj pad se nastavio i posle, ali on je daleko sporiji nego što tvrdi Đindiceva propagandna mašinerija. Iz istraživanja se vidi da predsednik DSS ima cvrsto jezgro koje ga podržava, a da je DSS i dalje ubedljivo najjaca stranka. Ipak, sledece izbore lako može da odluci opredeljenje društvene elite. Ona formira javno mnenje i zato se sada u Srbiji bije bitka za njenu naklonost.

Moj utisak je da je Đindic za sada uspešniji, jer je nametnuo diskurs: reforme su sudbinski važne, a jedino ja mogu da ih sprovedem.

Medutim, pravi interes društvene elite jeste uspostavljanje relativno poštene politicke utakmice, a ne da navija za ovog ili onog politicara. Uz to, Srbija ne sme da ponovo dode u situaciju da ima samo jednog snažnog politicara. Neki bi voleli da Koštunica propadne pa da imate izbor samo izmedu Đindica na jednoj i Šešelja na drugoj strani. Demokratija podrazumeva kvalitet izbora, a što je ponuda veca to je i demokratija u jednoj zemlji uspešnija – zakljucuje Antonic.

 

 

 

hronika vesti (arhiva)

 

Copyright by NSPM