Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
   
 

DEBATE

Komentari povodom crnogorskog referenduma / Američki analitičari

   

 

VAŠINGTON Voanews 23/05/2006

Analitičari smatraju da je rezultat referenduma u Crnoj Gori i u korist Srbije

Američki analitičari saglasni su da je od izuzetne važnosti činjenica da je referendum u Crnoj Gori okončan mirno, demokratski i u ambijentu koji je zadovoljio međunarodne standarde. Sve to ukazuje na zrelost i odgovornost crnogorskih birača.

Što se tiče rezultata – kaže za Glas Amerike pomoćnik direktora Harimanovog instituta, na uglednom univerzitetu Kolumbija u Njujorku, Gordon Bardos - "Svi ključni akteri procesa prihvatili su rezultat, što je ogroman korak naprijed kada je re č o Balkanu", kaže Bardoš. 

On vjeruje da refeferndumski rezultat nije samo u korist pristalica nezavisne Crne Gore, već da će i Srbija od toga imati samo koristi:

“Ovo je veoma dobar razvoj događaja i za Srbiju, jer je državna zajednica sa Crnom Gorom bila potpuno nefunkcionalna. Važno je da se Srbija kao veći partner u toj bivšoj zajednici sada oslobodi tereta traganja za nekom vrstom aranžmana i političku energiju usmeri na rešavanje svojih problema”.

Sa tim stavom saglasan je i Aleks Grigorev, direktor za Zapadni Balkan u okviru Projetka za etnične odnose, na univerzitetu Prinston. On za Glas Amerike kaže da će Srbija sada mnogo jednostavnije moći da definiše kako unutrašnje tako i spoljnopolitičke prioritete, jer to neće morati da budu kompromisna rešenja sa zvaničnom Podgoricom:

“U nacionalnom je interesu Srbije da sa Crnom Gorom ima najbliže i najbolje moguće odnose. Lično bih voleo da Srbija prva prizna nezavisnu Crnu Goru, jer to bi bio znak nove političke misli u Srbiji. Već godinama nakon pada Miloševića slušamo kako je Beograd drugačiji i kako se zvanična politika politika od konfrontacije okrenula izgradnji mostova sa susedima. Ovo je šansa da Beograd tu pollitku demonstrira prema Crnoj Gori”

Gordon Bardoš ukazuje da je od izuzetne važnosti za budućnost Crne Gore upravo to na koji će način i da li će se u predreferendumskoj kampanji podeljeno pravoslavno stanovništvo objediniti. Kada je u pitanju opredeljenje manjinskih zajednica u Crnoj Gori koje su većinski podržale opciju nezavisnosti, Bardoš ne veruje da je primarni motiv njihovog opredeljenja bio strah od nacionalističke ikonografije koju su pred referendum servirali Beograd i Blok za zajedničku državu.

“Mislim da je ključni faktor u njihovom opredeljenju bilo to što je došlo do problema u procesu integracije u EU, i to je bio mnogo veći problem od same ikonografije”

Aleks Grigorev smatra da je važno da se Beograd i Podgorica što hitnije dogovore o budućim odnosima dve države i uspostave prvi model evropskih odnosa među državama Balkana. U tome i EU mora da odigra vrlo važnu ulogu, kaže Grigorev:

Sadašnji specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak mogao bi da dobije novi mandat, da pomogne da Srbija i Crna Gora uspostave odnose na novim, modernim i evropskim osnovama. Lajčak im može ponuditi sopstveno iskustvo mirnog razlaza Čehoslovačke i potom uspostavljenih evropskih odnosa njegove Slovačke i Češke”.

Vašington Voanews 23/05/2006

Čarls Ingliš: Očekujemo da Srbija i Crna Gora sada deluju krajnje odgovorno

U eksluzivnom intervju Glasu Amerike, direktor Kancelarije američkog Državnog sekretarijata za pitanja istočne i centralne Evrope, Čarls Ingliš, još jednom je u ime SAD čestitao crnogorskom narodu na održavanju demokratskog, transparentnog referenduma. ”Činjenica da je odziv bio tako visok, a učešće birača tako odgovorno, pokazuje da su crnogorski narod i lideri iz oba bloka ozbiljno shvatili taj dogadjaj od istorijskog značaja,“ rekao je Ingliš.

SAD sebe smatraju prijateljem srpskog naroda; to prijateljstvo želimo da pokažemo davanjem podrške aspiracijama Srbije.

Ingliš: Rezultati su preliminarni, ali oni pokazuju da je propisana većina crnogorskog naroda izabrala nezavisnost. To, naravno, tek treba da bude potvrdjeno kroz niz procesa.  U tome očekujemo dobru saradnju sa crnogorskim narodom.

Glas Amerike:   Šta bi trebalo da bude prvi korak za Srbiju i Crnu Goru neposredno posle referenduma?

Ingliš:  Očekujemo da Srbija i Crna Gora sada deluju krajnje odgovorno u suočavanju sa rezultatima referenduma. Vreme je za intenzivne pregovore izmedju Podgorice i Beograda. 

Što se tiče Srbije, naš stav je ostao isti -  želimo da saradjujemo sa Srbijom kako bi zauzela svoje punopravno mesto u evropskim i evroatlantskim institucijama. Radićemo sa Srbijom da postigne potreban progres i zauzme svoje punopravno mesto u Evropi.

Glas Amerike: Srbija je ostala sama. Mnogi kažu da je odlazak Crne Gore iz državne zajednice psihološki udarac. Imate li poruku ohrabrenja?

Ingliš: Verujemo da narodu Srbije predstoji bogata budućnost i želimo da sa njim saradjujemo da bi iskoristio mogućnosti koje ta budućnost pruža i pridružio se evroatlanstskim institucijama, ukoliko to sam želi. SAD sebe smatraju prijateljem srpskog naroda; to prijateljstvo želimo da pokažemo davanjem podrške aspiracijama Srbije. 

Srbija se mora okrenuti budućnosti i doneti odluke koje će joj garantovati tu budućnost.  Srbija mora da ostavi pitanje ratnih zločinaca jednom zauvek iza sebe, Beograd treba da uradi sve što je u njegovoj moći da uhapsi i izruči u Hag preostale optuženike, posebno generala Mladića i Radovana Karadžića.  Kada Beograd bude ispunio te obaveze, otvoriće mu se vrata mnogim mogućnostima, a mi želimo da pomognemo da kroz ta vrata Srbija zakorači i postane prosperitetna zemlja Zapada. Mi smo predani takvom odnosu sa Srbijom.

Glas Amerike: Da li će nezavisna Crna Gora brže stići u Evropsku uniju bez balasta saradnje sa Haškim tribunalom?

Ingliš: Na to pitanje potražite odgovor u Briselu.

Glas Amerike:  Da li će se ishod referenduma odraziti na pregovore o statusu Kosova?

Ingliš: Proces koji je doveo do referenduma u Crnoj Gori utvrdjen je Beogradskim sporazumom iz 2002. i Ustavnom poveljom iz 2003. Način rešavanja statusa Kosova utvrdile su Ujedinjene nacije u okviru rezolucije Saveta bezbednosti 1244 kojom je predvidjen proces koji je sada u toku. To su odvojena pitanja i ona se rešavaju u odvojim procesima.  Ne vidim razlog da utiču jedno na drugo.

Glas Amerike: Šta je najhitniji zadatak sada za Beograd i Podgoricu?

Ingliš: Očekujemo da blisko saradjuju. Ukoliko preliminarni rezultati budu ratifikovani, očekujemo da zajednički odluče koji je najbolji način da se krene napred dok slede odvojene i zajedničke interese.

Obe zemlje - uz pretpostavku da će na kraju precesa postojati dve odvojene zemlje - želeće da zauzmu svoje mesto u evropskim i evroatlantskim institucijama. Najbolji put ka tom cilju vodi kroz međusobnu saradnju i razrešenje svih preostalih otvorenih pitanja.

 

 
 
Copyright by NSPM