Home
Komentari
Kulturna politika
Ekonomska politika
Debate
Prikazi
Hronika
Polemike
Prenosimo
 
 
Impresum
Pretplata
Kontakt
Oglašavanje
Novi broj
Prošli brojevi
Posebna izdanja
NSPM Analize
Linkovi
   
 

DEBATE

Kosovo i Metohija

   

 

Brus Džekson

Međunarodni faktori već odlučili da Kosovo ove godine dobije neki vid suvereniteta

O sličnostima i eventalnim razlikama u stavovima  Vašingtona i Brisela  u odnosu prema budućem statusu Kosova ekskluzivno za Glas Amerike govori Brus Džekson, predsednik Projekta za demokratrije u tranziciji.

Džekson: Tokom proteklog meseca stavovi Vašingtona i Brisela o budućem statusu Kosova su se približili. Američki izaslanik, ambasador Frenk Vizner završio je konsultacije sa regionalnim i evropskim zvaničnicima, što je rezultiralo visokim stepenom usaglašenosti stavova SAD i Evropske unije. Dakle, do sada nema značajnih nesuglasica, već suprotno.

Glas Amerike: Evropska unija insistira na rešenju koje bi bilo prihvatljivo i za Srbe i za Albance. U kojoj je meri to ostvarivo?

Džekson: U fazi smo diplomatskih pregovora i – shodno tome - diplomatske korektnosti. Naravno da bi smo svi želeli da se postigne opšta saglasnost o spornim pitanjima, ali je realnost drugačija jer postoje dva jasna izbora za Kosovo - visok stepen autonomije ili nezavisnost. Mislim da su međunarodni pregovarači jasno stavili do znanja da je odluka već doneta i da će do kraja ove godine Kosovo imati neki vidi suvereniteta. Razgovori će se uglavnom voditi o prisustvu medjunarodne uprave i ograničenjima lokalnih vlasti, o decentralizaciji, zaštiti manjina i istorijskih i verskih spomenika, itd. Na pregovorima će se razmotriti 31 različit glavni dokumenat – reč je o dokumentima koji su tentativno već identifikovani i koje će se detaljno razmotriti narednih 6 do 9 meseci.

Glas Amerike: Da li bi nezavisnost Kosova mogla da uspostavi regionalni ili svetski presedan?

Džekson: Jedina evropska sila koja je zabrinuta zbog eventulanog presedana je Rusija, koja se boji jačanja secesionističkih pokreta na svojoj teritoriji. Medjutim,  medjunarodna zajednica zastupa stav da je svaki medjunarodni konflikt svojevrstan i izuzetan slučaj i da bi ga trebalo rešiiti na osnovu svojih specifičnosti. Prema tome, Kosovo ne bi bio presedan za, recimo, Nagorno-Karabah ili Južnu Osetiju.

Glas Amerike: Pored rešenja kosovskog pitanja, medjunarodna zajednica je postavila novi krajnji rok za  saradnju Beograda sa Hagom. Kako se na to pitanje gleda u Americi?

Džekson: Vašingtonski funkcioneri su uvereni da će Srbija ispuniti saradnju sa Hagom narednih dana i nedelja. To bi svakako  otvorilo brojne mogućnosti za Beograd, kao što su ulazak u “Partnerstvo za mir” i intenziviranje pregovora o ulasku u Evropsku uniju, jačanje regionalne saradnje i druge mogućnosti, pošto niko ne želi da dodje do suspenzije pregovora Evropske unije i Beograda. 

VOA 1.3.2006.

 

 
     
     
 
Copyright by NSPM